Connect with us

POLITIKA

Policija raspisala potjernicu za Milošem Medenicom

Umjesto u pritvoru sin Vesne Medenice završio na potjernici

Miloš Medenica, Foto: Boris Pejović

Policija je raspisala potjernicu za Milošem Medenicom, nakon što ga nisu našli na kućnoj adresi posle presude kojom je osuđen na 10 godina i dva mjeseca zatvora.

Specijalno vijeće sutkinje Vesne Kovačević, juče u u podgoričkom Višem sudu donijelo rješenje o određivanju pritvora tom prvostepeno osuđenom šefu kriminalne grupe, ali su do zaključenja ovog broja Vijesti, službenici Uprave policije (UP) bezuspješno tragali za njim.

Vijestima je iz te institucije potvrđeno da su policajci noć uoči izricanja presude zatekli u mjestu stanovanja, ali da mu se trag gubi nakon osuđujuće odluke suda…

Prema istim informacijama, granicu nije prešao legalnim putem.

Sin bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice pušten je iz pritvora 17. oktobra 2025. godine, kada mu je određen kućni pritvor.

Vanraspravno sudsko vijeće takvu odluku donijelo je nakon što je proteklo tri godine bez prvostepene presude od podizanja optužnice.

Nepravosnažnom presudom oglašen je krivim za stvaranje kriminalne organizacije, produženo krivično djelo krijumčarenje, dva krivična djela protivzakoniti uticaj putem pomaganja, kao i za sprečavanje dokazivanja.

Oslobođen je optužbe za nedozvoljeno držanje oružja i omogućavanje uživanja opojne droge za više osoba…

Miloš i njegova majka nisu juče prisustvovali izricanju presude.

Premijer Milojko Spajić napisao je sinoć na mreži X da je za njega neprihvatljiva informacija da je Miloš Medenica nedostupan nadležnim institucijama:

“Jer je, prema današnjoj presudi, riječ o organizatoru ozbiljne kriminalne grupe koja je izvršila brojna krivična djela u Crnoj Gori. Već večeras ću inicirati sastanak sa direktorom Uprave policije i resornim ministrom, na kojem ću zahtijevati sve detalje u vezi sa ovim slučajem, kako bi se što prije utvrdilo gdje je došlo do propusta i ko za njih mora snositi odgovornost”, stoji u objavi.

KRAJ PRVOG DIJELA

Izricanjem prvostepene presude, juče je u Višem sudu u Podgorici okončan prvi dio sudskog postupka grupi okupljenoj oko Medenica – nastavak slijedi pred Apelacionim sudom gdje će se odlučivati o žalbama kako Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) na oslobađajući, tako i odbrane na osuđujući dio presude.

Vesna Medenica takođe je osuđena na 10 godina robije: oslobođena je optužbi za stvaranje kriminalne organizacije, a oglašena krivom za dva odvojena slučaja protivzakonitog uticaja, oba povezana sa primanjem mita i uticanjem na sudske odluke.

“Prilikom odlučivanja o vrsti i visini krivične sankcije, sud je imao u vidu sve okolnosti… a naročito stepen krivice, težinu izvršenog krivičnog djela, posljedice koje je djelo proizvelo, kao i ličnost optužene i njen društveni položaj u vrijeme izvršenja djela. Sud posebno cijeni činjenicu da je optužena u vrijeme izvršenja krivičnog djela obavljala funkciju predsjednice Vrhovnog suda, dakle najvišu sudijsku funkciju u državi, koja po svojoj ustavnoj i zakonskoj ulozi podrazumijeva zaštitu zakonitosti, nezavisnosti sudstva, borbu protiv korupcije i jačanje povjerenja javnosti u pravosuđe. Umjesto toga, optužena je, koristeći autoritet i uticaj koji proizlaze iz te funkcije, postupala suprotno osnovnim vrijednostima koje je bila dužna da štiti što predstavlja tešku zloupotrebu funkcije i ozbiljno narušavanje povjerenja građana u sudstvo. Takvo postupanje sud ocjenjuje kao izuzetno otežavajuću okolnost, jer krivično djelo nije izvršeno od strane bilo kog građanina, već od lica koje je bilo pozvano da bude simbol pravne države, zakonitosti i integriteta sudske vlasti. Povreda povjerenja javnosti u ovom slučaju ima znatno šire i dublje posljedice od uobičajenih, jer podriva same temelje sudstva i vladavine prava”, rekla je sutkinja.

Kovačević je dodala da je izricanjem visoke kazne zatvora, sud imao u vidu potrebu ostvarivanja opšte generalne prevencije, odnosno slanja jasne i nedvosmislene poruke da niko nije iznad zakona, bez obzira na funkciju, položaj ili autoritet koji ima u društvu.

“Ovakav pristup je u potpunosti saglasan sa Ustavom Crne Gore, koji utemeljuje načelo vladavine prava, jednakosti svih pred zakonom i odgovornosti nosilaca javnih funkcija, kao i sa evropskim pravnim standardima, uključujući praksu Evropskog suda za ljudska prava, prema kojoj sudije i nosioci pravosudnih funkcija moraju uživati povjerenje javnosti, a njihovo nečasno postupanje može opravdati strože sankcionisanje upravo radi zaštite ugleda sudstva i demokratskog poretka”, rekla je.

Vesna Medenica (arhiva)

Objasnila je i da je sud pri odmjeravanju kazne imao u vidu i predloženu od strane SDT-a, koji je tražio da se Medenice osude na po 20 godina.

“Ali nije postupao kao prijeki sud već kao sud pravde, koji je dužan da kaznu individualizuje u skladu sa zakonom, stepenom krivice, težinom učinjenih krivičnih djela i svim utvrđenim olakšavajućim i otežavajućim okolnostima, uz strogo poštovanje načela zakonitosti i srazmjernosti”, kazala je sutkinja.

MITO ZA SINA, NE ZA SEBE

“Cijeneći izvedene dokaze pojedinačno i u njihovoj međusobnoj povezanosti, sud nalazi da je u predmetima Fab Live, Gugi Commerce, Cijevna Commerce, Omorika i Država dokazano postojanje protivpravnog dogovora između određenih optuženih i trećih lica, čiji je cilj bio donošenje povoljnih sudskih odluka. Pri čemu su optuženi Miloš Medenica, Nikola Raičević i Marko Vučinić stvaranjem uslova za izvršenje krivičnog djela i komunicirali sa strankama, dok je optužena Vesna Medenica, koristeći službeni položaj i pretpostavljeni uticaj preduzimala radnje posredovanja i uticaja na druge sudije da se izvrši službena radnja koja se ne bi smjela izvršiti i pri tom je prihvatila obećanje mita za… svog sina, optuženog Medenica Miloša. Takav zaključak proizlazi iz međusobno saglasnih odbrana optuženih odnosno priznanja Marka i Bojana Popovića u pogledu ključnih činjenica o ponudi i dogovoru za završavanje ‘postupka pred Vrhovnim sudom’. Zatim iz sadržine sudskih spisa Vrhovnog suda kao što su tok postupka, dostavljanje spisa, vrijeme vijećanja i donošenja odluke, iz poruka razmijenjenih putem SKY ECC aplikacije između optuženih Raičevića, Vučinića i Miloša Medenice, iz mjera tajnog nadzora koje bilježe razgovore o mitu i predmetima, te iz iskaza svjedoka koji su zaključivali predugovore o stanovima bez stvarnog plaćanja cijene, što potvrđuje da se davanje imovinske koristi nije odnosilo na stvarnu kupoprodaju, već na ispunjenje koruptivnog dogovora”, dodala je sutkinja.

Rekla je da je u odnosu na predmet Cijevna Commerce, dokazima utvrđeno da su spisi predmeta preuzimani i dostavljani posredstvom Raičevića i Vučinića optuženom Milošu Medenici preko koga je optužena Vesna Medenica došla u posjed te dokumentacije…

“Te da je postojala kontinuirana komunikacija između optužene Vesne Medenice i njenog sina optuženog Miloša Medenice, a zatim između njega i optuženih Raičevića i Vučinića o statusu predmeta, sudijama kojima je predmet dodijeljen, njihovom odsustvu i promjenama izvjestioca, kao i da su davana procesna uputstva i sugestije u cilju ostvarivanja povoljnog ishoda, uključujući i pozivanje na presudu Evropskog suda za ljudska prava, što je i realizovano u reviziji punomoćnika stranke. Sve navedeno upućuje na zaključak da je optužena Vesna Medenica bila svjesna da se za njeno posredovanje daje mito optuženom Medenica Milošu i prihvatajući obećanje mita koje je primio njen sin optuženi Miloš Medenica vršila protivzakonit uticaj”, navela je Kovačević u obrazloženju presude.

Robija i milioni

Miloš Medenica osuđen je na 10 godina i dva mjeseca zatvora za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, produženo krivično djelo krijumčarenje, dva krivična djela protivzakoniti uticaj putem pomaganja, te sprečavanje dokazivanja. Sud je i sporednu jedinstvenu novčanu kaznu u iznosu od 50.000 eura.

Vesna Medenica osuđena je na 10 godina zatvora za dva krivična djela protivzakoniti uticaj i jedinstvenu novčanu kaznu u iznosu od 50.000 eura. Izrečena je mjera zabrana napuštanja Kolašina i oduzimanje pasoša.

Kovačević je dodala da je izricanjem visoke kazne zatvora, sud imao u vidu potrebu ostvarivanja opšte generalne prevencije, odnosno slanja jasne i nedvosmislene poruke da niko nije iznad zakona, bez obzira na funkciju, položaj ili autoritet koji ima u društvu

Ivana Kovačević osuđena je na četiri godine i šest mjeseci zatvora za primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije, uz novčanu kaznu od 15.000 eura.

Stevo Karanikić i Marijan Bevenja osuđeni su na po četiri godine zatvora za davanje mita i stvaranje kriminalne organizacije.

Goran Jovanović je osuđen na za stvaranje kriminalne oganizacije i primanje mita na jedinstvenu kaznu zatvora od tri godine i novčanu kaznu od 10.000 eura, jer je drugo krivično djelo učinjeno iz koristoljublja.

Jovan Miković je za stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo krijumčarenje osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od tri godine i deset mjeseci, a zbog krijumčarenja mu je izrečena i sporedna novčana kazna od 10.000 eura.

Goran Jovanović osuđen je na tri godine za primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije, uz novčanu kaznu od 10.000 eura.

Vojin Perunović je za ista dva krivična djela osuđen na jedinstvenu kaznu od dvije godine zatvora i sporednu novčanu kaznu od 2.000 eura.

Petar Milutinović je za produženo krivično djelo krijumčarenje cigareta osuđen na tri godine zatvora i novčanu kaznu od 5.000 eura, a oslobođen je optužbe za stvaranje kriminalne organizacije.

Milorad Medenica je osuđen na tri godine i dva mjeseca zatvora, uz novčanu kaznu od 3.000 eura.

Darko Lalović je osuđen na godinu zatvora za produženo krivično djelo neovlašćena prodaja droge, ali nije da je to uradio kao policajac.

Luka Bakoč je osuđen na godinu i četiri mjeseca zatvora, Marko Popović na godinu, a njegov brat Bojan na šest mjeseci zatvora.

Radomir Raičević je osuđen na godinu i četiri mjeseca zatvora, a Vasilije Petrović na godinu i od njega se oduzima 150.000 eura.

Optuženi Miloš Medenica, Marko Vučinić, Nikola Raičević, Petar Milutinović, Jovan Miković, Vojin Perunović, Milorad Medenica, optuženi Marjan Bevenja, Stevo Karanikić, Ivana Kovačević, Goran Jovanović, Miladin Pejović i Božidar Doderović, dužni su da solidarno plate 2.736.715,89 eura na ime oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom, u korist budžeta Crne Gore u roku od tri mjeseca od dana pravosnažnosti presude.

Preduzeću „Kopad kompani“ izrečena je kazna prestanka pravnog lica, zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije.

Izvor: Vijesti

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Sprema se knjiga o Milu Đukanoviću: Trideset godina političke karijere trebalo bi da bude stavljeno na papir

Đukanovićeva kancelarija kazala “Vijestima” da je na hrvatskom istoričaru Tvrtku Jakovini da žanrovski struktuira obimnu građu, od čega će, dodaju, zavisiti dinamika objavljivanja knjige Poručuju da je želja bivšeg šefa države da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”

Foto: DPS

Trodecenijska politička karijera Mila Đukanovića trebalo bi da bude stavljena na papir – u knjigu za koju bivši crnogorski predsjednik i premijer sređuje arhive, a koju bi mogao da uobliči ugledni istoričar iz Hrvatske Tvrtko Jakovina.

“Vijestima” je to potvrdila Kancelarija bivšeg šefa države, poručujući da je njegova želja – “kao i brojnih drugih značajnih političara i javnih ličnosti kroz istoriju” – da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”.

Nisu precizirali od kad Đukanović radi na knjizi, u kojoj je fazi njena izrada, kad bi trebalo da bude završena i predstavljena javnosti, te šta će biti u žanrovskom smislu.

Đukanovićeva kancelarija kaže da je on, po završetku obavljanja funkcije predsjednika (u maju 2023. godine), posvećen sređivanju bogate višedecenijske arhive koja svjedoči o najznačajnijim događajima i postignućima u novijoj istoriji Crne Gore.

Kako navode, ta dokumentacija, kao i “nezamjenjivo lično svjedočenje Đukanovića” o tom periodu, “bez dileme predstavljaju vrijednu građu za istoričara ili književnika posvećenog ovoj vrsti literature”.

“Uvaženi profesor Tvrtko Jakovina je jedan od njih. Na njemu je svakako da žanrovski struktuira obimnu predmetnu građu, od čega će vjerujemo i zavisiti dinamika objavljivanja knjige”, saopštila je redakciji Đukanovićeva kancelarija.

Đukanović je 19. maja 2023, posljednjeg dana svog (drugog) predsjedničkog mandata, najavio da će se posvetiti “sređivanju svoje arhive i sistematizaciji dugog političkog vijeka”, rekavši da vjeruje da taj posao može koristiti ne samo njemu, nego i onima koji imaju ambiciju da se bave politikom.

Tada je izjavio da ne sumnja da će ga istorija “pravilno vrednovati”, navodeći da je, tokom njegovih godina na vlasti, očuvan mir u zemlji, učvršćen multietnički sklad, da je Crna Gora pošteđena razaranja tokom NATO bombardovanja SRJ 1999, da je mirnim putem obnovljena nezavisnost države, da je ona uvedena u Alijansu i u predvorje EU, da su realizovani veliki infrastrukturni projekti…

Ocijenio je da su to ozbiljni poduhvati, ali da ne očekuje da ih iko do kraja “razumije, uvaži i još manje poštuje”.

“Da ima toga, to bi svjedočilo da smo odgovornije društvo. Priznanju onoga što je Crna Gora napravila u posljednjih četvrt vijeka, doći će vrijeme”, istakao je tom prilikom Đukanović.

On je u politiku ušao krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, i od tada je dva puta bio predsjednik države (od 1998. do 2002. i od 2018. do 2023), a sedam puta šef Vlade (uzastopno u tri mandata od 1991. do 1998, od 2003. do 2006, od 2008. do 2009, od 2009. do 2010. i od 2012. do 2016).

S najviših državnih funkcija povlačio se u tri navrata, na po dvije godine, ali se vraćao na te pozicije.

Đukanović je na čelu Demokratske partije socijalista (DPS) bio od 1998. do aprila 2023, kad je podnio ostavku nekoliko dana nakon drugog kruga predsjedničkih izbora, u kom je ubjedljivo poražen od Jakova Milatovića. U februaru 2025. izabran je za počasnog predsjednika DPS-a.

Uprkos nesumnjivim zaslugama za brojne procese – iznad svega za obnovu državne nezavisnosti prije dvije decenije – Đukanovićevu tridesetogodišnju vladavinu obilježile su brojne afere: šverc cigareta prema Italiji, ubistvo glavnog urednika dnevnog lista “Dan” Duška Jovanovića, afera “Telekom”, slučaju moldavske državljanke Svetlane Čebotarenko (afera S. Č)…

Međutim, ni za jedan od tih događaja Đukanović nije preuzeo neku vrstu odgovornost. Prema njegovoj nedavnoj interpretaciji, šverc duvana i afera S. Č. bili su proizvod bezbjednosno-obavještajnih agencija Beograda i EU, od ubistva Duška Jovanovića najviše štete bi imala njegova (Đukanovićeva) vlast, dok je korupcije u privatizaciji “Telekoma” bilo – ali ne u Crnoj Gori, već u Makedoniji, što je tvrdnja koju je Ambasada SAD-a opovrgnula 2014.

Uz to, i za greške koje je priznao – poput višegodišnjeg šurovanja s režimom Slobodana Miloševića i napada na Hrvatsku – Đukanović je našao opravdanje. Tako za privrženost Miloševićevom režimu krivi “jugoslovenski idealizam” i neiskustvo onih koji su došli na vlast nakon anti-birokratske revolucije 1989, među kojima je bio i on, dok je bombardovanje Dubrovnika bila posljedica “apsolutne medijske zavisnosti od Beograda”…

Tvrtko Jakovina nije želio da govori za “Vijesti” o knjizi za koju Đukanović prikuplja građu.

Jakovina je vanredni profesor svjetske istorije 20. vijeka i istorije Hladnog rata na Odsjeku za istoriju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Kako piše u njegovoj biografiji na sajtu hrvatske izdavačke kuće “Fraktura”, autor je knjiga “Socijalizam na americkoj pšenici” (2002), “Američki komunistički saveznik. Hrvati, Titova Jugoslavija i SAD 1945-1955” (2003), “Treća strana Hladnog rata” (2011) i “Trenuci katarze” (2013), kao i niza članaka, prije svega o spoljnoj politici Titove Jugoslavije i hrvatskoj istoriji 20. vijeka.

Posebnu pažnju u regionu izazvala je njegova knjiga “Budimir Lončar – Od Preka do vrha svijeta” (2020), posvećena životu posljednjeg šefa diplomatije SFRJ.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

DPS Nikšić: Ponovo napadnut odbornik Rajko Perović, nadležni da zaštite njega i njegovu porodicu

„Današnji napadači su čak dolazili do njegove kuće gdje mu je bila stara majka i tražili ga, da bi ga kada ga nijesu tu našli, došli na radno mjesto i napali ga i vrijeđali pred članovima porodice“, kažu iz DPS-a

Foto: Screenshot

Klub odbornika DPS-a u SO Nikšić ističe da je današnji napad na njihovog odbornika Rajka Perovića već osmi po redu za kratko vrijeme, što jasno pokazuje da nije riječ o izolovanom incidentu, već o kontinuiranom progonu čovjeka koji zbog svog javnog djelovanja i iznošenja činjenica trpi pritiske, prijetnje i nasilje.

„Perović je pogriješio što svaki napad nije prijavljivao, jer nije želio da ispadne žrtva, ali je izložen svakodnevnom progonu i strahuje za bezbjednost svoje porodice. Današnji napadači su čak dolazili do njegove kuće gdje mu je bila stara majka i tražili ga, da bi ga kada ga nijesu tu našli, došli na radno mjesto i napali ga i vrijeđali pred članovima porodice“, kažu iz DPS-a.

Kako dodaju među napadačima su i oni koji su nedavno upozoreni da ne smiju da prilaze odborniku Peroviću, zbog napada na Krupcu, ali očigledno smatraju da su zaštićeni i da mogu da rade šta im je volja.

„Zahtijevamo hitnu procjenu bezbjednosti Rajka Perovića, preduzimanje svih mjera zaštite i procesuiranje svih odgovornih. Svaki naredni napad na Rajka Perovića biće direktna posljedica nečinjenja institucija koje su imale dovoljno vremena i dovoljno razloga da reaguju. Ako policija i nadležno tužilaštvo ne reaguju adekvatno, shvatićemo to kao orkestriranu akciju svih onih kojima smeta Rajko Perović samo zbog toga što argumentovano i činjenično ukazuje na sve nepravilnosti. Nastavićemo da svim demokratskim i zakonom dozvoljenim sredstvima insistiramo na njegovoj zaštiti i odgovornosti svih koji stoje iza ovog višemjesečnog progona”, navode iz DPS-a Nikšić.

„Ukoliko i dalje institucije budu ćutale i ne preduzmu ništa da zaštite bezbjednost Rajka Perovića i njegove porodice, ističu da će biti prinuđeni da se sami organizuju da brane jedni druge.“Nećemo dozvoliti da bilo ko ispašta zbog svog političkog djelovanja, posebno ne kolega Perović”, poručili su.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Pokrenut proces izmjene Ustava, DNP glasao protiv; Knežević: Nismo u Sjevernoj Koreji

Na sjednici je obavezan Ustavni odbor da u što kraćem roku glasa o predlozima amandmana

Predsjednica tog odbora Jelena Božović je najavila sjednicu za sjutra, dok će se poslanici u plenumu o njima izjasniti preksjutra

Sa sjednice, Foto: Screenshot/YouTube/Skuština Crne Gore

Glasovima 74 poslanika za i i tri protiv, Skupština Crne Gore pokrenula je danas proces izmjene Ustava. Protiv su glasali poslanici Demokratske narodne partije (DNP).

Sa istim brojem glasova, na današnjoj sjednici obavezan je Ustavni odbor da u što kraćem roku glasa o predlozima amandmana.

Predsjednica tog odbora Jelena Božović je najavila sjednicu za sjutra, dok će se poslanici u plenumu o njima izjasniti prekosjutra.

Nezavisna poslanica Radinka Ćinćur je saopštila da joj je drago što su se dogovorili, ali i da se nada da će se u što kraćem roku dogovoriti o sudijama Ustavnog suda i Fiskalnom savjetu.

Lider i poslanik DNP-a Milan Knežević je poručio da se „nisu svi dogovorili“, te da su on i ostali poslanici te partije (Vladislav Bojović i Jelena Kljajević) jedina opozicija.

„Nismo se svi dogovorili i svi glasali, jer bi to bilo jednoumlje. Nismo u Sjevernoj Koreji. Nadam se da će biti neka večera kod gospode Johana Satlera i Petera Feltena“, kazao je.

Šef parlamenta Andrija Mandić je poručio da je on danas htio da se glasa o sudijama, ali da se nada da će već u petak to biti moguće.

Nakon pauze, poslanici su glasali za izmjene Ustava koje se tiču Centralne banke.I za taj predlog su glasala 74 poslanika, a tri su bila protiv.

Amandmani će, takođe, biti razmatrani na sjutrašnjoj sjednici Ustavnog odbora, a poslanici će se o njima izjasniti preksjutra.

Na početku sjednice, predsjednik Skupštine Andrija Mandić je konstatovao mandat novom poslaniku Građanskog pokreta (GP) URA Mileti Radovaniću. On je, na toj poziciji, zamijenio Miloša Konatara.

Komisiju za provjeru bezbjednosnih smetnji u policiji neće obrazovati ministar unutrašnjih poslova, već Vlada na njegov predlog, i to uz pribavljeno mišljenje parlamentarnog Odbora za bezbjednost i odbranu (koje nije obavezujuće), a član tog tijela biće i predstavnik koji će biti imenovan na predlog glavnog specijalnog tužioca. Šef tajne službe moraće prvo da dobije odobrenje predsjednika Vrhovnog suda da bi prikupio određene podatke ili aminovao pojedine mjere nadzora – za koje dosad to nije bio u obavezi da radi.

To su, prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, neke od najznačajnih izmjena zakona o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), koje su utvrđene na sinoćnjem sastanku vlasti i opozicije.

Predstavnici parlamentarne većine i opozicije sinoć su, uz posredstvo Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, došli do dogovora oko većeg broja pitanja.

Televizija Vijesti sinoć je izvijestila, pozivajući se na nezvanične izvore iz opozicije, da je predviđeno da se dvije strane dogovore o popuni i izboru članova Sudskog, Fiskalnog i Savjeta Radio televizije Crne Gore, kao i izboru nedostajućih dvoje sudija Ustavnog suda u narednih 30 dana.

Izmjene najvišeg pravnog akta važne su za zatvaranje jednog od ključnih poglavlja u procesu evropskih integracija – Poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava). Podgorica je u obavezi da donese set izmjena najvišeg pravnog akta koje se odnose na jačanje nezavisnosti pravosuđa (da, između ostalog, ministar pravde više ne bude član Sudskog savjeta), na to da se ukine imunitet članovima Vlade za krivična djela protiv službene dužnosti, te na pitanje nezavisnosti Centralne banke.

Da bi se Ustav izmijenio, potrebno je napraviti tri koraka – prvo se podnosi predlog za promjenu tog akta, zatim slijedi izrada nacrta amandmana, a završna faza je usvajanje tih predloga. Za “štrikiranje” svake od tih stavki potrebna je podrška 54 skupštinara.

Iz Delegacije EU je nakon preksinoćnjeg sastanka saopšteno da taj sastanak predstavlja korak ka jačanju političkog dijaloga i izgradnji međusobnog povjerenja između parlamentarne većine i opozicije, posebno u kontekstu postizanja saglasnosti o izmjenama Ustava i drugim odlukama za koje je potrebna kvalifikovana većina u parlamentu, a sve u interesu evropske budućnosti Crne Gore.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije