Connect with us

POLITIKA

PREDSJEDNIK I POTPREDSJEDNIK OPŠTINE PODNIJELI OSTAVKE

Politička kriza u Beranama sve veća: Lokalni izbori sve bliži

Vladajuća većina u Beranama nije uspjela da postigne dogovor o sprovođenju u djelo sporazuma kojim je definisano da funkciju predsjednika Opštine Berane prve dvije godine obavlja Vuko Todorović iz redova Nove srpske demokratije, a preostale dvije Damjan Ćulafić, funkcioner Demokratske Crne Gore

Sa sjednice Skupštine Opštine Berane, Foto: Berane online

Nakon što su predsjednik i potpredsjednik Opštine Berane, Vuko Todorović i Damjan Ćulafić, podnijeli ostavke na te funkcije došlo je do produbljivanja političke krize u ovom gradu, što ne isključuje mogućnost održavanja prijevremenih lokalnih izbora, piše „Dan“.

Tim prije, jer već dva mjeseca vladajuća većina u Beranama nije uspjela da postigne dogovor o sprovođenju u djelo sporazuma kojim je definisano da funkciju predsjednika Opštine Berane prve dvije godine obavlja Vuko Todorović iz redova Nove srpske demokratije, a preostale dvije Damjan Ćulafić, funkcioner Demokratske Crne Gore. Tako se u datoj situaciji Opština Berane našla u svojevrsnoj blokadi, s obzirom na to da trenutno ne postoji odgovorno lice koje bi jedino moglo, sa pozicije čelnika Opštine, da potpisuje dokumenta važna za dalje funkcionisanje lokalne uprave.

Propisi ukazuju da bi, ukoliko ne dođe do izbora Ćulafića za prvog čovjeka grada, stvar mogla privremeno da se riješi na način da lokalni parlament imenuje drugog potpredsjednik Opštine iz redova Demohrišćanskog pokreta Mladen Premović za obavljanje dužnosti predsjednika Opštine i to najduže mjesec dana. Međutim, kako trenutno stvari stoji, ta solucija zasad otpada, s obzirom na to da pojedini odbornici iz vladajuće većine ne bi podržali takav predlog, što povlači raspisivanje novih izbora.

Premović se juče nije javljao na naše pozive da prokomentariše datu situaciju, dok je Vuko Todorović kratko kazao da je održao datu riječ i da je ostavku podnio iz ličnih razloga.

Damjan Ćulafić je podnoseći ostavku na mjesto potpredsjednika Opštine naveo da se na taj korak odlučio kako bi se stvorili neophodni preduslovi da, na osnovu koalicionog sporazuma, zauzme mjesto predsjednika Opštine Berane.

„Smatram suvišnim da dalje obavljam funkciju potpredsjednika Opštine Berane, jer sam svoj dio koalicionog dogovora u cjelosti ispunio, i nemam namjeru da simuliram sprovođenje lokalnih politika izvan postognutog dogovora. Uvažavajući činjenicu da je prethodne dvije godine obilježio plodan rad na polju oporavka izuzetno zapuštene lokalne samouprave, podnosim ostavku vjerujući u poštovanje koalicionog dogovora od strane svih konstituenata aktuelne većine u lokalnom parlamentu“, naveo je Ćulafić.

U važećem zakonu koji se tiče funkcionisanja lokalne samouprave piše da predsjednika Opštine bira Skupština i to na period od četiri godine. To znači da je bilo neophodno, da u cilju dogovorene rotacije, i Todorović i Ćulafić podnesu ostavke na svoje dosadašnje funkcije i da, nakon toga lokalni parlamet većinom glasova izabere Ćulafića za predsjednika Opštine.

Radojica Živković koji obavlja funkciju predsjednika beranskog odbora Nove srpske demokratije ističe da se još uvijek nije došlo do situacije da se dogovor ispoštuje „zbog ličnih stavova pojedinih odbornika iz vladajuće koalicije“.

„Nakon lokalnih izbora postignut je dogovor da se nakon dvije godine izvrši rotacija presjednika Opštine. Stava sam, kao i većina u našoj partiji, da taj dogovor treba da se ispoštuje. Međutim, u datom momentu odbornik Nove Srpske demokratije Miki Đukić i odbornik Pokreta za promjene Miloš Rmuš, iz njima poznatih razloga, nijesu htjeli da postignutom dogovoru oko rotacije daju podršku. Mislim da to nije dobro, jer se na ovaj način nanosi šteta i našoj partiji i samim građanima“, istakao je Živković, dodajući da su na pomolu novi lokalni izbori.

I iz Demokratske Crne Gore juče su kazali da se u datim okolnostima u okviru vladajuće većine formirane 2022. godine, teško može doći do dogovora oko rotacije predsjednika Opštine, što i vodi ka vanrednim lokalnim izborima Oni su su istakli da je 14 odbornika iz vladajuće većine potpisalo predlog za imenovanje Ćilafića, dok to, po njihovim tvrdnjama, nijesu uradili odbornici Nove i Pokreta za promjene.

​U vladajućoj većini 19 odbornika

Na lokalnim izborima u Beranama održanim 2022. godine, na kojima se biralo 35 odbornika za sastav lokalnog parlamenta niko nije osvojio dovoljno mandata za formiranje vlasti. Tada je DPS uknjižio devet mandata, SNP sedam, Demokratski front i Demokrate po šest, Pokret Evropa sad četiri, Prava Crna Gora dva i Ujedinjena Crna Gora jedan mandat.

Nakon sprovedenih izbora i dugotrajnih pregovora napravljena je vladajuća većina od 19 odbornika koju su sačinjavali odbornici DF-a, sastavljenog od Nove srpske demokratike, Demokratske narodne partije, Pokreta za promjene i Radničke partije, zatim Demokrata, Pokreta Berane sad, Prave Crne Gore i Ujedinjene Crne Gore. U opoziciju su ostale Demokratska partija socijalista i Socijalistička narodna partija.

DPS i SNP stava da treba provjeriti volju birača

Iz opozicionog DPS-a juče su kazali da su vanredni izbori najbolje rješenje za rješavanje političke krize u Beranama.

„Najnovija dešavanja su samo potvrda naših ranijih tvrdnji da lokalna vlast u Beranama ne funkcioniše onako kako bi to trebalo. To samo po sebi upućuje da su vanredni izbori najbolje rješenje za izlazak iz date situacije“, kazao je predsjednik Opštinskog odbora DPS-a Miro Nedić.

Sličnu konstataciju izrekao je i predsjednik beranskog odbora SNP-a Ivan Radević, ističući da su vanredni izbori neminovnost.

„Zbog nesloge u vladajućoj koaliciji najviše trpe građani. Mi se u te njihove odnose nećemo miješati, ali zagovaramo soluciju da se ide na nove izbore, jer je trenutno stanje neodrživo“, naveo je Radević.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Fon der Lajen: Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate, blizu ste cilja da budete članica EU

Saopštila predsjednica Evropske komisije

Fon der Lajen (Foto: RTCG)

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je da Crna Gora postiže sjajne rezultate i da smo blizu cilja da budemo članica Evropske unije.

„EU otvara svoja vrata, kandidati moraju da ispune reforme. S reformama dolaze investicije i to je prvi dio današnjih razgovora“, navela je ona.

Drugi dio je proširenje Evropske unije.

„Benefite članstva moramo razumjeti jer to donosi dosta toga toga korisnog. Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate. Nastavite tim putem i mi smo tu da vas podržimo. Mislim da ste blizu cilja“, kazala je fon der Lajen, odgovarajući na pitanja Portala RTCG.

Naglasila je da je ovo proces zasnovan na zaslugama.

„Ko ispuni uslove biće dio EU“, zaključila je ona.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Vučić: Molim državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore

Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je večeras državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore, iako je naveo da su to činili u skladu sa zakonom i sa pravilima reciprociteta.

Po dolasku u Tivat, gdje će učestvovati na samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana, Vučić je novinarima rekao i da „nije srećan i zadovoljan zbog odnosa koji postoje“ između Srbije i Crne Gore i dodao da će se vlast u Beogradu „truditi da uvek ima najbliže odnose“ sa Podgoricom.

Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“.

„Naši državni organi se ponašaju u skladu sa pravilima reciprociteta, ali ja ih molim da to ne rade. Ja ih molim da puštaju građane Crne Gore da dolaze u Srbiju najnormalnije. To su naša braća, naše sestre“, naveo je Vučić.

Vučić je dodao da Srbija „zbog hibridnog ratovanja može svakom drugom državljaninu Crne Gore“ da ne odobri boravak, ali da im „na pamet ne pada“ da to rade.

On je rekao i da „nije srećan zbog toga što neko (crnogorske vlasti) neće da promijeni odredbu o nasilnoj aneksiji Crne Gore“ 1918. godine, navodeći da „neće da prihvata istorijske falsifikate“.

„I spreman sam to da vam kažem ovdje, usred Crne Gore, a vi ste to uveli u zakone, kao normu koju moraju svi da poštuju. Ja neću da je poštujem, pošto je riječ o istorijskoj laži i falsifikatu. Neću da prihvatim odluku o nezavisnosti Kosova i Metohije, iako ste vi prihvatili otimanje 14 odsto dijela naše teritorije. Mi nismo otimali crnogorsku teritoriju, niti bilo šta slično“, kazao je Vučić.

Naveo je da postoje „različiti uglovi“ gledanja na ta pitanja, ali da je važno da zvaničnici Srbije i Crne Gore „slušaju i razumiju jedni druge“, i dodao da će ponovo pozvati predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da posjeti Beograd.

„Vjerujem u bolje odnose, i što se mene tiče, mislim da je važno da imamo češću komunikaciju, češće razgovore. Tada bismo izbjegavali i nesporazume, ali i teže riječi. I što se mene tiče, ja ću prije kraja godine ponovo pozvati predsjednika Crne Gore u posjetu Beogradu. Mislim da je svaki razgovor ljekovit, mislim da je svaki razgovor važan, hoće li da prihvati ili ne, to je naravno na njemu“, dodao je Vučić.

Povodom optužbi iz Crne Gore u vezi sa jučerašnjim dolaskom 87 njegovih pristalica u Tivat čarter-letom, Vučić je rekao da je više od 2.000 državljana Crne Gore „učestvovalo u demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije“, misleći na najveći skup u Srbiji posle 2000. godine, 15. marta prošle godine.

„Više od 2.000 državljana Crne Gore je učestvovalo u nemirima 15. marta, u tim demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije. Jesmo li ikada optužili Crnu Goru za to? A ovi ljudi (iz aviona) nisu ni u čemu učestvovali, niti su to namjeravali“, naveo je.

Dodao je da su „oni koji su došli iz Crne Gore ubili u Beogradu 135 ljudi“ prethodnih godina, a da on „nikad nije rekao da je to uradila Crna Gora“ i da to nikad neće ni reći, jer su u pitanju kriminalci.

Na komentar da i državljani Srbije ubijaju po Crnoj Gori, Vučić je rekao da „nema sumnje“ da je tako, ali je dodao da je „nesrazmjera ogromna, jer kavački i škaljarski klan ne potiču iz Srbije“.

Upitan da li će podnijeti ostavku ako Crna Gora uđe u EU, a on u tom trenutku bude na nekoj državnoj funkciji, Vučić je rekao da neće jer je njemu stanje ekonomije znatno važnije od članstva u međunarodnim organizacijama.

„Što da podnesem ostavku? Da podnesem ostavku zato što smo bolji i uspješniji? Hoće kineski predsjednik da podnese ostavku što nije u EU? Ja ću da čestitam Crnoj Gori, vidim da je vama to (ulazak u EU) ostvarenje svih snova, a za mene je ostvarenje svih snova da Srbija ide naprijed, da bude jaka, da može sama sebe da čuva, da ima visoke plate i penzije i nizak javni dug. To su parametri do kojih ja držim“, kazao je Vučić.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

(VIDEO) Vučić o protjeranim putnicima sa čarter leta za Beograd: „To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“

„Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje“, kazao je predsjednik Srbije

Aleksandar Vučić Foto: Printscreen/RTS1

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se iz Tivta, gdje učestvuje na Samitu Evropske političke zajednice, skupu koji okuplja lidere evropskih država i najviše zvaničnike evropskih institucija.

Vučić je odgovarao na pitanja novinara, a između ostalog, i o deportovanim putnicima sa tivatskog aerodroma za Beograd.

Predsjednik Srbije je istakao da su oni došli da mu “naprave okruženje”, te da “među njima nema nijednog kriminalca”.

„To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“, kazao je Vučić i nastavio:

“Ja bih danas potpuno drugačije istupao i rekao: ‘Izvinjavam se našim domaćinima’. Oni nisu imali oružje, ništa ružno, ništa uvredljivo… Mogao je mene da pozove bilo ko. Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje, a niko me nije ni pitao. Tu nema nijednog kriminalca. To je manje od prosjeka u bilo kom vozu, autobusu ili avionu”, rekao je Vučić.

Dodao je da je od njih 84, bilo petorica koja su prošla kroz “nekakav krivični postupak”.

“Nema ni reči o destabilizaciji. To su sve aktivisti. Došao bih i izvinio se zbog nelagode, ali ti momci nikom ništa nisu uradili loše. Ja bih platio političku cijenu za pogrešnu procjenu nekog iz mog okruženja. Što ih nisu uhapsili da su počinili bilo šta kriminalno. Zadržali biste ih da su imali bokser kod sebe. Krenulo se u brutalnu kampanju da se Srbija pokaže kao destabilizujući faktor”, istakao je on.

Kazao je da je otputovao u Tivat, bez obzira na upozorenje BIA da postoji bezbjednosni rizik.

“Osjećam se uvijek sigurno i bezbjedno. Dakle, to je imam vrlo profesionalno obezbjeđenje, to su pripadnici Kobri, vjerujem da su oni radili sa domaćinima po svim drugim pitanjima, tako da ne vjerujem da može da bude bilo kakvih problema”, naveo je on.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije