POLITIKA
Portparol Bošnjačke stranke: Bosanski jezik da bude službeni
Zaštita jezika jedan je od naših prioriteta i mi ćemo se zalagati da bosanski jezik bude službeni jezik u Crnoj Gori, rekao je Omeragić u jednom potkastu

Prema Ustavu, službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski, a u službenoj upotrebi su i srpski, bosanski, albanski i hrvatski.
“Zaštita jezika jedan je od naših prioriteta i mi ćemo se zalagati da bosanski jezik bude službeni jezik u Crnoj Gori”, rekao je Omeragić prije dvije sedmice gostujući u potkastu koji je objavljen na Fejsbuk nalogu Ruždije Radončića.
On je, između ostalog, kazao i da je partija kojoj pripada jedina koja se bavi zaštitom bosanskog jezika, ali i da je njihov interes razvoj sjevera, kao i srazmjerna zastupljenost Bošnjaka.
“Da ne budemo građani drugog i trećeg reda nego da sjutra, kad imamo neki konkurs u državi, neko ne bude eliminisan, jer se zove Ruždija ili Adel”.
Iz BS-a nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” kada će zahtjev da bosanski bude službeni jezik zvanično inicirati, ali ni da li su o ovome razgovarali sa kolegama iz vladajuće većine.
Takođe, iz partije koju predvodi Ervin Ibrahimović nisu kazali listu da li su njihovi navodi povezani sa najavama dijela vladajuće većine da srpski bude normiran kao službeni, te da li oni to podržavaju.
Iz partija koje zajedno sa BS-om čine vladajuću većinu nisu htjeli da komentarišu Omeragićeve tvrdnje, ili da odgovore da li bi u parlamentu podržali takav zahtjev.
Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka koji dolazi iz redova koalicije Albanska alijansa kazao je da nije upoznat sa Omeragićevim navodima.
“Znam samo da to iziskuje promjenu Ustava, a to je dug put koji traži najširi konsenzus”, dodao je.Ibrahimović je, gostujući prošle sedmice u emisiji “Načisto” na televiziji “Vijesti” saopštio da će to pitanje pokrenuti, ukoliko postoji konsenzus na nivou države.
Navode dijela vladajuće većine da bi srpski jezik trebalo da dobije status službenog je nazvao populističkim, pojašnjavajući da je za promjene Ustava potrebna dvotrećinska podrška u parlamentu, ali i da tri petine upisanih u birački spisak to podrži na referendumu.
“Vijesti” su pokušale da kontaktiraju i ostale poslanike BS-a, a neki od njih su kazali da nisu upoznati sa Omeragićevim navodima.
Ni iz opozicionih partija nisu htjeli da komentarišu najavu portparola najveće manjinske stranke u Crnoj Gori.
Pitanja su poslata Demokratskoj partiji socijalista, Socijaldemokratama (SD), Građanskom pokretu URA, Ujedinjenoj Crnoj Gori, kao i lideru Hrvatske građanske inicijative Adrijanu Vuksanoviću.Iz Socijaldemokrata su listu kazali da je njihov stav da ne komentarišu taj zahtjev dok ne bude formalan.
Prema podacima sa popisa koji je rađen u decembru 2023, najviše stanovnika Crne Gore govori srpskim jezikom – 43,18 odsto (269.307 građana), zatim crnogorskim – 34,52 odsto (215.299), pa bosanskim – 6,97 odsto (43.470). Albanskim jezikom govori 5,25 odsto stanovnika (32.725), ruskim 2,36 odsto (14.731), a srpskohrvatskim 2,08 odsto (12.999). O tome kojim jezikom govori nije željelo da se izjasni 1,71 odsto stanovnika (10.691).
Nakon objavljenih rezultata u oktobru ove godine, iz dijela partija vladajuće većine mogle su se čuti poruke da bi srpski trebalo da dobije status službenog jezika.
Predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić je u intervjuu za “Večernje novosti” kazao da ne postoji zemlja u Evropi, a vjerovatno ni u svijetu, izuzev možda pojedinih totalitarnih režima, gdje jezik kojim govori većinsko stanovništvo nije ujedno i službeni jezik te zemlje.
Kako je dodao, postoji nova parlamentarna većina “koja želi da konstatuje ono što je narod jasno i nedvosmisleno rekao, a to je da većina govori srpskim jezikom i traži da dobije status službenog”.
“Ukoliko ne budemo mogli da napravimo dogovor, shodno tekovinama i najboljim praksama razvijenog svijeta, postoji rješenje, a to je pravljenje Ustavotvorne skupštine”, rekao je Mandić.
Takođe, potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju i funkcioner Demokrata Momo Koprivica kazao je da je zahtjev da se srpski jezik uvede kao službeni u Crnoj Gori potpuno legitiman.
“To nije jezik kojim govori samo jedna nacija, već i pripadnici ostalih nacija. Srpski je jezik onih ljudi koji su svoji na svome u Crnoj Gori, koji su konstitutivni. Ali dodajem da sam zastupnik dijaloga. Pitanje jezika kao i ostala pitanja zahtijevaju dijalog, a ekstremisti sa bilo koje strane u Crnoj Gori, i sufleri spolja neće biti od pomoći”, kazao je Koprivica, a prenio portal RTCG.
Njegov partijski kolega i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović kazao je da bi podržao inicijativu da srpski jezik postane službeni, ali da misli “da se to nikada ne može dogoditi dok je Ustav ovakav kakav jeste”.
Da bi srpski trebalo da postane službeni kazali su i poslanici Socijalističke narodne partije (SNP) Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović, lider UCG Goran Danilović, kao i ministar sporta Dragoslav Šćekić (SNP).Protiv toga su se izjasnili Demokratska partija socijalista i Socijaldemokrate.
Više od dvije trećine Bošnjaka priča bosanskim jezikom
Podaci MONSTAT-a pokazuju da većina Bošnjaka govori bosanskim jezikom. Od 58.956 onih koji su se izjasnili kao Bošnjaci, 42.319 priča bosanskim jezikom, a 1.843 bošnjačkim.
Crnogorski jezik govori 14.118 Bošnjaka, a srpski 197 njih.
S druge strane, građani koji su se na popisu održanom krajem prošle godine izjasnili kao Muslimani, većinski govore crnogorskim jezikom. Od 10.162 Muslimana, crnogorskim govori njih 8.550. Da govori bosanskim, izjasnila su se 464 Muslimana, srpskim priča nešto manje njih – 399, a srpsko-hrvatskim – 204.
POLITIKA
Crnoj Gori dva miliona od Amerike da se brani od ruskog uticaja
SAD žele da Crna Gora bude bedem demokratije

Sjedinjene Američke Države značajno pojačavaju finansijsku i institucionalnu podršku Crnoj Gori u cilju jačanja nacionalne otpornosti na spoljne maligne uticaje, potvrđeno je u najnovijem izvještaju i pratećem zakonodavnom dokumentu američkog Kongresa.
Prema tom aktu, koji je ušao u proceduru u okviru sveobuhvatnog plana za podršku demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, Vašington je opredijelio dva miliona dolara direktne pomoći našoj državi. Ova sredstva su izričito namijenjena za suprotstavljanje ruskom informacionom, ekonomskom i političkom pritisku, koji se, kako smatraju, u ovom dijelu Evrope intenzivira.
Ovaj dokument, koji predstavlja stratešku mapu puta SAD prema regionu za ovu godinu, nedvosmisleno pozicionira Crnu Goru kao ključnog partnera čija je unutrašnja stabilnost neraskidivo vezana za očuvanje zapadnih vrijednosti i bezbjednosti cijelog Jadrana. Finansijski paket je podijeljen u nekoliko strateških segmenata: jačanje kapaciteta pravosudnih organa za borbu protiv korupcije, zaštita izbornog procesa od stranih uplitanja, te sofisticirana odbrana kritične digitalne infrastrukture od sajber napada, koji, prema nalazima Kongresa, sistematski dolaze sa ruskih adresa.
– Obezbjeđivanje ovih sredstava predstavlja direktan i odlučan odgovor na kontinuirane pokušaje spoljnih aktera da destabilizuju demokratske tokove i unesu razdor u institucionalni poredak. Naš strateški imperativ je da osnažimo nezavisnost pravosuđa i podržimo slobodne medije, kako bi se crnogorsko društvo u cjelini uspješno oduprlo metodama hibridnog ratovanja – piše u dokumentu, u koji je redakcija Dana imala uvid.
Kongres posebno upozorava na „skriveno finansiranje“ kojim se putem raznih nevladinih organizacija i sumnjivih investicija pokušava ostvariti politički uticaj unutar Podgorice.
Američki zvaničnici i analitičari koji su učestvovali u izradi dokumenta smatraju da ova finansijska injekcija dolazi u presudnom momentu za evroatlantsku budućnost države. Konstantovano je da je zaštita crnogorskog suvereniteta od stranog uticaja pitanje od najvišeg ranga za bezbjednost NATO saveza. Vašington ovim jasno stavlja do znanja da neće dozvoliti stvaranje „sivih zona“ na Balkanu koje bi treće strane mogle koristiti za svoje geopolitičke igre.
Pored jačanja državnog aparata, dio novca će biti usmjeren i na edukaciju javnih službenika u prepoznavanju dezinformacija i propagandnih narativa kojima se ciljano urušava povjerenje građana u demokratske institucije. Ovaj sveobuhvatni pristup osigurava da Crna Gora ne bude samo pasivni primalac pomoći, već aktivni i otporni bedem demokratije na jugoistoku Evrope.
POLITIKA
Supruga Milutina Simovića: Moj suprug je vrlo štedljiv čovjek, vodio me na sastanke radi prevođenja, kako bi uštedio državni budžet
„Iako je imao pravo da angažuje prevodioca, on je mene vodio na ove sastanke, da bi uštedio državni budžet“, navela je Simović

Ljiljana Simović, supruga bivšeg ministra poljoprivrede Milutina Simovića, izjavila je danas na suđenju da je suprug vodio na sastanke radi prevođenja, kako bi uštedio novac iz državnog budžeta.
„Moj suprug je vrlo štedljiv čovjek. Iako je imao pravo da angažuje prevodioca, on je mene vodio na ove sastanke, da bi uštedio državni budžet“, naglasila je Simović.
Dodala je da joj nije cilj da brani supruga, već da joj je jedini cilj istina.
„Ja sam privilegovani svjedok i imala sam pravo da ne svjedočim. Moj suprug je bio potpredsjednik Vlade i ministar, pa sam stoga prisustvovala nekim događajima. Ističem da nijedan od tih događaja nije imao privatno svojstvo, već da su ti sastanci bilo radni, ponekad i protokolarni“, navela je Simović.
Navela je da je u više navrata pomagala suprugu tako što je prevodila. U periodu od 2015. do 2020. godine bila pomoćnica ministra rada i socijalnog staranja za evropske integracije.
„Nakon toga sam prešla u Privrednu komoru, gdje danas radim kao savjetnica predsjednice te institucije, dodala je.
U vezi sa boravkom u hotelu „Splendid“ u periodu od 2. do 4. juna 2017. godine, kazala je da su tamo boravili radno, te da je suprugu pomagala u smislu prevođenja u vezi sa izradom fiskalne strategije. Rekla je da je pomagala i prevodila jer govori engelski i italijanski jezik.
Kada je riječ o boravku u hotelu Bianca u Kolašinu, u periodu od 9. do 11. novembra 2018. godine, ispričala je da je njen suprug tada obilazio sjeverne opštine.
„Znam da je bio vikend, a on je boravio u hotelu kako bi obavljao aktivnosti po sjeveru. Nijesam išla u obilaske sa njim, već sam to vrijeme koristila kako bih posjetila tetku i ujaka“, izjavila je Simović.
Istakla je da im je u pojedinim hotelima na primorju bio besplatan boravak te da je njenom suprugu i njoj bila učinjena čast.
Na pitanje tužioca Siniše Milića, kazala je da je njen suprug dok je obavljao funkciju poptredsjednika Vlade posjedovao diplomatski pasoš.
Na prethodnom suđenu Milutin Simović je negirao navode optužbe SDT-a.
POLITIKA
PES napušta vlast u Pljevljima
Poručili da je interes građana važniji od personalnih privilegija

Pokret Evropa sad donio je odluku da napusti lokalnu vlast u Opštini Pljevlja.
Na to su se, kako kažu, odlučili nakon višemjesečnog političkog zastoja i upornog izbjegavanja potpisivanja koalicionog sporazuma.
„Ne želimo biti dio vlasti u kojoj ne postoje jasna pravila, politički dogovori i odgovornost prema građanima. Bez koalicionog sporazuma i elementarnog povjerenja među partnerima nije moguće voditi stabilnu i odgovornu lokalnu upravu niti realizovati projekte od značaja za razvoj Pljevalja“, navode u saopštenju.
Kako navode, u lokalnom parlamentu djelovaće kao odgovoran i konstruktivan politički subjekt.
„Podržaćemo sve odluke koje su u interesu građana, ali ćemo jednako odlučno ukazivati na svaku političku neodgovornost. Ovom prilikom čestitamo koalicionim partnerima na usvajanju budžeta i postizanju dogovora bez učešća Pokreta Evropa sad. Istovremeno, predsjednicima NSD i DCG poručujemo da smo, za razliku od njih, ostali dosledni stavu i dogovoru koji smo imali i javno saopštili. Takođe smo spremni i otvoreni za razgovor i redefinisanje odnosa, ali isključivo u interesu građana Pljevalja, a ne zbog raspodjele funkcija“, navode.
Pokret Evropa sad, dodaju, politiku nikad nije doživljavao kao borbu za funkcije i privilegije.
„Interes građana i razvoj grada kroz Plan za oporavak Pljevalja za nas su jedini prioritet“, naveli su.
HRONIKA1 дан ranijeTrostruko ubistvo na Starom aerodromu: Policija traga za osumnjičenim Rožajcem
HRONIKA1 дан ranijeUhapšen Rožajac osumnjičen za trostruko ubistvo na Starom aerodromu
HRONIKA1 дан ranijePolicija objavila slike osumnjičenog Vehida Murića iz Rožaja: Građani da prijave ako imaju neka saznanja
DRUŠTVO2 дана ranijeĐukanović: „Jedina istina u optužnici je da sam neosuđivano lice. Nerado tužim državu, jednom zbog toga nisam spavao 45 dana“
HRONIKA4 дана ranijeBerane: Policija rasvijetlila ubistvo u Šekularu, Dagestanca ubio sunarodnik
HRONIKA13 сати ranijeRožajac osumnjičen za trostruko ubistvo doveden na saslušanje


















slobodan kitanovic
02.12.2024. 14:43 at 14:43
alo ,opet se javljaju bitange i nakaze koje bi dale SRPSKI jezik, na razne manjine i pokrajine. Sada evo jedna bitang navodno bošnjak ,a u stvari je SRBIN MUSLIMANSKE VERE I DA GA PITATE KOJI SU MU PRECI ON BI ZNAO DO DUGOG TREĆEG KOLENA IMENA MUSLIMANSKA A KADA BI NASTAVI O DALJE ,POJAVILI BI SE PRECI SRBI , TO NEZNAJU nEĆE DA SLUŠAJU NAŠE ISTORIČARE KOJI SE STALNO JAVLJAJU I IZNOSE ISTORISKE DOKAZE ,KO SU I ŠTA SU TI ISTI SRBI MUSLIMANSKE VERE I U BOSNI I U CRNOJ GORI. PREDLOG JE DA POŠTO HOĆETE BOŠNJAČKI JEZIK IZBACITE SVE SRPSKE REČI PA GRADITE BOSANSKI ,NE KRADITE LOPOVI SRPSKE REČI. A MOŽDA BIH PREDLOŽIO I DA TU BITANGU OBESITE JER VEĆ DELI SRPSKI KORPUS(PRAVOSLAVCI I MUSLIMANI)S I SVAĐA NARODE.
slobodan kitanovic
02.12.2024. 14:43 at 14:43
alo ,opet se javljaju bitange i nakaze koje bi dale SRPSKI jezik, na razne manjine i pokrajine. Sada evo jedna bitang navodno bošnjak ,a u stvari je SRBIN MUSLIMANSKE VERE I DA GA PITATE KOJI SU MU PRECI ON BI ZNAO DO DUGOG TREĆEG KOLENA IMENA MUSLIMANSKA A KADA BI NASTAVI O DALJE ,POJAVILI BI SE PRECI SRBI , TO NEZNAJU nEĆE DA SLUŠAJU NAŠE ISTORIČARE KOJI SE STALNO JAVLJAJU I IZNOSE ISTORISKE DOKAZE ,KO SU I ŠTA SU TI ISTI SRBI MUSLIMANSKE VERE I U BOSNI I U CRNOJ GORI. PREDLOG JE DA POŠTO HOĆETE BOŠNJAČKI JEZIK IZBACITE SVE SRPSKE REČI PA GRADITE BOSANSKI ,NE KRADITE LOPOVI SRPSKE REČI. A MOŽDA BIH PREDLOŽIO I DA TU BITANGU OBESITE JER VEĆ DELI SRPSKI KORPUS(PRAVOSLAVCI I MUSLIMANI)S I SVAĐA NARODE.