Connect with us

POLITIKA

Portparol Bošnjačke stranke: Bosanski jezik da bude službeni

Zaštita jezika jedan je od naših prioriteta i mi ćemo se zalagati da bosanski jezik bude službeni jezik u Crnoj Gori, rekao je Omeragić u jednom potkastu

"Interes BS-a je razvoj sjevera, srazmjerna zastupljenost Bošnjaka, bosanski jezik kao službeni”: Omeragić i Ibrahimović slave pobjedu u Gusinju, Foto: Screenshot

Prema Ustavu, službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski, a u službenoj upotrebi su i srpski, bosanski, albanski i hrvatski.

“Zaštita jezika jedan je od naših prioriteta i mi ćemo se zalagati da bosanski jezik bude službeni jezik u Crnoj Gori”, rekao je Omeragić prije dvije sedmice gostujući u potkastu koji je objavljen na Fejsbuk nalogu Ruždije Radončića.

On je, između ostalog, kazao i da je partija kojoj pripada jedina koja se bavi zaštitom bosanskog jezika, ali i da je njihov interes razvoj sjevera, kao i srazmjerna zastupljenost Bošnjaka.

“Da ne budemo građani drugog i trećeg reda nego da sjutra, kad imamo neki konkurs u državi, neko ne bude eliminisan, jer se zove Ruždija ili Adel”.

Iz BS-a nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” kada će zahtjev da bosanski bude službeni jezik zvanično inicirati, ali ni da li su o ovome razgovarali sa kolegama iz vladajuće većine.

Takođe, iz partije koju predvodi Ervin Ibrahimović nisu kazali listu da li su njihovi navodi povezani sa najavama dijela vladajuće većine da srpski bude normiran kao službeni, te da li oni to podržavaju.

Iz partija koje zajedno sa BS-om čine vladajuću većinu nisu htjeli da komentarišu Omeragićeve tvrdnje, ili da odgovore da li bi u parlamentu podržali takav zahtjev.

Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka koji dolazi iz redova koalicije Albanska alijansa kazao je da nije upoznat sa Omeragićevim navodima.

“Znam samo da to iziskuje promjenu Ustava, a to je dug put koji traži najširi konsenzus”, dodao je.Ibrahimović je, gostujući prošle sedmice u emisiji “Načisto” na televiziji “Vijesti” saopštio da će to pitanje pokrenuti, ukoliko postoji konsenzus na nivou države.

Navode dijela vladajuće većine da bi srpski jezik trebalo da dobije status službenog je nazvao populističkim, pojašnjavajući da je za promjene Ustava potrebna dvotrećinska podrška u parlamentu, ali i da tri petine upisanih u birački spisak to podrži na referendumu.

“Vijesti” su pokušale da kontaktiraju i ostale poslanike BS-a, a neki od njih su kazali da nisu upoznati sa Omeragićevim navodima.

Ni iz opozicionih partija nisu htjeli da komentarišu najavu portparola najveće manjinske stranke u Crnoj Gori.

Pitanja su poslata Demokratskoj partiji socijalista, Socijaldemokratama (SD), Građanskom pokretu URA, Ujedinjenoj Crnoj Gori, kao i lideru Hrvatske građanske inicijative Adrijanu Vuksanoviću.Iz Socijaldemokrata su listu kazali da je njihov stav da ne komentarišu taj zahtjev dok ne bude formalan.

Prema podacima sa popisa koji je rađen u decembru 2023, najviše stanovnika Crne Gore govori srpskim jezikom – 43,18 odsto (269.307 građana), zatim crnogorskim – 34,52 odsto (215.299), pa bosanskim – 6,97 odsto (43.470). Albanskim jezikom govori 5,25 odsto stanovnika (32.725), ruskim 2,36 odsto (14.731), a srpskohrvatskim 2,08 odsto (12.999). O tome kojim jezikom govori nije željelo da se izjasni 1,71 odsto stanovnika (10.691).

Nakon objavljenih rezultata u oktobru ove godine, iz dijela partija vladajuće većine mogle su se čuti poruke da bi srpski trebalo da dobije status službenog jezika.

Predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić je u intervjuu za “Večernje novosti” kazao da ne postoji zemlja u Evropi, a vjerovatno ni u svijetu, izuzev možda pojedinih totalitarnih režima, gdje jezik kojim govori većinsko stanovništvo nije ujedno i službeni jezik te zemlje.

Kako je dodao, postoji nova parlamentarna većina “koja želi da konstatuje ono što je narod jasno i nedvosmisleno rekao, a to je da većina govori srpskim jezikom i traži da dobije status službenog”.

“Ukoliko ne budemo mogli da napravimo dogovor, shodno tekovinama i najboljim praksama razvijenog svijeta, postoji rješenje, a to je pravljenje Ustavotvorne skupštine”, rekao je Mandić.

Takođe, potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju i funkcioner Demokrata Momo Koprivica kazao je da je zahtjev da se srpski jezik uvede kao službeni u Crnoj Gori potpuno legitiman.

“To nije jezik kojim govori samo jedna nacija, već i pripadnici ostalih nacija. Srpski je jezik onih ljudi koji su svoji na svome u Crnoj Gori, koji su konstitutivni. Ali dodajem da sam zastupnik dijaloga. Pitanje jezika kao i ostala pitanja zahtijevaju dijalog, a ekstremisti sa bilo koje strane u Crnoj Gori, i sufleri spolja neće biti od pomoći”, kazao je Koprivica, a prenio portal RTCG.

Njegov partijski kolega i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović kazao je da bi podržao inicijativu da srpski jezik postane službeni, ali da misli “da se to nikada ne može dogoditi dok je Ustav ovakav kakav jeste”.

Da bi srpski trebalo da postane službeni kazali su i poslanici Socijalističke narodne partije (SNP) Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović, lider UCG Goran Danilović, kao i ministar sporta Dragoslav Šćekić (SNP).Protiv toga su se izjasnili Demokratska partija socijalista i Socijaldemokrate.

Više od dvije trećine Bošnjaka priča bosanskim jezikom

Podaci MONSTAT-a pokazuju da većina Bošnjaka govori bosanskim jezikom. Od 58.956 onih koji su se izjasnili kao Bošnjaci, 42.319 priča bosanskim jezikom, a 1.843 bošnjačkim.

Crnogorski jezik govori 14.118 Bošnjaka, a srpski 197 njih.

S druge strane, građani koji su se na popisu održanom krajem prošle godine izjasnili kao Muslimani, većinski govore crnogorskim jezikom. Od 10.162 Muslimana, crnogorskim govori njih 8.550. Da govori bosanskim, izjasnila su se 464 Muslimana, srpskim priča nešto manje njih – 399, a srpsko-hrvatskim – 204.

2 Comments

2 Comments

  1. slobodan kitanovic

    02.12.2024. 14:43 at 14:43

    alo ,opet se javljaju bitange i nakaze koje bi dale SRPSKI jezik, na razne manjine i pokrajine. Sada evo jedna bitang navodno bošnjak ,a u stvari je SRBIN MUSLIMANSKE VERE I DA GA PITATE KOJI SU MU PRECI ON BI ZNAO DO DUGOG TREĆEG KOLENA IMENA MUSLIMANSKA A KADA BI NASTAVI O DALJE ,POJAVILI BI SE PRECI SRBI , TO NEZNAJU nEĆE DA SLUŠAJU NAŠE ISTORIČARE KOJI SE STALNO JAVLJAJU I IZNOSE ISTORISKE DOKAZE ,KO SU I ŠTA SU TI ISTI SRBI MUSLIMANSKE VERE I U BOSNI I U CRNOJ GORI. PREDLOG JE DA POŠTO HOĆETE BOŠNJAČKI JEZIK IZBACITE SVE SRPSKE REČI PA GRADITE BOSANSKI ,NE KRADITE LOPOVI SRPSKE REČI. A MOŽDA BIH PREDLOŽIO I DA TU BITANGU OBESITE JER VEĆ DELI SRPSKI KORPUS(PRAVOSLAVCI I MUSLIMANI)S I SVAĐA NARODE.

  2. slobodan kitanovic

    02.12.2024. 14:43 at 14:43

    alo ,opet se javljaju bitange i nakaze koje bi dale SRPSKI jezik, na razne manjine i pokrajine. Sada evo jedna bitang navodno bošnjak ,a u stvari je SRBIN MUSLIMANSKE VERE I DA GA PITATE KOJI SU MU PRECI ON BI ZNAO DO DUGOG TREĆEG KOLENA IMENA MUSLIMANSKA A KADA BI NASTAVI O DALJE ,POJAVILI BI SE PRECI SRBI , TO NEZNAJU nEĆE DA SLUŠAJU NAŠE ISTORIČARE KOJI SE STALNO JAVLJAJU I IZNOSE ISTORISKE DOKAZE ,KO SU I ŠTA SU TI ISTI SRBI MUSLIMANSKE VERE I U BOSNI I U CRNOJ GORI. PREDLOG JE DA POŠTO HOĆETE BOŠNJAČKI JEZIK IZBACITE SVE SRPSKE REČI PA GRADITE BOSANSKI ,NE KRADITE LOPOVI SRPSKE REČI. A MOŽDA BIH PREDLOŽIO I DA TU BITANGU OBESITE JER VEĆ DELI SRPSKI KORPUS(PRAVOSLAVCI I MUSLIMANI)S I SVAĐA NARODE.

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Fon der Lajen: Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate, blizu ste cilja da budete članica EU

Saopštila predsjednica Evropske komisije

Fon der Lajen (Foto: RTCG)

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je da Crna Gora postiže sjajne rezultate i da smo blizu cilja da budemo članica Evropske unije.

„EU otvara svoja vrata, kandidati moraju da ispune reforme. S reformama dolaze investicije i to je prvi dio današnjih razgovora“, navela je ona.

Drugi dio je proširenje Evropske unije.

„Benefite članstva moramo razumjeti jer to donosi dosta toga toga korisnog. Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate. Nastavite tim putem i mi smo tu da vas podržimo. Mislim da ste blizu cilja“, kazala je fon der Lajen, odgovarajući na pitanja Portala RTCG.

Naglasila je da je ovo proces zasnovan na zaslugama.

„Ko ispuni uslove biće dio EU“, zaključila je ona.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Vučić: Molim državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore

Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je večeras državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore, iako je naveo da su to činili u skladu sa zakonom i sa pravilima reciprociteta.

Po dolasku u Tivat, gdje će učestvovati na samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana, Vučić je novinarima rekao i da „nije srećan i zadovoljan zbog odnosa koji postoje“ između Srbije i Crne Gore i dodao da će se vlast u Beogradu „truditi da uvek ima najbliže odnose“ sa Podgoricom.

Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“.

„Naši državni organi se ponašaju u skladu sa pravilima reciprociteta, ali ja ih molim da to ne rade. Ja ih molim da puštaju građane Crne Gore da dolaze u Srbiju najnormalnije. To su naša braća, naše sestre“, naveo je Vučić.

Vučić je dodao da Srbija „zbog hibridnog ratovanja može svakom drugom državljaninu Crne Gore“ da ne odobri boravak, ali da im „na pamet ne pada“ da to rade.

On je rekao i da „nije srećan zbog toga što neko (crnogorske vlasti) neće da promijeni odredbu o nasilnoj aneksiji Crne Gore“ 1918. godine, navodeći da „neće da prihvata istorijske falsifikate“.

„I spreman sam to da vam kažem ovdje, usred Crne Gore, a vi ste to uveli u zakone, kao normu koju moraju svi da poštuju. Ja neću da je poštujem, pošto je riječ o istorijskoj laži i falsifikatu. Neću da prihvatim odluku o nezavisnosti Kosova i Metohije, iako ste vi prihvatili otimanje 14 odsto dijela naše teritorije. Mi nismo otimali crnogorsku teritoriju, niti bilo šta slično“, kazao je Vučić.

Naveo je da postoje „različiti uglovi“ gledanja na ta pitanja, ali da je važno da zvaničnici Srbije i Crne Gore „slušaju i razumiju jedni druge“, i dodao da će ponovo pozvati predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da posjeti Beograd.

„Vjerujem u bolje odnose, i što se mene tiče, mislim da je važno da imamo češću komunikaciju, češće razgovore. Tada bismo izbjegavali i nesporazume, ali i teže riječi. I što se mene tiče, ja ću prije kraja godine ponovo pozvati predsjednika Crne Gore u posjetu Beogradu. Mislim da je svaki razgovor ljekovit, mislim da je svaki razgovor važan, hoće li da prihvati ili ne, to je naravno na njemu“, dodao je Vučić.

Povodom optužbi iz Crne Gore u vezi sa jučerašnjim dolaskom 87 njegovih pristalica u Tivat čarter-letom, Vučić je rekao da je više od 2.000 državljana Crne Gore „učestvovalo u demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije“, misleći na najveći skup u Srbiji posle 2000. godine, 15. marta prošle godine.

„Više od 2.000 državljana Crne Gore je učestvovalo u nemirima 15. marta, u tim demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije. Jesmo li ikada optužili Crnu Goru za to? A ovi ljudi (iz aviona) nisu ni u čemu učestvovali, niti su to namjeravali“, naveo je.

Dodao je da su „oni koji su došli iz Crne Gore ubili u Beogradu 135 ljudi“ prethodnih godina, a da on „nikad nije rekao da je to uradila Crna Gora“ i da to nikad neće ni reći, jer su u pitanju kriminalci.

Na komentar da i državljani Srbije ubijaju po Crnoj Gori, Vučić je rekao da „nema sumnje“ da je tako, ali je dodao da je „nesrazmjera ogromna, jer kavački i škaljarski klan ne potiču iz Srbije“.

Upitan da li će podnijeti ostavku ako Crna Gora uđe u EU, a on u tom trenutku bude na nekoj državnoj funkciji, Vučić je rekao da neće jer je njemu stanje ekonomije znatno važnije od članstva u međunarodnim organizacijama.

„Što da podnesem ostavku? Da podnesem ostavku zato što smo bolji i uspješniji? Hoće kineski predsjednik da podnese ostavku što nije u EU? Ja ću da čestitam Crnoj Gori, vidim da je vama to (ulazak u EU) ostvarenje svih snova, a za mene je ostvarenje svih snova da Srbija ide naprijed, da bude jaka, da može sama sebe da čuva, da ima visoke plate i penzije i nizak javni dug. To su parametri do kojih ja držim“, kazao je Vučić.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

(VIDEO) Vučić o protjeranim putnicima sa čarter leta za Beograd: „To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“

„Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje“, kazao je predsjednik Srbije

Aleksandar Vučić Foto: Printscreen/RTS1

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se iz Tivta, gdje učestvuje na Samitu Evropske političke zajednice, skupu koji okuplja lidere evropskih država i najviše zvaničnike evropskih institucija.

Vučić je odgovarao na pitanja novinara, a između ostalog, i o deportovanim putnicima sa tivatskog aerodroma za Beograd.

Predsjednik Srbije je istakao da su oni došli da mu “naprave okruženje”, te da “među njima nema nijednog kriminalca”.

„To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“, kazao je Vučić i nastavio:

“Ja bih danas potpuno drugačije istupao i rekao: ‘Izvinjavam se našim domaćinima’. Oni nisu imali oružje, ništa ružno, ništa uvredljivo… Mogao je mene da pozove bilo ko. Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje, a niko me nije ni pitao. Tu nema nijednog kriminalca. To je manje od prosjeka u bilo kom vozu, autobusu ili avionu”, rekao je Vučić.

Dodao je da je od njih 84, bilo petorica koja su prošla kroz “nekakav krivični postupak”.

“Nema ni reči o destabilizaciji. To su sve aktivisti. Došao bih i izvinio se zbog nelagode, ali ti momci nikom ništa nisu uradili loše. Ja bih platio političku cijenu za pogrešnu procjenu nekog iz mog okruženja. Što ih nisu uhapsili da su počinili bilo šta kriminalno. Zadržali biste ih da su imali bokser kod sebe. Krenulo se u brutalnu kampanju da se Srbija pokaže kao destabilizujući faktor”, istakao je on.

Kazao je da je otputovao u Tivat, bez obzira na upozorenje BIA da postoji bezbjednosni rizik.

“Osjećam se uvijek sigurno i bezbjedno. Dakle, to je imam vrlo profesionalno obezbjeđenje, to su pripadnici Kobri, vjerujem da su oni radili sa domaćinima po svim drugim pitanjima, tako da ne vjerujem da može da bude bilo kakvih problema”, naveo je on.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije