DRUŠTVO
"NAJBLISTAVIJI DATUM UKUPNE CRNOGORSKE ISTORIJE"
Predsjednica Skupštine uručila Trinaestojulske nagrade
Danijela Đurović nagrade u Vili Gorica uručila ovogodišnjim dobitnicima, književniku Andreju Nikolaidisu, slikarki Jeleni Tomašević i kompozitoru Senadu Gačeviću

Crna Gora treba i mora biti demokratska, građanska i evropska, država socijalne pravde i jednakosti, međunacionalnog i međuvjerskog sklada, kazala je predsjednica Skupštine Danijela Đurović.
Ona je to kazala u Vili Gorica, na dodjeli Trinaestojulske nagrade ovogodišnjim dobitnicima, slikarki Jeleni Tomašević, književniku Andreju Nikolaidisu i kompozitoru Senadu Gačeviću.
Đurović je kazala je da je priznanjem na Berlinskog kongresom Crna Gora stekla ugled države u kojoj se poštuju prava i slobode svih njenih građana.
„Još iz tog perioda naše istorije baštinimo međunacionalni i međuvjerski sklad na koji smo toliko ponosni“, rekla je Đurović.
Kako je kazala, Trinaestojulski ustanak u svom suštinskom značenju nadilazi granice Crne Gore i predstavlja jedan od najznačajnijih događaja u evropskoj istoriji 20. vijeka.
„U obavezi smo ne samo danas da podsjećamo sebe i generacije koje dolaze na heroje pale za slobodu naše otadžbine. 13. jul 1941. godine je, slobodno možemo reći, najblistaviji datum ukupne crnogorske istorije“, rekla je Đurović.
Đurović je dodala da je ishod Drugog svjetskog rata dokazao da je Crna Gora bila na pravoj strani istoriji.

Foto: Skupština Crne Gore
Ona je navela da se danas sabiraju dostignuća Crne Gore.
Prema njenim riječima, može se reći da je Crna Gora napravila brojne pomake, ali da je ostalo još dosta obaveza kako bi izgradili državu u kojoj se svaki građanin osjeća sigurno, dostojanstveno i ravnopravno.
„Zato Crna Gora treba i mora biti demokratska, građanska i evropska, država socijalne pravde i jednakosti, međunacionalnog i međuvjerskog sklada, slobodnih i pomirenih pojedinaca, ekonomskog i svakog prosperiteta“, dodala je Đurović.
Đurović je istakla da je, uprkos svim izazovima, Crna Gora danas lider u pregovaračkom procesu za članstvo u EU, članica NATO-a, pouzdan susjed na koga svi mogu računati.
Ona je kazala da su se nakon promjene vlasti 30. avgusta 2020. godine, pred Crnoj Gorom pojavila nova iskušenja.
„Sigurna sam da ćemo zajedničkim snagama, vođeni vrijednostima 13. jula uspjeti da se izborimo sa svime što donose dani pred nama“, navela je Đurović.
Đurović je istakla da se ne smije skrenuti sa puta antifašizma.
„Svjesni odgovornosti trenutka i obaveza pred građanima radićemo sve da u miru i propsiritetu razvijamo sklad i suživot u našoj kući“, poručila je Đurović.
Prema njenim riječima, ne smije se dozvoliti da se zaustavi evropski put Crne Gore.
„Moramo odgovoriti izazovima koji su pred nama i našu zemlju uvesti što prije u evropsku zajednicu naroda“, rekla je Đurović.
Ona je čestitala dobitnicima, navodeći da je sigurna da će je opravdati.
„Svi koji su izgubili svoje najbliže, kao i oni koji preživjeli i ozdravili zahvaljujući nadljudskim naporima zdravstvenog osoblja Crne Gore, mislim da ne mogu da ne osjete potrebu za zahvalnošću države i poštovanjem njihovih nesebičnih zalaganja, što lično smatram da je trebalo da bude izraženo i kroz dodjelu ove nagrade“, rekla je Đurović. Đurović je građanima čestitala i predstojeći praznik. Predsjednica žirija za dodjelu nagrade, Jasmina Nikčević, kazala je da dostignuća Jelene Tomašević pokazuju visoke domete i njeno prisustvo na umjetničkoj sceni.
“Umjetnički radovi 2021. godine, nastavak su njenog značajnog prisustvo na centrima svjetske umjetnosti”, rekla je Nikčević.
Nikčević je kazala da su radovi Gačevića već u projektima i ambicijama brojnih muzičkih institucija cijelog regiona.
“Knjiga muzika u staroj crnogorskoj periodici predstavlja izuzetan poduhvat koji otkriva tragove naše muzičke istorije od 19. vijeka”, rekla je Nikčević.
Ona je navela da knjiga eseja Hronika propasti Andreja Nikolaidisa predstavlja izuzetno ludicnu i oštru kritiku nacionalizama i šovinizma na prostorima bivše Jugoslavije.
„Svojim osobenim stilom i brojnim istporijskim paralelama stvara osobene poglede koji mogu uticati kao poziv i kao opomena“, rekla je Nikčević.
Ona je navela da su romani Nikolaidisa objavljeni na 14 jezika i da je nosilac brojnih priznanja.
„Izražavam zadovoljstvo i zahvalnost za njihovo stvaralaštvo koje je potvrda da vječita iskra traje u djelima ovakvih umjetnika“, poručila je Nikčević.
Nikolaidis je kazao je da je 13. jul jedan od najvećih datuma u crnogorskoj istoriji i da je to simbol antifašizma.
„Ustanak koji su Crnogorci podigli 13. jula fašisti nazivali ekstremistima. Međutim istorija se smije ideji konačnih pobjeda i poraza. Ono što je, činilo se, bilo zauvijek poraženo 45. godine, podiglo se nepunih pola vijeka kasnije i u grob poslalo stotine hiljada, a u izbjeglištvo milione ljudi“, rekao je Nikolaidis.
On je kazao da su one koji su podigli ustanak 13. jula fašisti nazivali ekstremistima.
„Dok mi danas ovdje primamo nagrade i s pravom smo sretni, žene u Srebrenici i dalje oplakuju svoje sinove i mučenike. Danas smo sretni dok drugi plaču, sjutra ćemo plakati mi. Sva slava ovog svijeta je ništa, ako se uzviziš, nisko si pao“, rekao je Nikolaidis.
Nikolaidis je naveo da je ustankom 13. jula počela crnogorska borba protiv fašističkog zla, koje je nakon par godina poraženo, ali ne zauvijek, već koje se opet vraća.
DRUŠTVO
Žene dobile pravo na menstrualno odsustvo: Poslanici usvojili izmjene zakona
Cilj izmjena je, kako je navedeno u obrazloženju, uspostavljanje ravnoteže između zdravlja žena i profesionalnih obaveza

Poslanici su danas usvojili izmjene i dopune Zakona o zdravstvenom osiguranju, zahvaljujući kojima će žene imati pravo na dva dana plaćenog odsustva mjesečno.
Ovo pravo pripada ženama koje imaju sekundardnu dismenoreju, odnosno bolne menstrualne cikluse uzrokovane organskim uzrocima kao što su endometrioza, polipi, miomi…
Inicijativu za izmjenu zakona još u martu ove godine, uoči Dana žena, podnijela je nezavisna poslanica Jevrosima Pejović.
Predlog zakona kojim se uvodi pravo na menstrualno odsustvo za žene sa dijagnostikovanom sekundarnom dismenorejom dobio je ranije danas jednoglasnu podršku Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje i Zakonodavnog odbora.
U obrazloženju piše da Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju ima za cilj adekvatno regulisanje dijagnostikovanih patoloških stanja sekundarne dismenoreje, čime se eliminišu sve vrste predrasuda na radnom mjestu i uspostavlja ravnoteža izmedu zdravlja i profesionalnih obaveza žena.
„Predloženim zakonskim rješnjem ženama sa sekundarnom dismenorejom priznaje se pravo na posebno stanje privremene spriječenosti za rad. Sekundarna dismenoreja podrazumijeva stanje praćeno bolnim simptomima uzrokovanim prethodno dijagnostikovanom ginekološkom patologijom. Posebnim stanjem privremene spriječenosti za rad će se smatrati bolovanje na kojem se može naći žena usljed sekundarne dismenoreje povezane sa patološkim stanjima poput endometrioze, mioma, upale jajnika, endometrijalnih polipa, policističnih jajnika ili simptomima kao što su dispareunija, disurija, neplodnost ili krvarenje obilnije od normalnog. Dijagnozu sekundarne dismenoreje utvrđuje Ijekar specijalista, a osiguranice su dužne da Ijekarsko uvjerenje obnavljaju najkasnije do 31. decembra tekuće godine i dostave ga poslodavcu do 30. januara naredne godine“, piše u obrazloženju propisa.
DRUŠTVO
Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.
Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.
Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.
Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.
Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.
Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.
DRUŠTVO
Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.
Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.
Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.
– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.
– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.
„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.
– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.
Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.
Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.
– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.
Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.
– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.
U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000
Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.
Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.
HRONIKA13 сати ranijeDjevojka poginula u udesu na putu Podgorica – Cetinje
HRONIKA2 дана ranijeBudva: Utopio se mladić na plaži Mogren II, iako su kupališta bila zatvorena, a staza zaključana
HRONIKA2 дана ranijeZbog ubistva psa Makedonki određen pritvor do 30 dana
BALKAN I SVIJET2 дана ranijeTragedija: Pet planinara iz Bosne i Hercegovine poginulo tokom uspona na Elbrus u Rusiji
DRUŠTVO2 дана ranijeŽene dobile pravo na menstrualno odsustvo: Poslanici usvojili izmjene zakona
HRONIKA3 дана ranijeEksplodirala friteza u restoranu na Biogradskom jezeru: Povrijeđene dvije osobe









