Connect with us

DRUŠTVO

PROVJERA U TOKU

Prve sumnjive diplome otkrivene u zdravstvu i policiji: Ima ih oko 35.000 u javnom sektoru

Na birou rada imamo oko 15.000 visokoškolaca koji ne mogu da se zaposle, a institucije su pune kadrova koji imaju samo papir sa nekim zvanjem, a u suštini nemaju ni zvanje, ni znanje, tvrdi Zarija Pavićević iz Vladine Komisije za provjeru diploma

Vlada Crne Gore još uvijek nije zvanično imenovala komisiju koja će se baviti provjerom validnosti diploma u javnom sektoru, a procjene su da ih je oko 35.000 stečeno na sumnjiv način.

Članovi tog tima već rade na prikupljanju materijala, a kako je u izjavi za Dan kazao Zarija Pavićević, jedan od članova, za samo 15 dana uspjeli su po prijavama građana da otkriju 70 diploma medicinskih radnika i policajaca, koje dolaze iz pojedinih manjih gradova u Srbiji, a za koje se sumnja da su stečene nelegalno.

„Rad tima zamišljen je tako da se prvo provjere one diplome za koje nam građani ukazuju da su stečene nezakonito, odnosno da lice nije završilo školu za koju tvrdi da je ima. Mi smo odlučili da pozovemo građane da nam prijave sumnjive diplome, jer ipak smo mi malo društvo i svako zna svakoga. Obradili smo 70 prijava i imamo jako zanimljivu situaciju u Opštoj bolnici u Pljevljima gdje je prijavljeno 17 potencijalno lažnih diploma, u pitanju je šest isprava iz Tutina, od kojih je svaka zavedena pod istim djelovodnim brojem i istog datuma, drugi broj diploma je iz Novog Sada, Kule i Sokoca, a sve su za srednju školu“, kaže Pavićević.

On ističe da u Upravi policije već imaju oko 20 sumnjivih doploma, gdje na primjer za pet u evidenciji Ministarstva prosvjete ne postoji nikakva evidencija. Pavićević ukazuje da postoje pojedini visokopozicionirani službenici za koje se osnovano sumnja da imaju lažnu diplomu, a obavljaju vrlo značajne poslove.

„Za početak smo uzeli zdravstvo i policiju i zabrinjava što prvi koraci ukazuju da su te diplome koje su nam prijavljene zaista lažne. To su dvije jako značajne oblasti za cijelo društvo, jer jedni brinu o zdravlju građana, a drugi o bezbjednosti i treba da štite zakon. Kada u te dvije oblasti imate kadar koji je neadekvatno školovan i koji je lažirao podatke o stručnoj spremi, onda ne treba da čude brojni problemi u tim oblastima. Posebno kada govorimo o policiji, školovanog i obučenog policajca ne možete ucijeniti, ali ovi koji su tu sa sumnjivim diplomama zažmuriće na neke stvari ako su i sami prekršili zakon. Nije ni čudo što imamo ovoliki problem sa organizovanim kriminalom i korupcijom ako imamo neškolovane policajce koji su podložni ucjenama“, navodi Pavićević.

Pavićević, Foto: Privatna arhiva

Kaže da nakon što prve analize utvrde sumnjivost diploma, onda Uprava policije treba da provjeri da li su ta lica u terminima diplomiranja i polaganja napuštala državu.

„Ne možete u Tutinu diplomirati, a u isto vrijeme biti u Podgorici, na primjer. Tu odmah imate dokaz da je diploma lažna. Nakon policije ide procedura u tužilaštvu, jer ti ljudi će morati da odgovaraju. Mi imamo nesrazmjerno visok broj stranih visokoobrazovnih isprava, ogroman procenat sa privatnih institucija mahom iz regiona, a samo u 2020. godini tadašnje Ministarstvo prosvjete, na čelu sa Damirom Šehovićem, priznalo je ukupno 3.618 obrazovnih isprava, od čega 1.163 diplome osnovnih i srednjih škola i 2.455 diploma o stečenom visokom obrazovanju. To je ogroman broj. Mi u državi na birou rada imamo oko 15.000 visokoškolaca koji ne mogu da se zaposle, a plašim se da su nam institucije pune kadrova koji imaju samo papir sa nekim zvanjem, a u suštini nemaju ni zvanje, ni znanje“, ističe Pavićević.

Prvo završili fakultet, pa srednju školu

Pavićević navodi da imamo hiperprodukciju diploma i sa privatnih univerziteta u Crnoj Gori, ali da su im zasad u fokusu one iz regiona i inostranstva.

On poziva građane da anonimno prijave sve sumnjive obrazovne isprave na mejl laznediplomecg@gmail.com.

„Zamislite samo situaciju da neko sa lažnom diplomom odlučuje o zapošljavanju nekog ko se zaista školovao, ko je zaista zaslužio to zvanje koje ima. Kao što smo rekli, imamo oko 15.000 ljudi koji su nezaposleni, a imaju fakultetsku diplomu. Nije problem da li Crna Gora ima mjesta za njih, problem su ljudi koji su na prevaru došli do radnih mjesta na osnovu lažnih potvrda i diploma. Alternativa Crna Gora istražuje nekoliko slučajeva ljudi koji su prvo stekli „diplomu“ fakulteta, da bi naknadno donijeli diplomu srednje škole“, kaže Pavićević.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Na Durmitoru spašeni državljani Amerike

Ostali zaglavljeni u stijeni na nepristupačnom terenu

Foto: MUP

Pripadnici Gorske službe spašavanja (GSS) Crne Gore i Avio-helikopterske jedinice MUP-a uspješno su izveli spasilačku akciju na Durmitoru, nakon što su dvojica državljana Sjedinjenih Američkih Država ostala zaglavljena u stijeni na nepristupačnom terenu.

Kako je ranije objavljeno na Facebook stranici GSS, akcija spašavanja počela je oko 16 sati nakon što je poziv za pomoć upućen putem OKC 112 Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a.

“Intervencija je izvedena u složenim uslovima, a zahvaljujući koordinisanom djelovanju spasilačkih timova, akcija je uspješno okončana”, istakli su.

Kako su kazali iz MUP-a, strani državljanin je predat ekipi prve pomoći na Žabljaku.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Makron posjetio Cetinjski manastir: Mitropolit Joanikije mu poklonio repliku „Podgoričke čaše“

„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama“, piše u saopštenju Mitropolije crnogorsko-primorske

Foto: Mitropolija Crnogorska-primorska

Predsjednik Francuske Emanuel Makron zajedno sa crnogorskim kolegom Jakovom Milatovićem, posjetio je Cetinjski manastir i Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).

U Cetinjskom manastiru, kako dodaju iz MCP, visoke goste dočekao je visokopreosvešteni mitropolit Joanikije, koji je francuskog predsjednika i njegovu delegaciju upoznao sa, kako navode, bogatom i slavnom istorijom Cetinjskog manastira i svetinjama koje se u njemu čuvaju.

„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama. Predsjednik Makron je mitropolita Joanikija upoznao sa razlozima njegove posjete Crnoj Gori, kao i perspektivama i mogućnostima koje se otvaraju pred Crnom Gorom u okviru članstva u Evropskoj uniji“, ističe se u saopštenju.

Foto: Mitropolija Crnogorska-primorska

Mitropolit Joanikije je gostima poželio dobrodošlicu i istakao važnost posjete predsjednika Makrona Crnoj Gori.

„Govorio je o misiji, kulturnoj i duhovnoj djelatnosti Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori, kao i o mnogovjekovnom staranju Srpske pravoslavne Crkve na očuvanju i izgradnji hrišćanskog i kulturnog nasljeđa na ovim prostorima“, navodi se.

Iz MCP su kazali da je taj susret bio prilika da se sagovornici podsjete na neraskidive i jake veze naših naroda u prošlosti.

„Prijateljstvo i savezništvo u Prvom i Drugom svjetskom ratu ostaju kao čvrst temelj na kome treba graditi budućnost ovih odnosa. Mitropolit je podsjetio i da su se mnogi naši vladari, vojskovođe, književnici i duhovnici obrazovali na čuvenim francuskim univerzitetima“, piše u saopštenju.

Mitropolit Crnogorsko-primorski je izrazio uvjerenje da Crna Gora u kulturnom i duhovnom dijelu ima šta da ponudi savremenoj Evropi.

„Borba za slobodu, čast i dostojanstvo, kao i hrišćanska spremnost na žrtvu, krasili su ovaj slobodarski narod. Bez tih univerzalnih i vječnih vrijednosti nijedan narod i nijedna država ne bi imali dubljeg smisla“, rekao je Joanikije.

„Na kraju prijateljskog i iskrenog razgovora, predsjednik Makron se zahvalio domaćinu na srdačnom dočeku i lijepom razgovoru, a mitropolit Joanikije je predsjedniku Francuske, u znak sjećanja na ovu posjetu, poklonio repliku ranohrišćanskog diskosa, poznatog pod nazivom ‘Podgorička čaša’, relikviju koja je pronađena na lokalitetu Duklja, a koja se danas čuva u čuvenom muzeju Ermitaž“, zaključuje se u saopštenju MCP.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Nikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman

– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici

Nikšićani blokirali granicu - FOTO: Ž. ŠAPURIĆ (Dan)

Više stotina Nikšićana, koji su jutros krenuli na Sportsko-rekreativne igre na Tari, satima je zarobljeno u nepreglednim kolonama na graničnom prelazu Jabuka prema Srbiji. Revoltirani višesatnim čekanjem i, kako tvrde, selektivnim propuštanjem vozila, oni su prije oko sat vremena blokirali granični prelaz u oba pravca, piše „Dan“.

– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici.

Jedan od Nikšićana koji se nalazi u koloni rekao je da su na Jabuci formirane kilometarske kolone vozila, među kojima ima djece, starijih osoba i čitavih porodica koje već satima čekaju da nastave put.

– Bez problema se propuštaju automobili sa srbijanskim tablicama, dok vozila i autobusi iz Crne Gore stoje u mjestu. Prođe jedno ili dva vozila sa crnogorskim registracijama, a onda ponovo slijedi dugo čekanje – naveo je on.

Prema njegovim riječima, dio putnika krenuo je rano jutros preko graničnog prelaza Jabuka, dok se drugi dio nešto kasnije uputio preko Šćepan Polja. Međutim, ni nakon više sati čekanja mnogi nisu uspjeli da pređu granicu.

Nezadovoljstvo među putnicima raste iz časa u čas, jer nema zvaničnih informacija o razlozima zastoja niti procjene koliko će čekanje trajati. Dodatnu zabrinutost izazivaju visoke temperature, nedostatak osnovnih uslova za boravak u kolonama i činjenica da se među putnicima nalaze djeca i starije osobe.

Prema dostupnim informacijama, oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari suočilo se sa višesatnim zadržavanjem na graničnim prelazima prema Srbiji. Putnici poručuju da očekuju hitnu reakciju nadležnih i uspostavljanje nesmetanog protoka saobraćaja, kako bi mogli da nastave put ka odredištu.

Oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari ogorčeno višesatnim čekanjem i tvrde da vozila iz Crne Gore prolaze znatno sporije od ostalih.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije