EKONOMIJA
SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA SAOBRAĆAJA
Put od Mateševa do Andrijevice: Radovi na drugoj dionici autoputa trebali bi da počnu u septembru
Sadašnja je procjena da će izgradnja koštati 600 miliona eura, ali konačan iznos, kaže, znaće se kad pristignu ponude zainteresovanih svjetskih kompanija za taj projekat

Radovi na drugoj dionici autoputa od Mateševa do Andrijevice trebali bi, kaže Miroslav Mašić iz Ministarstva saobraćaja, da počnu u septembru. Do tada će, navodi, biti pripremljena tenderska dokumentacija, završena eksproprijacija i izabran izvođač radova.
Sadašnja je procjena da će izgradnja koštati 600 miliona eura, ali konačan iznos, kaže, znaće se kad pristignu ponude zainteresovanih svjetskih kompanija za taj projekat. Mašić ne isključuje opciju i da bi se dionica mogla finansirati i iz grantova EU, iako je, napominje, trenutni plan da se finansira iz budžeta i eventualnog kreditnog zaduživanja.
Tenderska dokumentacija za drugu dionicu autoputa od Mateševa do Anadrijevice biće kompletirana do kraja mjeseca, što je preduslov da se raspiše javni poziv za izbor izvođača radova. To je Radiju Crne Gore kazao VD generalnog direktora Direktorata za državne puteve Miroslav Mašić. Dodaje da je početkom februara usvojena odluka o utvrđivanju javnog interesa.
“Da bi se i taj postupak okončao do početka samih radova, odnosno do septembra, kada je i plan da se krene sa radovima na toj dionici, uz uslov da javni poziv protekne bez nekog velikog broja žalbi i obaranja samog postupka, rekao je Mašić.
Procjena Komisije Uprave za kastastar na osnovu urađenog elaborata je da će za otkup zemljišta na trasi buduće dionice trebati 14 miliona eura. U Ministarstvu saobraćaja ne očekuju teškoće tokom eksproprijacije.
“Obzirom da je to ruralno zemljište koje nema neku veliku vrijednost, ali naravno svi postupci će se rješavati u skladu sa zakonom, pojedinačno sa svakim vlasnikom parcele. Cijenu procjenjuje komisija, a u slučaju nezadovoljstva vlasnika postoje druge instance, odnosno drugostepeni organ u krajnjem sud. Međutim, mislim da ćemo to na terenu i u hodu rješavati kao što je bio slučaj kod prve dionice autoputa”, konstatovao je Mašić.
Plan je da se izgradnja finansira iz budžeta uz mogućnost kreditnog zaduženja, a procjena je da će trebati 600 miliona. Ipak, kako navodi Mašić, precizan iznos biće poznat nakon otvaranja ponuda i izbora izvođača, a naš sagovornik naglašava da su za sada renomirane svjetske kompanije koje grade velike projekte u regionu pokazale interesovanje i za projekat u Crnoj Gori.
“I nadamo se velikoj konkurenciji što bi značilo potvrdu transparentnosti postupka, samim tim i kvalitetnijim ponudama”, optimističan je predstavnik Ministarstva saobraćaja.
Pojedini analitičari nedavno su saopštili da će se druga dionica finansirati iz kredita komercijalnih banaka sa kamatom od šest i po procenata, te da Vlada izbjegava finansiranje iz grantova Evropske unije. Mašić kaže da se koriste svi mehanizmi da se novac iz evropskih fondova za sve projekte koji su spremni za kandidovanje.
“To znači da ćemo kandidovati druge dionice autoputa, brze saobraćajnice preko grantova. Iz toga nije isključena ni ova dionica, a za finansiranje iz budžeta ili kredita smo se opredjelili jer su procedure duže prema Evropskoj komisiji i investicionom planu za Zapadni Balkan. Ukoliko se te procedure na neki način ubrzaju i budu ta sredstva dostupnija, brža u odnosu nego što je slučaj sada, nije isključena opcija i za izgradnju dionice od Mateševa do Andrijevice”, rekao je Mašić.
Da se Crna Gora nije odrekla grantova Evropske unije, kaže Mašić, potvrđuje da tim mehanizmom obezbjeđeno 112 miliona eura za rekonstrukciju željeznice, a u proceduri su još tri aplikacije.
“Pred nama je veliki broj projekata iz putne i željezničke infrastrukture i dobar dio tih projekata biće predmet aplikacija prema grantovima EU, a očekujemo da će dobar dio biti podržan i odobren”, poručio je on.
Mašić je saopštio i to da će do kraja ove godine, između ostalog, biti završeni radovi na putevima od Rožaja do Špiljna, od Lubnica do Jezerina, Nikšić-Kuside-Jasenovo polje, Cetinje Čevo.
U 2024. godini počeće realizacija više projekata među kojima su Bijelo Polje-Dobrakovo, Bulevar od Sutomora do Bara, Bulevar Tivat.
EKONOMIJA
Spajić potpisao sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima
Osnova za velike projekte na jugu i sjeveru Crne Gore, poručeno je iz Abu Dabija nakon potpisivanja sporazuma

Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su sporazume o ekonomskoj saradnji i zajedničkom ulaganju na svečanosti organizovanoj u Predsjedničkoj palati u Abu Dabiju.
Sporazume su potpisali crnogorski premijer Milojko Spajić i vicepremijer Vlade UAE i ministar vanjskih poslova, Šeik Abdulah Bin Zajed Al Nahjan, uz prisustvo predsjednika Šeika Muhameda bin Zajeda Al Nahjana.
Svrha sporazuma je da podstakne razvoj saradnje na osnovu jednakosti i uzajamne koristi u potpunom skladu sa zakonodavstvima dvije države. Saradnja će obuhvatiti brojne oblasti, sa posebnim fokusom na strateške i projekte od javnog interesa, koji će rezultirati ekonomskim benefitima za građane obje države.
„Crnoj Gori su neophodne investicije kredibilnih kompanija koje su imale decenije uspješnih velikih projekata, i za koje su najreputabilnije države svijeta spremne da garantuju. Sporazumom o ekonomskoj saradnji stvoren je osnov za proširenje oblasti saradnje, koje će rezultirati većim ulaganjima u Crnu Goru.
Sporazum o saradnji u oblasti turizma predstavlja osnovu za projekte, koji će rapidno ubrzati ekonomski rast, otvoriti nova radna mjesta te poboljšati standard i kvalitet života, ravnomjerno raspoređujući benefite – na jugu i sjeveru zemlje. Zato naglašavam odredbu Sporazuma kojom se predviđa razvoj projekata u različitim regionima Crne Gore prvi put u istoriji vodeći računa o ravnomjernom razvoju naše zemlje“, istakao je premijer Milojko Spajić nakon potpisivanja.
Premijer Spajić je kazao i da je ovo velika šansa Crne Gore za ubrzani ekonomski razvoj, a time i korak ka mnogo većim platama, penzijama i drugim benefitima za sve naše građane.
EKONOMIJA
Berane nudi Alabaru iz Emirata da ulaže u Jelovicu
Opština Berane uputila Vladi projektnu ideju koja se tiče razvoja planinskog turizma na planini Jelovici

Područje Jelovice uskoro bi moglo da postane destinacija na kojoj će, u cilju izgradnje turističkih kapaciteta, jedan od vodećih svjetskih investitora iz Ujedinjenih Arapskih Emirata Mohamed Alabar uložoti svoj kapital.
Takva vijest je procurela nakon što je nedavno premijer Milojko Spajić saopštio da je Vlada usvojila Sporazum o ekonomskoj saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i da on predstavlja okvir za buduću saradnju u različitim oblastima – turizmu, infrastrukturi, energetici, poljoprivredi, finansijam. Te najave potkrijepila je i Spajićeva najava da će će uskoro doći do konkretnih sporazuma, te da će među prvima biti jedan koji će se odnositi na velike turističke razvojne projekte na jugu i sjeveru zemlje.
Da je Jelovica pogodno područje za ulaganja potvrdio je u izjavi za „Dan“ i predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac. On je kazao da je Opština Berane, nakon sastanka predsjednika opština sa sjevera Crne Gore sa premijerom Spajićem, uputila Vladi projektnu ideju koja se tiče razvoja planinskog turizma na planini Jelovici.
„Nakon sastanka sa premijerom, na kojem nas je obavijestio o namjerama i interesovanju gospodina Alabara za ulaganje u planinski turizam, sve opštine su prihvatile da pošalju projektnu ideju, na kojoj lokaciji bi potencijalni investitor mogao uložiti sredstva. Što še tiče opštine Berane, mi smo predložili lokalitet Jelovice, uzimajući u obzir planska dokumenta, kao i prostor beranske strane Bjelasice, uključujući i naš aerodrom u čitav projekat. Smatramo da je Berane kao geografski centar sjeveroistočnog dijela Crne Gore idealno podneblje za ulaganje u taj vid planinskog turizma, uzimajući u obzir da se 40 odsto teritorije Bjelasice nalazi na teritoriji opštine Berane, koja je okruženo i planinama Mokra i Cmiljevica. Ujedno u neposrednoj blizini su i Komovi i Prokletije“, istakao je Lutovac.
Dodao i da je saobraćajna infrastruktura jedan od ključnih razloga koji Jelovici daje prednost za moguća ulaganja.
„Drugi ključni razlog je saobraćajna infrastruktura, počevši od auto-puta koji će se izgraditi u narednih par godina, čime se Berane otvara prema centralnom i južnom dijelu države i postaje lako dostupna destinacija. Dalje, aerodrom, koji može imati više funkcija u ovoj projektnoj ideji, počevši od komercijalnih letova, pa do heliodroma na samom aerodromu i Jelovici. Sve to uliva nadu da ćemo imati ekspanziju razvoja turizma u našoj opštini“, zaključuje Lutovac.
Jačanje privrede zaustaviće iseljavanje
Lutovac vjeruje da će moguće investicije na Jelovici pozitivno uticati na jačanje privrede i zasutavljanje iseljavanja stanovništva.
„U svakom slučaju, ukoliko se gospodin Alabar odluči da investira u sjever Crne Gore, nadamo se da će to biti Bjelasica i beranski dio te planine, a dolazak investitora takvog kalibra bi potpuno oživio beransku privredu, koja bi se dalje ubrzano razvijala na račun te investicije. Sigurni smo da bi takva investicija uticala pozitivno i na demografsku sliku naše opštine, za koju vidimo da je užasavajuća. Zato su takve investicije i više nego dobrodošle u Berane, zbog čega u tom pravcu dajemo punu podršku premijeru i nadamo se da će lokacija investicija biti naše Berane“, kazao je Lutovac.
EKONOMIJA
Spajić: Plate i penzije u Crnoj Gori su ubjedljivo najveće u regionu
„Za vaše vrijeme minimalna penzija je bila 140 eura, danas je 450 eura. Prosječna penzija je bila 200 a danas je 550. Iza svih ekonomskih projekata mi stojimo, Evropa sad je povećala zarade sa 500 na 700 eura, a Evropa sad 2 na preko hiljadu eura. Plate i penzije u Crnoj Gori su ubjedljivo najveće u regionu“, odgovorio je Spajić odborniku SD-a Borisu Mugoši tokom premijerskog sata

Premijer Milojko Spajić kazao je tokom premijerskog sata, odgovarajući poslaniku Borisu Mugoši (SD), da on nije pomenuo “biznismena” Ramaja zbog njegove etničke pripadnosti već zbog činjenice da nije platio porez.
On je Mugoši rekao da zna da se on zalagao i dok je bio u vlasti za smanjenje opterećenja na rad, i povećanje minimalne zarade ali da de to desilo tek kada je otišao sa vlasti.
“Imali ste priliku mnogo puta do 2020. godine da to uradite, da unarpijedite biznis zajednicu, ali niste to uradili. Upravo činjenica da najeputabilniji investitori sada žele da dođu u Crnu Goru, govori o biznis ambijentu i to je na ponos svima nama”, rekao je Spajić.
Nakon što ga je Mugoša podsjetio na obaćanu milijardu investicija iz Japana, 500 miliona u PLjevlja, 25 odsto povećanje plata, Spajić je kazao da u maju ide u Japan i da će imati susret sa japanskim privrednicima za koji se prijavilo čak 27 njih.
Rekao je da je to velika čast za njega, i da će taj skup biti na najvišem nivou.
“Drago mi je da ste spomenuli tu milijardu. Drago mi je da ste pomenuli penzije. Za vaše vrijeme je bila 140 eura, danas je 450 eura. Prosječna penziija je bila 200 a danas je 550. Iza svih ekonomskih projekata mi stojimo, Evropa sad je povećala zarade sa 500 na 700 eura, a Evropa sad 2 na preko 1.000 eura. Plate i penzije u Crnoj Gori su ubjedljivo najveće u regionu. U Hrvatskoj postoje niže penzije od 450 eura, a znate kakve s cijene u Zagrebu, Splitu, Dubrovniku. U vaše vrijeme su plate kod nas bile 70 odsto manje nego u Hrvatskoj a danas samo za 25 odsto. Sustigli smo Rumuniju, blizu smo Bugarske, i kada uđemo u EU bićemo zemlja uzdignutog čela, a nećemo prositi”, kazao je Spajić.
- HRONIKA1 дан ranije
Ubijen muškarac u pucnjavi u Zeti
- HRONIKA2 дана ranije
Šaranović suspendovao još četiri policajca sa sjevera
- HRONIKA1 дан ranije
U Beranama uhapšen mladić: Vozio pod rotacijom
- DRUŠTVO2 дана ranije
Put Berane – Kolašin: Ko je Bemaksu dozvolio da o državnom trošku ugradi cijevi za svoje male hidroelektrane?
- HRONIKA3 дана ranije
Tuča u centru Podgorice: Policija saslušava više osoba
- DRUŠTVO23 сата ranije
Najljepša Crnogorka je Andrea Nikolić