EKONOMIJA
SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA SAOBRAĆAJA
Put od Mateševa do Andrijevice: Radovi na drugoj dionici autoputa trebali bi da počnu u septembru
Sadašnja je procjena da će izgradnja koštati 600 miliona eura, ali konačan iznos, kaže, znaće se kad pristignu ponude zainteresovanih svjetskih kompanija za taj projekat

Radovi na drugoj dionici autoputa od Mateševa do Andrijevice trebali bi, kaže Miroslav Mašić iz Ministarstva saobraćaja, da počnu u septembru. Do tada će, navodi, biti pripremljena tenderska dokumentacija, završena eksproprijacija i izabran izvođač radova.
Sadašnja je procjena da će izgradnja koštati 600 miliona eura, ali konačan iznos, kaže, znaće se kad pristignu ponude zainteresovanih svjetskih kompanija za taj projekat. Mašić ne isključuje opciju i da bi se dionica mogla finansirati i iz grantova EU, iako je, napominje, trenutni plan da se finansira iz budžeta i eventualnog kreditnog zaduživanja.
Tenderska dokumentacija za drugu dionicu autoputa od Mateševa do Anadrijevice biće kompletirana do kraja mjeseca, što je preduslov da se raspiše javni poziv za izbor izvođača radova. To je Radiju Crne Gore kazao VD generalnog direktora Direktorata za državne puteve Miroslav Mašić. Dodaje da je početkom februara usvojena odluka o utvrđivanju javnog interesa.
“Da bi se i taj postupak okončao do početka samih radova, odnosno do septembra, kada je i plan da se krene sa radovima na toj dionici, uz uslov da javni poziv protekne bez nekog velikog broja žalbi i obaranja samog postupka, rekao je Mašić.
Procjena Komisije Uprave za kastastar na osnovu urađenog elaborata je da će za otkup zemljišta na trasi buduće dionice trebati 14 miliona eura. U Ministarstvu saobraćaja ne očekuju teškoće tokom eksproprijacije.
“Obzirom da je to ruralno zemljište koje nema neku veliku vrijednost, ali naravno svi postupci će se rješavati u skladu sa zakonom, pojedinačno sa svakim vlasnikom parcele. Cijenu procjenjuje komisija, a u slučaju nezadovoljstva vlasnika postoje druge instance, odnosno drugostepeni organ u krajnjem sud. Međutim, mislim da ćemo to na terenu i u hodu rješavati kao što je bio slučaj kod prve dionice autoputa”, konstatovao je Mašić.
Plan je da se izgradnja finansira iz budžeta uz mogućnost kreditnog zaduženja, a procjena je da će trebati 600 miliona. Ipak, kako navodi Mašić, precizan iznos biće poznat nakon otvaranja ponuda i izbora izvođača, a naš sagovornik naglašava da su za sada renomirane svjetske kompanije koje grade velike projekte u regionu pokazale interesovanje i za projekat u Crnoj Gori.
“I nadamo se velikoj konkurenciji što bi značilo potvrdu transparentnosti postupka, samim tim i kvalitetnijim ponudama”, optimističan je predstavnik Ministarstva saobraćaja.
Pojedini analitičari nedavno su saopštili da će se druga dionica finansirati iz kredita komercijalnih banaka sa kamatom od šest i po procenata, te da Vlada izbjegava finansiranje iz grantova Evropske unije. Mašić kaže da se koriste svi mehanizmi da se novac iz evropskih fondova za sve projekte koji su spremni za kandidovanje.
“To znači da ćemo kandidovati druge dionice autoputa, brze saobraćajnice preko grantova. Iz toga nije isključena ni ova dionica, a za finansiranje iz budžeta ili kredita smo se opredjelili jer su procedure duže prema Evropskoj komisiji i investicionom planu za Zapadni Balkan. Ukoliko se te procedure na neki način ubrzaju i budu ta sredstva dostupnija, brža u odnosu nego što je slučaj sada, nije isključena opcija i za izgradnju dionice od Mateševa do Andrijevice”, rekao je Mašić.
Da se Crna Gora nije odrekla grantova Evropske unije, kaže Mašić, potvrđuje da tim mehanizmom obezbjeđeno 112 miliona eura za rekonstrukciju željeznice, a u proceduri su još tri aplikacije.
“Pred nama je veliki broj projekata iz putne i željezničke infrastrukture i dobar dio tih projekata biće predmet aplikacija prema grantovima EU, a očekujemo da će dobar dio biti podržan i odobren”, poručio je on.
Mašić je saopštio i to da će do kraja ove godine, između ostalog, biti završeni radovi na putevima od Rožaja do Špiljna, od Lubnica do Jezerina, Nikšić-Kuside-Jasenovo polje, Cetinje Čevo.
U 2024. godini počeće realizacija više projekata među kojima su Bijelo Polje-Dobrakovo, Bulevar od Sutomora do Bara, Bulevar Tivat.
EKONOMIJA
Od ponoći skuplje sve vrste goriva
Ministarstvo energetike i rudarstva objavilo je nove cijene

Od ponoći su skuplje sve vrste goriva.
Ministarstvo energetike i rudarstva objavilo je nove cijene.
Eurosuper 98 i 95 poskupiće za 4, odnosno 5 centi i koštaće 1,68 eura po litru, odnosno 1,65 eura.
Eurodizel će poskupiti za 2 centa i koštaće 1,69 eura po litru.
Dok će lož ulje poskupiti za 1 cent i biće 1,73 eura po litru.
Ove cijene, kako dodaju iz Ministarstva, primjenjivaće se do 26. maja 2026. godine.
EKONOMIJA
Opština Berane reagovala na navode Štajnmilera o aerodromu: Opština je otvorena za investicije, ali nije obaviještena, niti je izdala bilo kakvu saglasnost
„Želimo jasno da istaknemo da se bilo kakve aktivnosti na predmetnoj lokaciji, posebno one koje podrazumijevaju istražne radove, geotehnička ispitivanja ili druge intervencije u prostoru, ne mogu realizovati bez saglasnosti nadležnih organa Opštine Berane i poštovanja zakonskih procedura“, saopšteno je iz lokalne samouprave

Opština Berane reagovala je na saopštenje koje je Portalu RTCG dostavila kompanija „Aerodrom Berane“ doo, na čijem se čalu nalazi njemački investitor Majk Štajnmiler a u kojem se navodi da će započeti prva fizička istraživanja terena nakon trideset godina na aerodoromu u Beranama.
Reagovanje Opštine Berane prenosimo u integralno:
„Povodom medijskih navoda o početku istraživanja tla u vezi sa reaktivacijom aerodroma u Beranama, Opština Berane obavještava javnost da nije upoznata sa navedenim aktivnostima niti je po ovom pitanju data bilo kakva saglasnost od strane lokalne uprave.
Imajući u vidu da se radi o prostoru aerodroma koji se nalazi na teritoriji opštine Berane i koji je dat na raspolaganje Opštini, smatramo krajnje neozbiljnim i neodgovornim da se ovakve informacije plasiraju u javnost bez prethodne komunikacije sa lokalnom samoupravom i bez sprovođenja procedura predviđenih zakonom.
Želimo jasno da istaknemo da se bilo kakve aktivnosti na predmetnoj lokaciji, posebno one koje podrazumijevaju istražne radove, geotehnička ispitivanja ili druge intervencije u prostoru, ne mogu realizovati bez saglasnosti nadležnih organa Opštine Berane i poštovanja zakonskih procedura.
Opština Berane podržava svaki ozbiljan investicioni projekat koji je u interesu građana i razvoja grada, ali insistiramo da se svi procesi vode transparentno, institucionalno i u skladu sa važećim propisima“, navodi se u saopštenju iz Opštine Berane.
EKONOMIJA
Štajnmiler najavio: Počinju istraživanja tla u vezi sa konačnom reaktivacijom aerodroma u Beranama
Iz kompanije „Aerodrom Berane“ njemačkog investitora koja je registrovana u Beranama naglašavaju da ove aktivnosti predstavljaju prve fizičke radove na samoj lokaciji u vezi sa reaktivacijom aerodroma nakon više od 30 godina

Kompanija „Aerodrom Berane“ doo, na čijem se čalu nalazi njemački investitor Majk Štajnmiler objavila da će započeti prva fizička istraživanja terena nakon trideset godina na aerodoromu u ovom sjevernom gradu.
U saopštenju koje su uputili Portalu RTCG oni su naveli da će u narednim danima početi ispitivanje tla u vezi sa konačnom reaktivacijom aerodroma.
„Kompanija Aerodrom Berane d.o.o., predvođena njemačkim investitorom, objavljuje početak fizičkih geotehničkih istraživanja na terenu aerodroma u Beranama. U narednim danima, dva specijalizovana tima za bušenje započeće sveobuhvatan program dizajniran za prikupljanje preciznih podataka o strukturi i mehanici tla. Očekuje se da će radovi trajati približno 4 do 5 dana i pružiti neophodne parametre za statičke proračune i projektovanje temelja kompletne buduće aerodromske infrastrukture“ – navodi se u obraćanju javnosti.
Iz te kompanije koja je registrovana u Beranama naglašavaju da ove aktivnosti predstavljaju prve fizičke radove na samoj lokaciji u vezi sa reaktivacijom aerodroma nakon više od 30 godina.
„Istraživanja su direktna posljedica povoljnih nalaza prve studije izvodljivosti projekta, koju je sprovela kompanija Ernst & Young (EY), a koju je naručila Vlada Crne Gore na inicijativu kompanije Aerodrom Berane d.o.o. Prikupljeni podaci će potvrditi stabilnost tla i geološke uslove, pružajući neophodnu tehničku osnovu za finalno planiranje izgradnje“ – rečeno je iz kompanije.
Program se, kako su objavili, sastoji od 16 strateških bušotina, uključujući dubinsko istraživanje za budući kontrolni toranj i 15 dodatnih tačaka za pistu, rulne staze i kargo infrastrukturu.
„Bušenje je fokusirano na dobijanje podataka o nosivosti i profilima stratifikacije zemljišta. Ovi tehnički parametri su obavezni za strukturni integritet i statičku sigurnost terminalnih zgrada i površina piste predviđenih za velika opterećenja. Kako bi se osigurao nesmetan proces bez konflikata, svih 16 bušotina nalazi se isključivo na zemljištu u državnom vlasništvu ili javnoj infrastrukturi. Tokom ove faze tehničke validacije neće biti zahvaćena privatna imovina“ – naglasili iz kompanije „Aerodrom Berane“ doo.
Oni su istakli da projekat ostaje isključivo privatno finansirana inicijativa, koja ne zahtijeva državne subvencije niti finansijske garancije iz nacionalnog budžeta.
“Početak ovih fizičkih radova označava istorijsku prekretnicu za Berane i Crnu Goru. Nakon godina teorijskog planiranja, sada prelazimo u fazu fizičke realizacije. Tehnički timovi kompanije Geoprojekt biće na terenu otprilike nedjelju dana. Ovaj napredak naglašava posvećenost svih strana da se Aerodrom Berane ponovo aktivira kao moderan logistički i putnički centar regiona”, izjavio je tom povodom za portal RTCG Majk Steinmüller, izvršni direktor kompanije „Aerodrom Berane d.o.o.
“Njemački investitor Majk Štajnmiler (Maik Steinmuller) je sa Vladom Crne Gore i Opštinom Berane početkom aprila 2023. godine potpisao Momorandum o valorizaciji aerodroma u Beranama.
Štajnmiler je vlasnik je kompanije “Elite-private-jet-sevice”. Njegova kompanija je partner Minhenske konferencije i zvanični je prevoznik, što, kako objašnjava, znači da ako nega delegacija ne dolazi svojim avionom u Minhen, onda usluge avio prevoza pruža Štajnmilerova kompanija.
Beranska vazdušna luka ima dugu tradiciju, ali u funkciji civilnog ili kargo saobraćaja nije već četiri decenije. 1974. godine vojska tadašnje SFRJ, uradila je kvalitetnu pistu, dužine dva kilometra i širine skoro pedeset metara, koja i poslije četiri i po decenije, do danas, odolijeva zubu vremena.
Njemački državljanin Majk Štajnmiler vjeruje da ovaj zaboraveljeni sjeverni aerodrom može da bude izgrađen po svim evropskim i svjetskim standardima, kao i da može da radi svih 365 dana u godini, bez obzira na vremenske prilike.
Poslije izvjesnog perioda čekanja, ovo je prvi put da se Štajnmiler oglašava putem medija i najavljuje početak realizacije njegovog poduhvata i projekta o kojem je u proteklim godinama bilo dosta riječi u medijima.
Izvor: Portal RTCG
HRONIKA4 дана ranijeJake policijske snage na aerodromu u Tivtu: Zabranjen ulaz u zemlju grupi koja je došla iz Beograda, sumnja se na hibridno djelovanje
DRUŠTVO3 дана ranijeGranična policija Srbije vratila crnogorske državljane sa prelaza Gostun i Dračenovac
HRONIKA4 дана ranijeBrutalno pretučen odbornik koalicije „Za budućnost Podgorice“ Milivoje Brković
HRONIKA1 дан ranijeUmalo tuča u sudnici između Dritana Abazovića i Ranka Ubovića
DRUŠTVO2 дана ranijeNikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
HRONIKA1 дан ranijePolicija ispituje incident u blizini škole: 14-godišnji dječak nakon sukoba sa vršnjakom odveden automobilom













