Connect with us

EKONOMIJA

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA SAOBRAĆAJA

Put od Mateševa do Andrijevice: Radovi na drugoj dionici autoputa trebali bi da počnu u septembru

Sadašnja je procjena da će izgradnja koštati 600 miliona eura, ali konačan iznos, kaže, znaće se kad pristignu ponude zainteresovanih svjetskih kompanija za taj projekat

Foto: Screenshot

Radovi na drugoj dionici autoputa od Mateševa do Andrijevice trebali bi, kaže Miroslav Mašić iz Ministarstva saobraćaja, da počnu u septembru. Do tada će, navodi, biti pripremljena tenderska dokumentacija, završena eksproprijacija i izabran izvođač radova.

Sadašnja je procjena da će izgradnja koštati 600 miliona eura, ali konačan iznos, kaže, znaće se kad pristignu ponude zainteresovanih svjetskih kompanija za taj projekat. Mašić ne isključuje opciju i da bi se dionica mogla finansirati i iz grantova EU, iako je, napominje, trenutni plan da se finansira iz budžeta i eventualnog kreditnog zaduživanja.

Tenderska dokumentacija za drugu dionicu autoputa od Mateševa do Anadrijevice biće kompletirana do kraja mjeseca, što je preduslov da se raspiše javni poziv za izbor izvođača radova. To je Radiju Crne Gore kazao VD generalnog direktora Direktorata za državne puteve Miroslav Mašić. Dodaje da je početkom februara usvojena odluka o utvrđivanju javnog interesa.

“Da bi se i taj postupak okončao do početka samih radova, odnosno do septembra, kada je i plan da se krene sa radovima na toj dionici, uz uslov da javni poziv protekne bez nekog velikog broja žalbi i obaranja samog postupka, rekao je Mašić.

Procjena Komisije Uprave za kastastar na osnovu urađenog elaborata je da će za otkup zemljišta na trasi buduće dionice trebati 14 miliona eura. U Ministarstvu saobraćaja ne očekuju teškoće tokom eksproprijacije.

“Obzirom da je to ruralno zemljište koje nema neku veliku vrijednost, ali naravno svi postupci će se rješavati u skladu sa zakonom, pojedinačno sa svakim vlasnikom parcele. Cijenu procjenjuje komisija, a u slučaju nezadovoljstva vlasnika postoje druge instance, odnosno drugostepeni organ u krajnjem sud. Međutim, mislim da ćemo to na terenu i u hodu rješavati kao što je bio slučaj kod prve dionice autoputa”, konstatovao je Mašić.

Plan je da se izgradnja finansira iz budžeta uz mogućnost kreditnog zaduženja, a procjena je da će trebati 600 miliona. Ipak, kako navodi Mašić, precizan iznos biće poznat nakon otvaranja ponuda i izbora izvođača, a naš sagovornik naglašava da su za sada renomirane svjetske kompanije koje grade velike projekte u regionu pokazale interesovanje i za projekat u Crnoj Gori.

“I nadamo se velikoj konkurenciji što bi značilo potvrdu transparentnosti postupka, samim tim i kvalitetnijim ponudama”, optimističan je predstavnik Ministarstva saobraćaja.

Pojedini analitičari nedavno su saopštili da će se druga dionica finansirati iz kredita komercijalnih banaka sa kamatom od šest i po procenata, te da Vlada izbjegava finansiranje iz grantova Evropske unije. Mašić kaže da se koriste svi mehanizmi da se novac iz evropskih fondova za sve projekte koji su spremni za kandidovanje.

“To znači da ćemo kandidovati druge dionice autoputa, brze saobraćajnice preko grantova. Iz toga nije isključena ni ova dionica, a za finansiranje iz budžeta ili kredita smo se opredjelili jer su procedure duže prema Evropskoj komisiji i investicionom planu za Zapadni Balkan. Ukoliko se te procedure na neki način ubrzaju i budu ta sredstva dostupnija, brža u odnosu nego što je slučaj sada, nije isključena opcija i za izgradnju dionice od Mateševa do Andrijevice”, rekao je Mašić.

Da se Crna Gora nije odrekla grantova Evropske unije, kaže Mašić, potvrđuje da tim mehanizmom obezbjeđeno 112 miliona eura za rekonstrukciju željeznice, a u proceduri su još tri aplikacije.

“Pred nama je veliki broj projekata iz putne i željezničke infrastrukture i dobar dio tih projekata biće predmet aplikacija prema grantovima EU, a očekujemo da će dobar dio biti podržan i odobren”, poručio je on.

Mašić je saopštio i to da će do kraja ove godine, između ostalog, biti završeni radovi na putevima od Rožaja do Špiljna, od Lubnica do Jezerina, Nikšić-Kuside-Jasenovo polje, Cetinje Čevo.

U 2024. godini počeće realizacija više projekata među kojima su Bijelo Polje-Dobrakovo, Bulevar od Sutomora do Bara, Bulevar Tivat.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Vlada ograničila cijene brašna, šećera, ulja i soli

Vlada je ovu odluku donijela na telefonskoj sjednici, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova

Foto: BORIS PEJOVIC

Vlada je na današnjoj sjednici odlučila da ograniči cijene pšeničnog bračna (tip 400 i 500), šećera, suncokretovog ulja i kuhinjske soli.

Vlada je ovu odluku donijela na telefonskoj sjednici, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova.

Odlukom su ograničene maksimalne marže u iznosima do pet odsto i u veleprodaji i do sedam odsto.

„Imajući u vidu da je, kontinuiranim praćenjem stanja na tržištu i kretanja cijena, uočeno da usljed eksternih šokova i dalje postoji rast cijena proizvoda koji čine osnovne prehrambene proizvode. Odluka je rezultat usaglašavanja liste proizvoda sa Privrednom komorom, a njen cilj je da se zaštite ranjive kategorija kupaca, sa nižim primanjima, a da se pri tom očuva privredna djelatnost trgovaca u maloprodaji i veleprodaji. Poseban akcenat u odluci je stavljen na proizvode domaćih proizvođača, što dodatno osnažuje ekonomiju naše zemlje, podiže konkurentnost domaće privrede i domaće proizvode čini dostupnim i povoljnijim“, piše u saopštenju.

Odluku o ograničavanju cijene ranije je najavio potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Ðeljošaj.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Spajić poslanicima: „I vama sa 3.000 eura primanja će porasti zarade, ali samo 200 eura. Pustiću suzu za vama, ali u mjesecu Limburgu! Ne interesujete me vi“

„Ne interesujete me vi sa 3.000 eura“, poručio je premijer

U prosjeku zarade rastu 25%. Onima sa nižim primanjima zarade će značajno više da rastu, kazao je premijer Milojko Spajić .

Premijerski sat održava se danas nakon što je prethodni pokušaj onemogućen od strane poslanika DPS.

„To je socijalna država o kojoj gospodin Boris Mugoša (poslanik SD) često govori. To je otjelotvorenje socijalne države. To nije priča, to je prava socijalna država koja brine o građanima sa nižim primanjima.

A za vas što imate 3.000 eura, što će vam prosječna plata porasti za 7%, odnosno 200 eura, vjerujte mi, pustiću suzu za vas. Ali u mjesecu Limburgu. Ne interesujete me vi. Ne interesujete me vi sa 3.000 eura. I vama će porasti zarade. Nećemo vas ostaviti bez ičega. Nećemo vas ostaviti bez povećanja. Imaćemo u prosjeku 1.000 eura zarade u Crnoj Gori u oktobru. To je suština priče“, kazao je Spajić.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Brašno skuplje za 15 odsto, a ulje za oko 25 odsto

Trgovci sada vraćaju marže pa će kod veleprodaje iznositi najmanje deset odsto, a kod maloprodaje 15 odsto. To bi kumulativno trebalo da utiče na konačni rast maloprodajnih cijena za oko 15 odsto

Cijene brašna u većini crnogorskih trgovina biće narednih dana povećane za oko 15 odsto, dok se očekuje da Srbija iduće sedmice dozvoli izvoz jestivog suncokretovog ulja ali sa većim cijenama pa bi i ova osnovna namirnica poskupjela za 20 do 25 odsto, saznaju “Vijesti”.

Uredba o ograničavanju trgovačkih marži na osnovne životne namirnice brašno, ulje, šećer i so prestala je da važi 30. juna, ali većina trgovaca nije tada povećala marže i cijene, već to radi sada.

Uredbom su marže za ova četiri artikla bila ograničene na pet odsto za trgovine na veliko i do sedam odsto u trgovinama na malo. Trgovci sada vraćaju marže pa će kod veleprodaje iznositi najmanje deset odsto, a kod maloprodaje 15 odsto. To bi kumulativno trebalo da utiče na konačni rast maloprodajnih cijena za oko 15 odsto.

Proizvođači ulja u Srbiji obavijestili su crnogorske trgovce da će zabrana izvoza ulja prestati krajem iduće sedmice, ali i da će nakon toga nabavne cijene biti veće za oko 20 odsto.

Crna Gora iz Srbije ne može da uvozi ulje od 25. juna, iako o tome nije donijeta nikakva zvanična odluka. Zabrana je počela da se primjenljuje nakon govora predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da će “malo zaustaviti izvoz ulja” zbog manjeg roda u Ukrajini i dok ne analiziraju globalnu situaciju i njihove domaće potrebe za uljem.

Do rasta cijena ulja u crnogorskoj maloprodaji za oko 25 odsto došlo bi zbog rasta nabavnih cijena, ali i vraćanja trgovačkih marži.

Zbog prestanka važenja ograničenja trgovačkih marži, trgovci su već dijelimično za oko desetak odsto povećali cijene šećera i soli. Izvor “Vijesti” kazao je da se ne očekuje dalji rast cijena ove dvije namirnice.

Zbog prestanka važenje ograničenja trgovačkih marži, trgovci su već dijelimično za oko desetak odsto povećali cijene šećera i soli. Izvor „Vijesti“ kazao je da se ne očekuje dalji rast cijena ove dvije namirnice.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije