Duboko vjerujem da smo pred bankrotom, mi srljamo populističkom stazom ka nečemu što će se strmoglaviti. Živimo samo noćas ne za sjutra i naše potomstvo, kazao je poslanik Pokreta za promjene Branko Radulović na jučerašnjoj sjednici Odbora za ekonomiju na kojoj su razmatrani izvještaji o radu Centralne banke za 2019, 2020. i 2021. godinu i izvještaji o radu Savjeta za finansijsku stabilnost za ove tri godine.

On je pitao guvernera Centralne banke (CBCG) Radoja Žugića da li se sastajao sa bivšim ministrim finansija Milojkom Spajićem, i da li su razmjenjivali mišljenja o programu poreske reforme Evropa sad i koliko je ta reforma uticala na stabilnost državnih finansija. Programom “Evropa sad” je od početka ove godine ukinut doprinos za zdravstveno osiguranje i dio poreza na zarade, što je uticalo na rast neto zarada svim radnicima.

Radulović je kazao da se tada zalagao za postepeno smanjenje dažbina, koje bi pratile rast ekonomije.

Žugić je odgovorio da je njegovo mišljenje bilo u skladu sa tadašnjim preporukama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) da se ta poreska reforma postepeno primjenjuje.

”Ako nemate rast proizvodnje i nove vrijednosti, onda rast zarada finansirate iz zaduženja”, kazao je Žugić.

Govoreći o izvještajima o radu Centralne banke, Žugić je naveo da se za ove tri godine bilježi rast svih parametara u bankarstvu – bilansna suma banaka za 38,5 odsto, kapital za 19,6 odsto, iznos kredita za 25,5 odsto, depozita za 43,6 odsto a likvidna aktiva za 94,4 odsto.

Naveo je i da je profit Centralne banke za ove tri godine iznosio 13,2 miliona eura, od čega je prema zakonskoj obavezi polovina uplaćena u državni budžet a drugi dio je ostao CBCG za rast njenog kapitala. Žugić je kazao da je zahvaljujući rastu profita CBCG sada prekoračila zakonom definisani iznos minimalne stope osnovnog kapitala.

Na početku sjednice bilo je prisutno pet poslanika zamjenik predsjednika Petar Ivanović (DPS), Branko Radulović (PzP), Zdenka Popović (Demokrate), Adnan Striković (SDP), Simonida Kordić (DF) i Dejan Đurović (DF). Zbog čega sjednica nije imala većinu da bi glasala za izvještaje već je o njima završena rasprava, a glasanje je odloženo za ponedjeljak.

Đurović, Kordić i Striković su sjednicu napustili nakon prve tačke dnevnog reda o izvještaju Fonda za zaštitu depozita.

Direktor Fonda Vojin Vlahović je kazao da su do kraja prošle godine na osnovu zahtjeva isplatili zaštićene depozite iz Invest banke Montenegro u stečaju u iznosu od 21,8 miliona eura, što je 97,5 odsto zaštićenih depozita, kao i da su od stečajne uprave ove banke naplatili 18,3 miliona eura odnosno 83 odsto isplaćenog novca.

Za garantovane depozite u Atlas banci u stečaju do kraja prošle godine isplatili su 82,8 miliona eura ili 91,7 odsto zaštićenih depozita, dok su iz stečajne mase povratili 45 miliona.

Dogovoreno je i da se održe četiri tematske sjednica na koje će biti pozvani eminentni stručnjaci iz tih oblasti kao i sadašnji i bivši ministri. Prva sjednica “Ekonomsko stanje, izazovi i perspektive” biće održana 4. novembra, a “Energetika – stanje, izazovi i perspektive” 7. novembra, za ostale dvije o reindustriji i informacionim tehnologijama i o održivom saobraćaju biće naknadno predloženi termini. Predlagač ovih sjednica je Branko Radulović.

Na sjednici od prije dva dana je pokrenut i postupak za predlaganje jednog člana Savjeta Centralne banke.

Nedostaju osnovna energetska dokumenta

Odbor je juče raspravljao i o izvještajima o stanju energetskog sektora Crne Gore za 2020. i 2021. godinu, koje je pripremila Regulatorna agencija za energetiku.

Predsjednik odbora Agencije Branislav Prelević je kazao da je zabrinjavajuće što nisu usvojena dva osnovna energetska dokumenta – Opšte smjernice energetske politike i Nacionalni energetski klimatski plan.

”Bez njih ozbiljno tumaramo u mraku”, kazao je Prelević.