Connect with us

POLITIKA

PREDSJEDNIK POSLANIČKOG KLUBA FRONTA

Radunović: „Đukanović i DPS nikad slabiji! DF će imati svog kandidata, idemo samostalno na izbore“

Radunović nije želio da precizira da li će kandidat DF-a na predstojećim predsjedničkim izborima biti jedan od lidera tog saveza Andrija Mandić. „Kandidat neće biti nestranačka ličnost, nakon različitih političkih eksperimenata, vrijeme je da se polako vraćamo uobičajenim političkim i demokratskim principima“

Slaven Radunović i Andrija Mandić (Foto: RTS)

Predsjednik poslaničkog kluba Demokratskog fronta (NSD, DNP, UCG, RP), Slaven Radunović, kazao je da će DF imati svog kandidata na predsjedničkim izborima, ocijenivši da u trenutku kada je Demokratska partija socijalista (DPS) na istorijskom minimumu podrške, a uticaj njihovog lidera Mila Đukanovića ni približan onome od prije 2020. godine, nije neophodno udružiti snage oko nezavisnog kandidata.

On u intervjuu za “Vijesti” nije želio da precizira da li će kandidat DF-a biti jedan od lidera tog saveza i predsjednik Nove Andrija Mandić.

”Kad budemo smatrali da javnost treba da zna, tada ćemo je i obavijestiti”, rekao je Radunović.

On je istakao da, teoretski, rok za izbor nove vlade ističe 14. marta, ali mu ne djeluje realno mogućnost da će “oni koji su pokazali neozbiljnost i neodgovornost 4. januara, promijeniti svoj odnos prema građanima i državi”:

”Već da će se prije odlučiti da još koji mjesec griju fotelje u koje su nezasluženo sjeli”.

Radunović je poručio da ako zajedno konstatuju da nema ništa od 44. vlade, treba istog dana ponovo izglasati Zakon o lokalnoj samoupravi i raspustiti Skupštinu, kako bi odblokirali oba procesa i time na istoj sjednici riješili pitanja, kako na državnom, tako i na lokalnom nivou.

Da li insistirate da predsjednički kandidat bude iz redova Demokratskog fronta? Pod kojim uslovima bi pristali da to bude zajednički kandidat većine?

Da nije bilo opstrukcija i da je formirana 44. vlada, zajednički kandidat bi bio vrlo realna opcija. Ovako, već je vrlo izvjesno da ga neće biti. Zato smo najavili da će Demokratski front imati svog kandidata.

Da li će kandidat DF-a biti jedan od lidera saveza, Andrija Mandić, kako se spekuliše u medijima?

Kad budemo smatrali da javnost treba da zna, tada ćemo je i obavijestiti.

Da li u DF-u razmišljate da Vaš potencijalni kandidat bude nestranačka ličnost?

U prethodnom periodu javnost je imala priliku da se uvjeri koliko je DF bio spreman na kompromise, vrlo često i na sopstvenu štetu, kako bi Crna Gora krenula naprijed i zaista nemamo više namjeru da bilo kome dokazujemo sopstveni demokratski kapacitet, koji je više nego očigledan. Nakon različitih političkih eksperimenata, koji su primijenjeni u Crnoj Gori, a nisu nikad ili su veoma rijetko viđeni u nekoj drugoj državi, smatramo da je vrijeme da se polako vraćamo uobičajenim političkim i demokratskim principima. Ovog puta, predsjednički kandidat svakako neće biti iz reda nestranačkih ličnosti, već iz reda najodgovornijih ljudi našeg političkog saveza.

Radunović, Foto: Luka Zeković

Ne vidim zašto bi se gledalo kao pravilo da stranačke organizacije predlažu nestranačke kandidate, ukoliko u svim evropskim zemljama stranke predlažu ljude iz svojih partija? Izgleda da neko namjerno želi da Crna Gora isklizne iz normalnih političkih tokova, kako bi u tom atipičnom ambijentu bilo sve dozvoljeno. Naravno, nekada je neophodno udružiti snage oko nezavisnog kandidata, kako bi se pobijedio diktator, ali to sada nije slučaj. Demokratska partija socijalista (DOS) je na istorijskom minimumu podrške, a Đukanovićev uticaj nije ni približan onome od prije 2020. godine.

Ima li šanse za dogovor o novoj Vladi, ako ne tražite skraćenje mandata Skupštine?

Svjedoci ste da je DF uložio mnogo truda i rada da okupi 41 poslanika. Pritom, učinio je nestvarno mnogo time što je sabrao za stolom političke subjekte koji su do tog momenta bili u velikom sukobu. Na tim sastancima je dogovorena jasna metodologija za izbor nove vlade, određen je i mandatar, ali su na kraju izostali već dogovoreni potpisi GP URa, SNP i Civisa za zakazivanje sjednice Skupštine Crne Gore za izbor vlade.

Teoretski, rok za izbor vlade ističe 14. marta, ali mi ne djeluje realno mogućnost da će oni koji su pokazali neozbiljnost i neodgovornost 4. januara, promijeniti svoj odnos prema građanima i državi, već da će se prije odlučiti da još koji mjesec griju fotelje u koje su nezasluženo sjeli.

Hoće li DF usvajanje izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi, koje treba da dovedu do uvođenja prinudne uprave u Podgorici, uslovljavati time da Demokrate iniciraju sa vašim savezom skraćenje mandata parlamentu?

Nevjerovatno zvuči obrazloženje kolega iz Demokrata da će skratiti mandat Skupštini samo ako se za taj čin obezbijedi saglasnost 41 poslanika stranaka pobjednica izbora 2020. godine. To podrazumijeva i URU i SNP, a čitava Crna Gora zna da su te stranke uzurpirale vlast, prevarile Miodraga Lekića, nas, Demokrate i ostale iz parlamentarne većine 4. januara i da baziraju svoje dalje uzurpiranje fotelja baš na tome da se ne skraćuje mandat Skupštini. A Demokrate to, navodno, ne shvataju?!

Ova činjenica je, naravno, probudila određene sumnje u DF-u. Zato smatramo da je neophodno pristupiti rješavanju nastalih problema temeljno i cjelovito, ne ostavljajući nikakve razloge za sumnju u nečiju iskrenost. Zato, ako zajedno konstatujemo da nema ništa od 44. vlade, treba istog dana ponovo izglasati Zakon o lokalnoj samoupravi i raspustiti Skupštinu, kako bi odblokirali oba procesa i time na istoj sjednici riješili pitanja, kako na državnom, tako i na lokalnom nivou.

Kada mislite, ako bude dogovora, da bi sudije Ustavnog suda mogle biti izabrane, s obzirom na to da je premijer u tehničkom mandatu i predsjednik GP URA Dritan Abazović rekao da očekuje da se to desi početkom februara?

Što se tiče termina, mislim da je Abazović dobro prognozirao. Izbor sudija Ustavnog suda nije upitan što se tiče ove strane političkog spektra, već one druge koja nije glasala za kandidate ni u prethodnom krugu izbora. Kao što znate, mi smo glasali za sva četiri kandidata i pokazali dobru volju da se ovo goruće pitanje zatvori, ali DPS je isključivo kočio završetak tog procesa. I sada smo posvećeni stabilizaciji Ustavnog suda. Iskreno se nadam da će biti dovoljno političke volje i pragmatičnosti kod svih političkih subjekata da se to i desi. Naročito je važno da svi shvate koliko nam je potreban odblokirajući faktor u uslovima institucionalne krize.

Da li je DF-u prihvatljivo ono o čemu se nezvanično govori – da parlamentarna većina predloži dva kandidata za sudije US, DPS i opozicija jednog, i manjinske partije jednog kandidata?

Važnije je ko će da budu izabrane sudije, nego ko ih je predložio. Neophodno je da se prekine praksa izbora partijskih vojnika u najviše sudske instance. Da vas podsjetim, jedan od trenutnih sudija Ustavnog suda je bio predsjednik biračkog odbora u ime DPS-a, a danas nam taj isti DPS drži predavanja o evropskim vrijednostima, časti i poštenju prilikom izbora sudija.

Kako je Ustavni odbor tijelo Skupštine Crne Gore, a svaka skupština je par ekselans kuća političara, jasno je da i prilikom ovakvih izbora, odnos političkih snaga ima određeni uticaj. Naš uticaj ćemo iskoristiti u pravcu izbora kandidata koji mogu profesionalno odgovoriti izazovima ove odgovorne funkcije, a koji neće biti poslušnici nijedne vlasti.

Pregovori sa EU teško mogu biti “više prekinuti”, nego što već jesu

Postoji li bojazan da budu prekinuti prustupni pregovori sa EU?

Neformalna klauzula balansa je aktivirana još 2017. godine i ja sam na tu činjenicu više puta upozoravao kao dugogodišnji predsjednik Odbora za evropske integracije. Od tada, a ne tek nakon avgusta 2020. godine, nije zatvoreno ni jedno jedino poglavlje, ali EU to nikad nije formalizovala klauzulom balansa, dijelom zbog unutrašnjih problema izazvanih breksitom, dijelom zbog potencijalnih reperkusija tog poteza na status režima Mila Đukanovića, koji je, zbog “putera na glavi” još mogao da im bude koristan kao važan faktor u regionu. Tako da oni teško mogu biti “više prekinuti”, nego što su već. Ali, nama je cilj da se proces odblokira i da pokažemo i EU i svojim građanima da smo sposobni da se borimo sa organizovanim kriminalom i korupcijom, kao i da stabilizujemo sve važne institucije, kako bi konačno u ovoj zemlji bila zavedena vladavina prava.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Bečić: Suspendovana još četiri policijska službenika, čišćenje sistema se neće zaustaviti

Potpredsjednik Vlade je kazao da su policajci suspendovani zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije, kao i zbog utvrđenih bezbjednosnih smetnji za dalji rad u službi

U okviru odlučne i institucionalno vođene borbe protiv kriminala, korupcije i svih nedozvoljenih uticaja unutar sistema, danas su suspendovana još četiri policijska službenika Uprave policije Crne Gore, zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije, kao i zbog utvrđenih bezbjednosnih smetnji za dalji rad u službi, saopštio je Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade Crne Gore za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku i koordinator Biroa za operativnu koordinaciju obavještajno-bezbjednosnog sektora (BOK).

„Svim licima kojima su do sada utvrđene bezbjednosne smetnje su, u skladu sa članom 176 stav 6 Zakona o unutrašnjim poslovima, odmah oduzete službene legitimacije, značke, oružje i cjelokupna oprema koja im je bila povjerena u okviru dužnosti.

Po prvi put u savremenoj istoriji Uprave policije, sprovodi se sveobuhvatan i masovan proces provjere integriteta policijskih službenika, ne samo kroz formalne procedure, već i kroz analizu njihovog životnog stila, materijalnih resursa i bezbjednosnih smetnji. Jer nije dovoljno nositi uniformu, ako vrijednosti koje ona simbolizuje nijesu i lične“, navodi se u saopštenju koje je Bečić dostavio medijima.

Potpredsjednik Vlade i lider Demokrata poručio je da hibridno djelovanje organizovanog kriminala, uvezanost sa pojedincima unutar institucija, više nikada neće imati zaklon u državnom aparatu, ma koliko se tome protivili pojedini činioci društveno-političko-medijske scene.

„Proces čišćenja sistema od svih nedozvoljenih uticaja se neće zaustaviti. Očekujem da se ovaj proces nastavi još snažnije i dublje, do posljednjeg člana sistema koji je služio mafiji, a ne državi. Jer samo potpuno čist bezbjednosni sektor može garantovati građanima ono što im je godinama uskraćivano, povjerenje, sigurnost i pravdu.

Značku i autoritet ove države mogu i smiju nositi samo oni koji nemaju šta da kriju, ali imaju šta da brane, zakon, građane i čast profesije.

U tom duhu, upućujem punu podršku i čestitke ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću i direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji su pokazali da postoji snaga, znanje i hrabrost da se sistem mijenja iz temelja“, zaključuje se u saopštenju.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Zelenski stiže u Podgoricu: Potpisuje bezbjednosni sporazum sa Milatovićem

Tokom posjete, dvojica lidera potpisat će bilateralni bezbjednosni sporazum, u okviru šireg okvira saradnje između Ukrajine i država članica NATO saveza

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski doputovaće 15. maja u zvaničnu posjetu Crnoj Gori, gdje će se sastati sa predsjednikom Jakovom Milatovićem, saznaje portal „Dana“ iz dobro obaviještenih izvora.

Tokom posjete, dvojica lidera potpisat će bilateralni bezbjednosni sporazum, u okviru šireg okvira saradnje između Ukrajine i država članica NATO saveza.

Riječ je o dokumentu koji slijedi model bezbjednosnih sporazuma kakve je Ukrajina već zaključila s nekoliko zapadnih zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku, Francusku i Italiju. Cilj ovih sporazuma je pružanje dugoročne podrške Ukrajini u oblasti bezbjednosti i odbrane, kroz vojnu pomoć, obuku, obavještajnu saradnju i jačanje otpornosti zemlje koja se suočava s ruskom agresijom.

Crna Gora će ovim činom potvrditi svoju čvrstu podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine, te se pridružiti grupi NATO članica koje su već preuzele obaveze u okviru zajedničke deklaracije iz jula 2023. godine.

Detalji sporazuma biće saopšteni nakon zvaničnog potpisivanja u Podgorici.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Bogdanović: „Policajci sa prosječnim platama imaju više stanova nego godina radnog staža“

„Crna Gora je 30 godina imala policiju koja je sjedjela sa kriminalcima“, poručio je Bogdanović

Boris Bogdanović (Foto: Demokratska Crna Gora)

Šef kluba poslanika Demokrata Boris Bogdanović ukazao je da država znala 30 godina da policajci ne primaju plate iz budžeta nego „iz gepeka“, te da policajci sa prosječnim platama imaju više stanova nego godina radnog staža.

„Nervoza je prisutna, jer je Crna Gora je imala policiju koja je sjedjela sa kriminalcima, zakone koje je shvatala kao prporuke, policajce koji ulaze u restorane koje ne mogu da plate, a izlaze sa mafijaškim koveratma“, istakao je Bogdanović na današnjoj sjednici Skupštine kada je na poslanička pitanja odgovarao ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.

Naglasio je: „Treba da se pravimo da je ruta prema BiH bila čista. Imali smo robu zamaskiranu u keramiku, a zapravo u zastave i obilježja“.

Kako je dodao, nekadašnji direktor Uprave policije je priznao da je učestvovao u švercu i pitao sadašnjeg ministra policije koliko je suspendovanih.

Šaranović je odgovorio da su mnogi učesnici kriminalnih aktivnosti bili funkcioneri policije.

„Stanje u ovoj oblasti je bilo alarmantno. Za vrijeme našeg mandata pokrenuto je 97 postupaka i suspendovano zbog teže povrede dužnosti 79 policijskih službenika“, istakao je.

Kako je dodao, ako imaju dokaze da su službencii bili učesnici u kriminalniom radnjama, a ne preduzmu ništa, bili bi saučesnici.

„To rade oni kojima se rad ogleda u Skaj prepiskama gdje šef kavčana Radoje Zvicer kaže Petru Lazoviću da bi on etnički očistio Budvu“, istakao je.

Kako je dodao, Petar Lazović je Darku Šariću govorio da je doveo u policiju nekadašnje navijače koji svi imaju po 10 i više krivičnih prijava, kao i da se on pravdao Radoju Zviceru.

Bogdanović je kazao da poručuje svim prljavim policajcima da ako su ikad kriminalca nazivali „šefe“, sklanjali patrolu… da za njih više nema mjesta u policiji.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije