Connect with us

POLITIKA

PREDSJEDNIK POSLANIČKOG KLUBA FRONTA

Radunović: „Đukanović i DPS nikad slabiji! DF će imati svog kandidata, idemo samostalno na izbore“

Radunović nije želio da precizira da li će kandidat DF-a na predstojećim predsjedničkim izborima biti jedan od lidera tog saveza Andrija Mandić. „Kandidat neće biti nestranačka ličnost, nakon različitih političkih eksperimenata, vrijeme je da se polako vraćamo uobičajenim političkim i demokratskim principima“

Slaven Radunović i Andrija Mandić (Foto: RTS)

Predsjednik poslaničkog kluba Demokratskog fronta (NSD, DNP, UCG, RP), Slaven Radunović, kazao je da će DF imati svog kandidata na predsjedničkim izborima, ocijenivši da u trenutku kada je Demokratska partija socijalista (DPS) na istorijskom minimumu podrške, a uticaj njihovog lidera Mila Đukanovića ni približan onome od prije 2020. godine, nije neophodno udružiti snage oko nezavisnog kandidata.

On u intervjuu za “Vijesti” nije želio da precizira da li će kandidat DF-a biti jedan od lidera tog saveza i predsjednik Nove Andrija Mandić.

”Kad budemo smatrali da javnost treba da zna, tada ćemo je i obavijestiti”, rekao je Radunović.

On je istakao da, teoretski, rok za izbor nove vlade ističe 14. marta, ali mu ne djeluje realno mogućnost da će “oni koji su pokazali neozbiljnost i neodgovornost 4. januara, promijeniti svoj odnos prema građanima i državi”:

”Već da će se prije odlučiti da još koji mjesec griju fotelje u koje su nezasluženo sjeli”.

Radunović je poručio da ako zajedno konstatuju da nema ništa od 44. vlade, treba istog dana ponovo izglasati Zakon o lokalnoj samoupravi i raspustiti Skupštinu, kako bi odblokirali oba procesa i time na istoj sjednici riješili pitanja, kako na državnom, tako i na lokalnom nivou.

Da li insistirate da predsjednički kandidat bude iz redova Demokratskog fronta? Pod kojim uslovima bi pristali da to bude zajednički kandidat većine?

Da nije bilo opstrukcija i da je formirana 44. vlada, zajednički kandidat bi bio vrlo realna opcija. Ovako, već je vrlo izvjesno da ga neće biti. Zato smo najavili da će Demokratski front imati svog kandidata.

Da li će kandidat DF-a biti jedan od lidera saveza, Andrija Mandić, kako se spekuliše u medijima?

Kad budemo smatrali da javnost treba da zna, tada ćemo je i obavijestiti.

Da li u DF-u razmišljate da Vaš potencijalni kandidat bude nestranačka ličnost?

U prethodnom periodu javnost je imala priliku da se uvjeri koliko je DF bio spreman na kompromise, vrlo često i na sopstvenu štetu, kako bi Crna Gora krenula naprijed i zaista nemamo više namjeru da bilo kome dokazujemo sopstveni demokratski kapacitet, koji je više nego očigledan. Nakon različitih političkih eksperimenata, koji su primijenjeni u Crnoj Gori, a nisu nikad ili su veoma rijetko viđeni u nekoj drugoj državi, smatramo da je vrijeme da se polako vraćamo uobičajenim političkim i demokratskim principima. Ovog puta, predsjednički kandidat svakako neće biti iz reda nestranačkih ličnosti, već iz reda najodgovornijih ljudi našeg političkog saveza.

Radunović, Foto: Luka Zeković

Ne vidim zašto bi se gledalo kao pravilo da stranačke organizacije predlažu nestranačke kandidate, ukoliko u svim evropskim zemljama stranke predlažu ljude iz svojih partija? Izgleda da neko namjerno želi da Crna Gora isklizne iz normalnih političkih tokova, kako bi u tom atipičnom ambijentu bilo sve dozvoljeno. Naravno, nekada je neophodno udružiti snage oko nezavisnog kandidata, kako bi se pobijedio diktator, ali to sada nije slučaj. Demokratska partija socijalista (DOS) je na istorijskom minimumu podrške, a Đukanovićev uticaj nije ni približan onome od prije 2020. godine.

Ima li šanse za dogovor o novoj Vladi, ako ne tražite skraćenje mandata Skupštine?

Svjedoci ste da je DF uložio mnogo truda i rada da okupi 41 poslanika. Pritom, učinio je nestvarno mnogo time što je sabrao za stolom političke subjekte koji su do tog momenta bili u velikom sukobu. Na tim sastancima je dogovorena jasna metodologija za izbor nove vlade, određen je i mandatar, ali su na kraju izostali već dogovoreni potpisi GP URa, SNP i Civisa za zakazivanje sjednice Skupštine Crne Gore za izbor vlade.

Teoretski, rok za izbor vlade ističe 14. marta, ali mi ne djeluje realno mogućnost da će oni koji su pokazali neozbiljnost i neodgovornost 4. januara, promijeniti svoj odnos prema građanima i državi, već da će se prije odlučiti da još koji mjesec griju fotelje u koje su nezasluženo sjeli.

Hoće li DF usvajanje izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi, koje treba da dovedu do uvođenja prinudne uprave u Podgorici, uslovljavati time da Demokrate iniciraju sa vašim savezom skraćenje mandata parlamentu?

Nevjerovatno zvuči obrazloženje kolega iz Demokrata da će skratiti mandat Skupštini samo ako se za taj čin obezbijedi saglasnost 41 poslanika stranaka pobjednica izbora 2020. godine. To podrazumijeva i URU i SNP, a čitava Crna Gora zna da su te stranke uzurpirale vlast, prevarile Miodraga Lekića, nas, Demokrate i ostale iz parlamentarne većine 4. januara i da baziraju svoje dalje uzurpiranje fotelja baš na tome da se ne skraćuje mandat Skupštini. A Demokrate to, navodno, ne shvataju?!

Ova činjenica je, naravno, probudila određene sumnje u DF-u. Zato smatramo da je neophodno pristupiti rješavanju nastalih problema temeljno i cjelovito, ne ostavljajući nikakve razloge za sumnju u nečiju iskrenost. Zato, ako zajedno konstatujemo da nema ništa od 44. vlade, treba istog dana ponovo izglasati Zakon o lokalnoj samoupravi i raspustiti Skupštinu, kako bi odblokirali oba procesa i time na istoj sjednici riješili pitanja, kako na državnom, tako i na lokalnom nivou.

Kada mislite, ako bude dogovora, da bi sudije Ustavnog suda mogle biti izabrane, s obzirom na to da je premijer u tehničkom mandatu i predsjednik GP URA Dritan Abazović rekao da očekuje da se to desi početkom februara?

Što se tiče termina, mislim da je Abazović dobro prognozirao. Izbor sudija Ustavnog suda nije upitan što se tiče ove strane političkog spektra, već one druge koja nije glasala za kandidate ni u prethodnom krugu izbora. Kao što znate, mi smo glasali za sva četiri kandidata i pokazali dobru volju da se ovo goruće pitanje zatvori, ali DPS je isključivo kočio završetak tog procesa. I sada smo posvećeni stabilizaciji Ustavnog suda. Iskreno se nadam da će biti dovoljno političke volje i pragmatičnosti kod svih političkih subjekata da se to i desi. Naročito je važno da svi shvate koliko nam je potreban odblokirajući faktor u uslovima institucionalne krize.

Da li je DF-u prihvatljivo ono o čemu se nezvanično govori – da parlamentarna većina predloži dva kandidata za sudije US, DPS i opozicija jednog, i manjinske partije jednog kandidata?

Važnije je ko će da budu izabrane sudije, nego ko ih je predložio. Neophodno je da se prekine praksa izbora partijskih vojnika u najviše sudske instance. Da vas podsjetim, jedan od trenutnih sudija Ustavnog suda je bio predsjednik biračkog odbora u ime DPS-a, a danas nam taj isti DPS drži predavanja o evropskim vrijednostima, časti i poštenju prilikom izbora sudija.

Kako je Ustavni odbor tijelo Skupštine Crne Gore, a svaka skupština je par ekselans kuća političara, jasno je da i prilikom ovakvih izbora, odnos političkih snaga ima određeni uticaj. Naš uticaj ćemo iskoristiti u pravcu izbora kandidata koji mogu profesionalno odgovoriti izazovima ove odgovorne funkcije, a koji neće biti poslušnici nijedne vlasti.

Pregovori sa EU teško mogu biti “više prekinuti”, nego što već jesu

Postoji li bojazan da budu prekinuti prustupni pregovori sa EU?

Neformalna klauzula balansa je aktivirana još 2017. godine i ja sam na tu činjenicu više puta upozoravao kao dugogodišnji predsjednik Odbora za evropske integracije. Od tada, a ne tek nakon avgusta 2020. godine, nije zatvoreno ni jedno jedino poglavlje, ali EU to nikad nije formalizovala klauzulom balansa, dijelom zbog unutrašnjih problema izazvanih breksitom, dijelom zbog potencijalnih reperkusija tog poteza na status režima Mila Đukanovića, koji je, zbog “putera na glavi” još mogao da im bude koristan kao važan faktor u regionu. Tako da oni teško mogu biti “više prekinuti”, nego što su već. Ali, nama je cilj da se proces odblokira i da pokažemo i EU i svojim građanima da smo sposobni da se borimo sa organizovanim kriminalom i korupcijom, kao i da stabilizujemo sve važne institucije, kako bi konačno u ovoj zemlji bila zavedena vladavina prava.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Patrijarh: Pozivamo Albance na dijalog, na Kosovu ima mjesta za sve

Kako je naveo, poštovanje, zaštita ljudskih i posebno vjerskih prava predstavljaju univerzalnu civilizacijsku vrijednost

Foto: Screenshot/Instagram

Poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh Porfirije pozvao je kosovske Albance na dijalog jer, kako je istakao, na Kosovu ima mjesta za sve.

Patrijarh je na naučnom skupu u Beogradu rekao da su na djelu potpuno fiktivne i imaginarne konstrukcije po pitanju srpskih svetinja, prenosi RTS.

„Opet i opet, vođeni Hristovom ljubavlju, pozivamo na dijalog Albance, jer kao što na Kosovu ima mjesta za sve, uvijek i još uvijek ima mjesta dijalogu o životu ljudi na Kosovu“, poručio je patrijarh.

Kako je naveo, poštovanje, zaštita ljudskih i posebno vjerskih prava predstavljaju univerzalnu civilizacijsku vrijednost.

„Ta prava pripadaju svima, a moraju biti garantovana i srpskoj crkvi i njenom vjernom narodu, odnosno univerzalna ljudska i vjerska prava i slobode ne mogu biti dio statusnih pregovora i političkih sporazuma“, zaključio je patrijarh.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Mandić organizovao sastanak lidera parlamentarne većine kako bi riješili krizu

Mandić je pokušao da miri zavađene strane. Na današnjem sastanku nije bilo napretka niti se došlo do rješenja kako bi se prevazišla kriza

Lideri parlamentarne većine započeli su danas dijalog kako bi prevazišli krizu nastalu nakon izbora v.d. direktora Uprave policije.

Sastanak je u Šipčaniku organizovao predsjednik Skupštine Andrija Mandić, a prisustvovali su predstavnici Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić i Boris Bogdanović, čelnik Albanskog foruma Nik Đeljošaj, te premijer i lider Evrope sad Milojko Spajić, piše RTCG.

Mandić je, kako saznaje RTCG, pokušao da miri zavađene strane. Navode da na današnjem sastanku nije bilo napretka niti se došlo do rješenja kako bi se prevazišla kriza.

Dogovoreno je da se dijalog između lidera parlamentarne većine nastavi.

Premijer i Vlada su 13. marta odbili da na mjesto direktora policije izaberu policijskog službenika Lazara Šćepanovića koga je predložio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović iz Demokrata. Kako ministar nije iznio drugi predlog, većina u Vladi je ovlastila premijera Spajića da on predloži novog kandidata. Premijer je predložio, a Vlada izabrala Aleksandra Radovića za v.d. šefa policije.

Šaranović je ocijenio da je „preuzimanjem ovlašćenja ministra unutrašnjih poslova grubo prekršen zakon“ i najavio prijavu nadležnima protiv Vlade zbog „izvršenog krivična djela“.

Premijer Spajić je odbacio optužbe Demokrata.

„Vlada nije obavezna da podrži predlog ministra. Ne slažem se da smo ušli u kršenje zakona,“ rekao je Spajić 14. marta.

Predsjedništvo Demokratske Crne Gore oročilo je potom podršku vlasti do sticanja Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR), nakon čega će sprovesti temeljnu analizu odnosa među potpisnicima koalicionog Sporazuma. Odlučeno je i da Predsjedništvo neće podržati bilo kakvu inicijativu za reviziju Sporazuma u smislu principa, konstituenata, podjele oblasti i resora unutar 44. Vlade

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Istraživanje CEDEM-a: Evropu sad bi glasalo 26,3, a DPS 26 odsto ispitanika

Kad bi se sljedeće sedmice održali izbori 11,3 odsto ispitanika bi glasalo Novu srpsku demokratiju, 10 odsto Demokrate, Bošnjačku stranku 5,3 odsto, Demokratsku narodnu partiju 4,2, a Građanski pokret URA 3,4 odsto ispitanika

Spajić (PES) i Živković (DPS)

Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) predstavio je danas rezultate njihovog istraživanja na temu „Političko javno mnjenje Crne Gore“, prema kojem je 9,5 odsto ispitanika veoma zadovoljno učinkom Vlade Milojka Spajića, 31,5 odsto njih uglavnom zadovoljno, 22,9 odsto uglavnom nezadovoljno, 13,2 veoma nezadovoljno, a 22,9 odsto nema stav.

Direktorica CEDEM-a Milena Bešić je kazala da se bilježi trend rasta od 2022. godine, kada je u pitanju zadovoljstvo učinkom neke vlade.

„Od pada Vlade Zdravka Krivokapića počinju dinamičniji događaji na sceni. Izabran je SDT, desila se hapšenja, potpisivanje temeljnog ugovora…“, navela je, pišu „Vijesti„.

Da se Crna Gora kreće pravim putem smatra 34,6 odsto ispitanika, krivim njih 31,1 odsto, dok je 34,3 odsto odgovorilo da ne znaju.

Bilježi se, u odnosu na mjerenje iz maja prošle godine, pad broja onih koji misle da se država kreće pogrešnim putem.

Kad bi se sljedeće sedmice održali izbori, 26,3 odsto ispitanika bi glasalo Pokret Evropa sad, 26 odsto Demokratsku partiju socijalista (DPS), 11,3 odsto Novu srpsku demokratiju, 10 odsto Demokrate, Bošnjačku stranku 5,3 odsto, Demokratsku narodnu partiju 4,2, a Građanski pokret URA 3,4 odsto ispitanika.

Ispod cenzusa bi ostali Socijaldemokratska partija (SDP) sa 2,3 odsto, kao i Socijaldemokrate i Socijalistička narodna partija (SNP) sa 2,2 odsto podrške.

Pokret Evropa sad bilježi pad podrške, pošto ih je na mjerenju u maju 2023. podržalo 29,1 odsto ispitanika, dok DPS bilježi rast sa 24,1 na 26 odsto.

foto: Aljoša Turović

„Napuštanje Milatovića koštalo je PES podrške, kao i isključenje Milovića, napuštanje nekih poslanika. Situacija je takva da imamo pad u odnosu na prošlo mjerenje, a DPS rast. Može se pripisati kongresu, ali i tome da su neki njihovu glasači otišli drugim partijama, ali nakon odluka nove većine, vratili se DPS-u. Prošli put smo ispitivali za ZBCG, ovaj put kao posebne partije. Blagi rast je vjerovatno zbog ulaska u vlast“, rekla je Bešić.

Milatović ima najbolju ocjenu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović političar je sa najboljom prosječnom ocjenom (2,93), a drugi na listi je premijer Milojko Spajić (2,77).

Slijede Aleksa Bečić (2,47), Milo Đukanović (2,45), Milan Knežević (2,41), Dritan Abazović (2,34), Nikola Janović (2,28), Danijel Živković (2,26), Andrija Mandić (2,23), Srđan Perić (2,18).

Nakon njih slijede Goran Danilović (2,10), Ivan Vuković (2,10), Boris Bogdanović (2,10), Vladimir Joković (2,06), Boris Mugoša (2,05), Nik Đeljošaj (2,02), Ervin Ibrahimović (2,00), Nikola Đurašković (1,94), Srđan Pavićević (1,93), Damir Šehović (1,89), Andrej Milović (1,88), Genci Nimanbegu (1,88), Duško Marković (1,87), Mehmed Zenka (1,86), Fatmir Đeka (1,86), Vladislav Dajković (1,80), Ivan Vujović (1,78), Vatroslav Belan (1,76) i Seid Hadžić (1.68).

Kad je u pitanju udio najviših ocjena, najviše ih ima Spajić (17,6 odsto), pa Milatović (16,4), Đukanović (16,3), Knežević (14,9), Mandić (12,8).

Spajić u segmentu najviših ocjena bilježi najveći porast, sa 10,3 na 17,6 odsto, a značajan je rast i kod Kneževića sa 9,8 na 14,9 odsto.

Kada je riječ o programu „Evropa sad 2“, 32,8 odsto ispitanika misli da on ne postoji, 23,3 odsto da će on biti realizovan tokom mandata ove vlade, a 17,1 da se program već sada realizuje.

Njih 44,9 odsto je zabrinuto za ekonomsku stabilnost. „Potvrđuje da je standard veoma važan građanima“, rekla je Nevenka Vuksanović, projektna koordinatorka u CEDEM-u.

Rekonstrukciju Vlade podržava 34,1 odsto ispitanika, a 21,9 ne podržava.

Da nisu potrebni vanredni parlamentarni izbori smatra njih 39,3 odsto, a 32,1 da jesu.

Ostavku Milatovića u PES-u dobrom smatra 30,4 odsto, a lošom 21,9 odsto ispitanika. „To pokazuje da ga građani percipiraju kao predsjednika svih građana“, navodi Vuksanović.

Porast povjerenja u policiju

Kada je u pitanju povjerenje u institucije, najveće povjerenje imaju sistem obrazovanja, policija, Srpska pravoslavna crkva, zdravstveni sistem…

Uglavnom i veliko povjerenje u sistem obrazovanja ima 55,2 odsto ispitanika, što je manje u odnosu na maj kada je ova brojka iznosila 59,3 odsto. Bešić ovaj fenomen objašnjava nedavnim štrajkom prosvetnih radnika.

Sa druge strane, porast povjerenja bilježi policija o kojoj je u maju 50,9 odsto ispitanika imalo uglavnom ili veliko povjerenje, a po posljednjem 53,5 odsto.

Istraživanje je rađeno na reprezentativnom uzorku. Učestvovalo je 1.007 ispitanika, dok je standardna statistička greška +/- 3,01 odsto..

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije