Connect with us

POLITIKA

PREDSJEDNIK POSLANIČKOG KLUBA FRONTA

Radunović: „Đukanović i DPS nikad slabiji! DF će imati svog kandidata, idemo samostalno na izbore“

Radunović nije želio da precizira da li će kandidat DF-a na predstojećim predsjedničkim izborima biti jedan od lidera tog saveza Andrija Mandić. „Kandidat neće biti nestranačka ličnost, nakon različitih političkih eksperimenata, vrijeme je da se polako vraćamo uobičajenim političkim i demokratskim principima“

Slaven Radunović i Andrija Mandić (Foto: RTS)

Predsjednik poslaničkog kluba Demokratskog fronta (NSD, DNP, UCG, RP), Slaven Radunović, kazao je da će DF imati svog kandidata na predsjedničkim izborima, ocijenivši da u trenutku kada je Demokratska partija socijalista (DPS) na istorijskom minimumu podrške, a uticaj njihovog lidera Mila Đukanovića ni približan onome od prije 2020. godine, nije neophodno udružiti snage oko nezavisnog kandidata.

On u intervjuu za “Vijesti” nije želio da precizira da li će kandidat DF-a biti jedan od lidera tog saveza i predsjednik Nove Andrija Mandić.

”Kad budemo smatrali da javnost treba da zna, tada ćemo je i obavijestiti”, rekao je Radunović.

On je istakao da, teoretski, rok za izbor nove vlade ističe 14. marta, ali mu ne djeluje realno mogućnost da će “oni koji su pokazali neozbiljnost i neodgovornost 4. januara, promijeniti svoj odnos prema građanima i državi”:

”Već da će se prije odlučiti da još koji mjesec griju fotelje u koje su nezasluženo sjeli”.

Radunović je poručio da ako zajedno konstatuju da nema ništa od 44. vlade, treba istog dana ponovo izglasati Zakon o lokalnoj samoupravi i raspustiti Skupštinu, kako bi odblokirali oba procesa i time na istoj sjednici riješili pitanja, kako na državnom, tako i na lokalnom nivou.

Da li insistirate da predsjednički kandidat bude iz redova Demokratskog fronta? Pod kojim uslovima bi pristali da to bude zajednički kandidat većine?

Da nije bilo opstrukcija i da je formirana 44. vlada, zajednički kandidat bi bio vrlo realna opcija. Ovako, već je vrlo izvjesno da ga neće biti. Zato smo najavili da će Demokratski front imati svog kandidata.

Da li će kandidat DF-a biti jedan od lidera saveza, Andrija Mandić, kako se spekuliše u medijima?

Kad budemo smatrali da javnost treba da zna, tada ćemo je i obavijestiti.

Da li u DF-u razmišljate da Vaš potencijalni kandidat bude nestranačka ličnost?

U prethodnom periodu javnost je imala priliku da se uvjeri koliko je DF bio spreman na kompromise, vrlo često i na sopstvenu štetu, kako bi Crna Gora krenula naprijed i zaista nemamo više namjeru da bilo kome dokazujemo sopstveni demokratski kapacitet, koji je više nego očigledan. Nakon različitih političkih eksperimenata, koji su primijenjeni u Crnoj Gori, a nisu nikad ili su veoma rijetko viđeni u nekoj drugoj državi, smatramo da je vrijeme da se polako vraćamo uobičajenim političkim i demokratskim principima. Ovog puta, predsjednički kandidat svakako neće biti iz reda nestranačkih ličnosti, već iz reda najodgovornijih ljudi našeg političkog saveza.

Radunović, Foto: Luka Zeković

Ne vidim zašto bi se gledalo kao pravilo da stranačke organizacije predlažu nestranačke kandidate, ukoliko u svim evropskim zemljama stranke predlažu ljude iz svojih partija? Izgleda da neko namjerno želi da Crna Gora isklizne iz normalnih političkih tokova, kako bi u tom atipičnom ambijentu bilo sve dozvoljeno. Naravno, nekada je neophodno udružiti snage oko nezavisnog kandidata, kako bi se pobijedio diktator, ali to sada nije slučaj. Demokratska partija socijalista (DOS) je na istorijskom minimumu podrške, a Đukanovićev uticaj nije ni približan onome od prije 2020. godine.

Ima li šanse za dogovor o novoj Vladi, ako ne tražite skraćenje mandata Skupštine?

Svjedoci ste da je DF uložio mnogo truda i rada da okupi 41 poslanika. Pritom, učinio je nestvarno mnogo time što je sabrao za stolom političke subjekte koji su do tog momenta bili u velikom sukobu. Na tim sastancima je dogovorena jasna metodologija za izbor nove vlade, određen je i mandatar, ali su na kraju izostali već dogovoreni potpisi GP URa, SNP i Civisa za zakazivanje sjednice Skupštine Crne Gore za izbor vlade.

Teoretski, rok za izbor vlade ističe 14. marta, ali mi ne djeluje realno mogućnost da će oni koji su pokazali neozbiljnost i neodgovornost 4. januara, promijeniti svoj odnos prema građanima i državi, već da će se prije odlučiti da još koji mjesec griju fotelje u koje su nezasluženo sjeli.

Hoće li DF usvajanje izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi, koje treba da dovedu do uvođenja prinudne uprave u Podgorici, uslovljavati time da Demokrate iniciraju sa vašim savezom skraćenje mandata parlamentu?

Nevjerovatno zvuči obrazloženje kolega iz Demokrata da će skratiti mandat Skupštini samo ako se za taj čin obezbijedi saglasnost 41 poslanika stranaka pobjednica izbora 2020. godine. To podrazumijeva i URU i SNP, a čitava Crna Gora zna da su te stranke uzurpirale vlast, prevarile Miodraga Lekića, nas, Demokrate i ostale iz parlamentarne većine 4. januara i da baziraju svoje dalje uzurpiranje fotelja baš na tome da se ne skraćuje mandat Skupštini. A Demokrate to, navodno, ne shvataju?!

Ova činjenica je, naravno, probudila određene sumnje u DF-u. Zato smatramo da je neophodno pristupiti rješavanju nastalih problema temeljno i cjelovito, ne ostavljajući nikakve razloge za sumnju u nečiju iskrenost. Zato, ako zajedno konstatujemo da nema ništa od 44. vlade, treba istog dana ponovo izglasati Zakon o lokalnoj samoupravi i raspustiti Skupštinu, kako bi odblokirali oba procesa i time na istoj sjednici riješili pitanja, kako na državnom, tako i na lokalnom nivou.

Kada mislite, ako bude dogovora, da bi sudije Ustavnog suda mogle biti izabrane, s obzirom na to da je premijer u tehničkom mandatu i predsjednik GP URA Dritan Abazović rekao da očekuje da se to desi početkom februara?

Što se tiče termina, mislim da je Abazović dobro prognozirao. Izbor sudija Ustavnog suda nije upitan što se tiče ove strane političkog spektra, već one druge koja nije glasala za kandidate ni u prethodnom krugu izbora. Kao što znate, mi smo glasali za sva četiri kandidata i pokazali dobru volju da se ovo goruće pitanje zatvori, ali DPS je isključivo kočio završetak tog procesa. I sada smo posvećeni stabilizaciji Ustavnog suda. Iskreno se nadam da će biti dovoljno političke volje i pragmatičnosti kod svih političkih subjekata da se to i desi. Naročito je važno da svi shvate koliko nam je potreban odblokirajući faktor u uslovima institucionalne krize.

Da li je DF-u prihvatljivo ono o čemu se nezvanično govori – da parlamentarna većina predloži dva kandidata za sudije US, DPS i opozicija jednog, i manjinske partije jednog kandidata?

Važnije je ko će da budu izabrane sudije, nego ko ih je predložio. Neophodno je da se prekine praksa izbora partijskih vojnika u najviše sudske instance. Da vas podsjetim, jedan od trenutnih sudija Ustavnog suda je bio predsjednik biračkog odbora u ime DPS-a, a danas nam taj isti DPS drži predavanja o evropskim vrijednostima, časti i poštenju prilikom izbora sudija.

Kako je Ustavni odbor tijelo Skupštine Crne Gore, a svaka skupština je par ekselans kuća političara, jasno je da i prilikom ovakvih izbora, odnos političkih snaga ima određeni uticaj. Naš uticaj ćemo iskoristiti u pravcu izbora kandidata koji mogu profesionalno odgovoriti izazovima ove odgovorne funkcije, a koji neće biti poslušnici nijedne vlasti.

Pregovori sa EU teško mogu biti “više prekinuti”, nego što već jesu

Postoji li bojazan da budu prekinuti prustupni pregovori sa EU?

Neformalna klauzula balansa je aktivirana još 2017. godine i ja sam na tu činjenicu više puta upozoravao kao dugogodišnji predsjednik Odbora za evropske integracije. Od tada, a ne tek nakon avgusta 2020. godine, nije zatvoreno ni jedno jedino poglavlje, ali EU to nikad nije formalizovala klauzulom balansa, dijelom zbog unutrašnjih problema izazvanih breksitom, dijelom zbog potencijalnih reperkusija tog poteza na status režima Mila Đukanovića, koji je, zbog “putera na glavi” još mogao da im bude koristan kao važan faktor u regionu. Tako da oni teško mogu biti “više prekinuti”, nego što su već. Ali, nama je cilj da se proces odblokira i da pokažemo i EU i svojim građanima da smo sposobni da se borimo sa organizovanim kriminalom i korupcijom, kao i da stabilizujemo sve važne institucije, kako bi konačno u ovoj zemlji bila zavedena vladavina prava.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Knežević: Prijateljski smo ubijedili Spajića da PES potpiše rezoluciju o Jasenovcu, Crna Gora da bude makar uzdržana o Srebrenici ako ne smije da glasa protiv

Knežević smatra da Crna Gora ne treba da podrži rezoluciju o Srebrenici jer će tako sebe priznati kao genocidnu državu, jer su tada Crna Gora i Srbija bile dva oka u glavi, a „sada neko pokušava da kaže da se jednim okom bolje gledalo, a da je drugo bilo maligno“

Pokret Evropa sad (PES) nam je dostavio predlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu, ali su nakon protestne note Hrvatske odustali od potpisivanja. Nakon razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem i jednog prijateljskog ubjeđivanja, poslanici PES-a su potpisali svoju rezoluciju, rekao je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević.

Knežević je gostujući u jutarnjem programu srbijanske TV Prva rekao da je Spajić na premijerskom satu rekao da će podržati rezoluciju o genocidu u Jasenovcu koju je pomenuo predsjednik Skupštine Andrije Mandić…

„Nakon toga sam ja pozvao premijera da do 17. maja vidimo taj tekst u skupštinskoj proceduri. U ponedeljak smo imali sastanak i dogovorili se da PES i njihov poslanički klub poodnesu tu rezoluciju. U srijedu su nam poslali predlog rezolucije, ali su u četvrtak odustali da je potpišu jer je Hrvatska uputila protestnu notu“, rekao je Knežević.

Dodao je da je juče bio zadnji rok poziva koji je uputio, a da je PES tražio dodatno vrijeme da se konsultuje sa Hrvatskom, „kao da smo zastupnici u Saboru“.

Poručio je da se rezolucija ne usvaja ni zbog Srbije, ni zbog Hrvatske, nego zbog Crne Gore i srpskog i crnogorskog pravoslavnog življa u njoj.

„Nije mi jasno zašto se Hrvatska ljuti jer je ovo za dobrosusjedsko pomirenje i suočavanje sa prošlošću. Mi tamo ne spominjemo zvaničnu Hrvatsku, nego NDH i zločine koje su napravili Hrvati koji su bili u ustaškim formacijama i koji su počinili ozbiljan genocid u Jasenovcu i na području NDH“, rekao je Knežević.

Kada je riječ o rezoluciji o genocidu u Srebrenici, Knežević smatra da Crna Gora treba da glasa protiv jer bi eventualnim glasanjem samu sebe proglasila za genocidnu državu.

„Teško da se možemo osloboditi „genocidne prošlosti“ izdajničke države sa Srbijom iz devedesetih, jer smo bili dva oka u glavi. Sada neko pokušava da kaže da se jednim okom bolje gledalo, a da je drugo bilo maligno“, kaže Knežević.

Knežević misli da Spajić još uvijek nije donio odluku kako će Crna Gora glasati i vjeruje da do 23. maja može donijeti odluku da Crna Gora makar bude uzdržana, „ako ne smije da bude protiv“.

Lider DNP-a rekao je da su predstavnik Bosne i Hercegovine (BiH) pri Ujedinjenim nacijama (UN) Zlatko Lagumdžija, Njemačka i Ruanda, koji su predlagači rezolucije, napravili „zbilja pravi potez“.

„Kad god su pokušali da nas pomire izbijali su ratovi u Jugoslaviji. nije se ta rezolucija ni usvojila, a u Crnoj Gori niko ni sa kim ne govori, ni unutar parlamentarne većine, ni van nje. Poremećni su odnosi, doveden je u pitanje opstanak Vlade, poremećeni su naši odnosi sa Republikom Srbijom i Republikom Sprskom. Zbilja su Njemačka, Ruanda i Lagumdžija napravili pravi potez, pomirili su nas u regionu, niko ni sa kim ne govori“, zaključio je.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Većina predala Skupštini Predlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu

U tekstu Rezolucije se, kako saznajemo, oštro osuđuje genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u logoru Jasenovac, tokom drugog svjetskog rata

Foto: Boris Pejović

Predstavnici partija parlamentarne većine i zvanično su predali u skupštinsku proceduru Predlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu, saznaje TV Vijesti.

Rezoluciju su potpisali svi poslanici vladajućih partija osim predstavnika albanskih partija.

Ranije danas o tome su raspravljali šefovi poslaničkih klubova partija vlasti.

U tekstu Rezolucije se, kako saznajemo, oštro osuđuje genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u logoru Jasenovaqc, tokom drugog svjetskog rata.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Milojko Spajić najpopularniji političar u Crnoj Gori

Slijede Jakov Milatović, Milo Đukanović, Dritan Abazović, Aleksa Bečić, Andrija Mandić…

Građani Crne Gore najviše vjeruju premijeru Milojku Spajiću, a kada su mediji u pitanju najviše povjerenja imaju u Televiziju Crne Gore, pokazalo je najnovije istraživanje.

Anketu je sproveo Centar za istraživanje Međunarodnog republikanskog instituta (IRI) od 2. februara do 5. marta, na uzorku od 1.036 ispitanika u Crnoj Gori. Obuhvaćene su i ostale zemlje regiona.

Kada je u pitanju povjerenje u političare, najbolje ocjene dobio je premijer Spajić, odnosno 11 odsto. Slijede Jakov Milatović, Milo Đukanović, Dritan Abazović, Aleksa Bečić, Andrija Mandić, Milan Knežeić, Danijel Živković, Ervin Ibrahimović…

U Crnoj Gori vjerske institucije i dalje imaju najviše povjerenja, zatim slijede vojska, predsjednik države, premijer, policija…

Kada je u pitanju povjerenje u medije, najveći broj crnogorskih građana saopštilo je da najviše povjerenja imaju u Televiziju Crne Gore. Slijede Televizija Vijesti, portal Vijesti, Prva TV, CDM, Nova M…

U Crnoj Gori 42 odsto ispitanika i dalje navodi televiziju kao medij koji najčešće prati. Slijedi sa 32 odsto internet, 19 odsto je navelo društvene mreže, a 1 odsto radio i štampani mediji.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije