POLITIKA
PREDSJEDNIK POSLANIČKOG KLUBA FRONTA
Radunović: „Đukanović i DPS nikad slabiji! DF će imati svog kandidata, idemo samostalno na izbore“
Radunović nije želio da precizira da li će kandidat DF-a na predstojećim predsjedničkim izborima biti jedan od lidera tog saveza Andrija Mandić. „Kandidat neće biti nestranačka ličnost, nakon različitih političkih eksperimenata, vrijeme je da se polako vraćamo uobičajenim političkim i demokratskim principima“

Predsjednik poslaničkog kluba Demokratskog fronta (NSD, DNP, UCG, RP), Slaven Radunović, kazao je da će DF imati svog kandidata na predsjedničkim izborima, ocijenivši da u trenutku kada je Demokratska partija socijalista (DPS) na istorijskom minimumu podrške, a uticaj njihovog lidera Mila Đukanovića ni približan onome od prije 2020. godine, nije neophodno udružiti snage oko nezavisnog kandidata.
On u intervjuu za “Vijesti” nije želio da precizira da li će kandidat DF-a biti jedan od lidera tog saveza i predsjednik Nove Andrija Mandić.
”Kad budemo smatrali da javnost treba da zna, tada ćemo je i obavijestiti”, rekao je Radunović.
On je istakao da, teoretski, rok za izbor nove vlade ističe 14. marta, ali mu ne djeluje realno mogućnost da će “oni koji su pokazali neozbiljnost i neodgovornost 4. januara, promijeniti svoj odnos prema građanima i državi”:
”Već da će se prije odlučiti da još koji mjesec griju fotelje u koje su nezasluženo sjeli”.
Radunović je poručio da ako zajedno konstatuju da nema ništa od 44. vlade, treba istog dana ponovo izglasati Zakon o lokalnoj samoupravi i raspustiti Skupštinu, kako bi odblokirali oba procesa i time na istoj sjednici riješili pitanja, kako na državnom, tako i na lokalnom nivou.
Da li insistirate da predsjednički kandidat bude iz redova Demokratskog fronta? Pod kojim uslovima bi pristali da to bude zajednički kandidat većine?
Da nije bilo opstrukcija i da je formirana 44. vlada, zajednički kandidat bi bio vrlo realna opcija. Ovako, već je vrlo izvjesno da ga neće biti. Zato smo najavili da će Demokratski front imati svog kandidata.
Da li će kandidat DF-a biti jedan od lidera saveza, Andrija Mandić, kako se spekuliše u medijima?
Kad budemo smatrali da javnost treba da zna, tada ćemo je i obavijestiti.
Da li u DF-u razmišljate da Vaš potencijalni kandidat bude nestranačka ličnost?
U prethodnom periodu javnost je imala priliku da se uvjeri koliko je DF bio spreman na kompromise, vrlo često i na sopstvenu štetu, kako bi Crna Gora krenula naprijed i zaista nemamo više namjeru da bilo kome dokazujemo sopstveni demokratski kapacitet, koji je više nego očigledan. Nakon različitih političkih eksperimenata, koji su primijenjeni u Crnoj Gori, a nisu nikad ili su veoma rijetko viđeni u nekoj drugoj državi, smatramo da je vrijeme da se polako vraćamo uobičajenim političkim i demokratskim principima. Ovog puta, predsjednički kandidat svakako neće biti iz reda nestranačkih ličnosti, već iz reda najodgovornijih ljudi našeg političkog saveza.

Radunović, Foto: Luka Zeković
Ne vidim zašto bi se gledalo kao pravilo da stranačke organizacije predlažu nestranačke kandidate, ukoliko u svim evropskim zemljama stranke predlažu ljude iz svojih partija? Izgleda da neko namjerno želi da Crna Gora isklizne iz normalnih političkih tokova, kako bi u tom atipičnom ambijentu bilo sve dozvoljeno. Naravno, nekada je neophodno udružiti snage oko nezavisnog kandidata, kako bi se pobijedio diktator, ali to sada nije slučaj. Demokratska partija socijalista (DOS) je na istorijskom minimumu podrške, a Đukanovićev uticaj nije ni približan onome od prije 2020. godine.
Ima li šanse za dogovor o novoj Vladi, ako ne tražite skraćenje mandata Skupštine?
Svjedoci ste da je DF uložio mnogo truda i rada da okupi 41 poslanika. Pritom, učinio je nestvarno mnogo time što je sabrao za stolom političke subjekte koji su do tog momenta bili u velikom sukobu. Na tim sastancima je dogovorena jasna metodologija za izbor nove vlade, određen je i mandatar, ali su na kraju izostali već dogovoreni potpisi GP URa, SNP i Civisa za zakazivanje sjednice Skupštine Crne Gore za izbor vlade.
Teoretski, rok za izbor vlade ističe 14. marta, ali mi ne djeluje realno mogućnost da će oni koji su pokazali neozbiljnost i neodgovornost 4. januara, promijeniti svoj odnos prema građanima i državi, već da će se prije odlučiti da još koji mjesec griju fotelje u koje su nezasluženo sjeli.
Hoće li DF usvajanje izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi, koje treba da dovedu do uvođenja prinudne uprave u Podgorici, uslovljavati time da Demokrate iniciraju sa vašim savezom skraćenje mandata parlamentu?
Nevjerovatno zvuči obrazloženje kolega iz Demokrata da će skratiti mandat Skupštini samo ako se za taj čin obezbijedi saglasnost 41 poslanika stranaka pobjednica izbora 2020. godine. To podrazumijeva i URU i SNP, a čitava Crna Gora zna da su te stranke uzurpirale vlast, prevarile Miodraga Lekića, nas, Demokrate i ostale iz parlamentarne većine 4. januara i da baziraju svoje dalje uzurpiranje fotelja baš na tome da se ne skraćuje mandat Skupštini. A Demokrate to, navodno, ne shvataju?!
Ova činjenica je, naravno, probudila određene sumnje u DF-u. Zato smatramo da je neophodno pristupiti rješavanju nastalih problema temeljno i cjelovito, ne ostavljajući nikakve razloge za sumnju u nečiju iskrenost. Zato, ako zajedno konstatujemo da nema ništa od 44. vlade, treba istog dana ponovo izglasati Zakon o lokalnoj samoupravi i raspustiti Skupštinu, kako bi odblokirali oba procesa i time na istoj sjednici riješili pitanja, kako na državnom, tako i na lokalnom nivou.
Kada mislite, ako bude dogovora, da bi sudije Ustavnog suda mogle biti izabrane, s obzirom na to da je premijer u tehničkom mandatu i predsjednik GP URA Dritan Abazović rekao da očekuje da se to desi početkom februara?
Što se tiče termina, mislim da je Abazović dobro prognozirao. Izbor sudija Ustavnog suda nije upitan što se tiče ove strane političkog spektra, već one druge koja nije glasala za kandidate ni u prethodnom krugu izbora. Kao što znate, mi smo glasali za sva četiri kandidata i pokazali dobru volju da se ovo goruće pitanje zatvori, ali DPS je isključivo kočio završetak tog procesa. I sada smo posvećeni stabilizaciji Ustavnog suda. Iskreno se nadam da će biti dovoljno političke volje i pragmatičnosti kod svih političkih subjekata da se to i desi. Naročito je važno da svi shvate koliko nam je potreban odblokirajući faktor u uslovima institucionalne krize.
Da li je DF-u prihvatljivo ono o čemu se nezvanično govori – da parlamentarna većina predloži dva kandidata za sudije US, DPS i opozicija jednog, i manjinske partije jednog kandidata?
Važnije je ko će da budu izabrane sudije, nego ko ih je predložio. Neophodno je da se prekine praksa izbora partijskih vojnika u najviše sudske instance. Da vas podsjetim, jedan od trenutnih sudija Ustavnog suda je bio predsjednik biračkog odbora u ime DPS-a, a danas nam taj isti DPS drži predavanja o evropskim vrijednostima, časti i poštenju prilikom izbora sudija.
Kako je Ustavni odbor tijelo Skupštine Crne Gore, a svaka skupština je par ekselans kuća političara, jasno je da i prilikom ovakvih izbora, odnos političkih snaga ima određeni uticaj. Naš uticaj ćemo iskoristiti u pravcu izbora kandidata koji mogu profesionalno odgovoriti izazovima ove odgovorne funkcije, a koji neće biti poslušnici nijedne vlasti.
Pregovori sa EU teško mogu biti “više prekinuti”, nego što već jesu
Postoji li bojazan da budu prekinuti prustupni pregovori sa EU?
Neformalna klauzula balansa je aktivirana još 2017. godine i ja sam na tu činjenicu više puta upozoravao kao dugogodišnji predsjednik Odbora za evropske integracije. Od tada, a ne tek nakon avgusta 2020. godine, nije zatvoreno ni jedno jedino poglavlje, ali EU to nikad nije formalizovala klauzulom balansa, dijelom zbog unutrašnjih problema izazvanih breksitom, dijelom zbog potencijalnih reperkusija tog poteza na status režima Mila Đukanovića, koji je, zbog “putera na glavi” još mogao da im bude koristan kao važan faktor u regionu. Tako da oni teško mogu biti “više prekinuti”, nego što su već. Ali, nama je cilj da se proces odblokira i da pokažemo i EU i svojim građanima da smo sposobni da se borimo sa organizovanim kriminalom i korupcijom, kao i da stabilizujemo sve važne institucije, kako bi konačno u ovoj zemlji bila zavedena vladavina prava.
POLITIKA
Crnoj Gori dva miliona od Amerike da se brani od ruskog uticaja
SAD žele da Crna Gora bude bedem demokratije

Sjedinjene Američke Države značajno pojačavaju finansijsku i institucionalnu podršku Crnoj Gori u cilju jačanja nacionalne otpornosti na spoljne maligne uticaje, potvrđeno je u najnovijem izvještaju i pratećem zakonodavnom dokumentu američkog Kongresa.
Prema tom aktu, koji je ušao u proceduru u okviru sveobuhvatnog plana za podršku demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, Vašington je opredijelio dva miliona dolara direktne pomoći našoj državi. Ova sredstva su izričito namijenjena za suprotstavljanje ruskom informacionom, ekonomskom i političkom pritisku, koji se, kako smatraju, u ovom dijelu Evrope intenzivira.
Ovaj dokument, koji predstavlja stratešku mapu puta SAD prema regionu za ovu godinu, nedvosmisleno pozicionira Crnu Goru kao ključnog partnera čija je unutrašnja stabilnost neraskidivo vezana za očuvanje zapadnih vrijednosti i bezbjednosti cijelog Jadrana. Finansijski paket je podijeljen u nekoliko strateških segmenata: jačanje kapaciteta pravosudnih organa za borbu protiv korupcije, zaštita izbornog procesa od stranih uplitanja, te sofisticirana odbrana kritične digitalne infrastrukture od sajber napada, koji, prema nalazima Kongresa, sistematski dolaze sa ruskih adresa.
– Obezbjeđivanje ovih sredstava predstavlja direktan i odlučan odgovor na kontinuirane pokušaje spoljnih aktera da destabilizuju demokratske tokove i unesu razdor u institucionalni poredak. Naš strateški imperativ je da osnažimo nezavisnost pravosuđa i podržimo slobodne medije, kako bi se crnogorsko društvo u cjelini uspješno oduprlo metodama hibridnog ratovanja – piše u dokumentu, u koji je redakcija Dana imala uvid.
Kongres posebno upozorava na „skriveno finansiranje“ kojim se putem raznih nevladinih organizacija i sumnjivih investicija pokušava ostvariti politički uticaj unutar Podgorice.
Američki zvaničnici i analitičari koji su učestvovali u izradi dokumenta smatraju da ova finansijska injekcija dolazi u presudnom momentu za evroatlantsku budućnost države. Konstantovano je da je zaštita crnogorskog suvereniteta od stranog uticaja pitanje od najvišeg ranga za bezbjednost NATO saveza. Vašington ovim jasno stavlja do znanja da neće dozvoliti stvaranje „sivih zona“ na Balkanu koje bi treće strane mogle koristiti za svoje geopolitičke igre.
Pored jačanja državnog aparata, dio novca će biti usmjeren i na edukaciju javnih službenika u prepoznavanju dezinformacija i propagandnih narativa kojima se ciljano urušava povjerenje građana u demokratske institucije. Ovaj sveobuhvatni pristup osigurava da Crna Gora ne bude samo pasivni primalac pomoći, već aktivni i otporni bedem demokratije na jugoistoku Evrope.
POLITIKA
Supruga Milutina Simovića: Moj suprug je vrlo štedljiv čovjek, vodio me na sastanke radi prevođenja, kako bi uštedio državni budžet
„Iako je imao pravo da angažuje prevodioca, on je mene vodio na ove sastanke, da bi uštedio državni budžet“, navela je Simović

Ljiljana Simović, supruga bivšeg ministra poljoprivrede Milutina Simovića, izjavila je danas na suđenju da je suprug vodio na sastanke radi prevođenja, kako bi uštedio novac iz državnog budžeta.
„Moj suprug je vrlo štedljiv čovjek. Iako je imao pravo da angažuje prevodioca, on je mene vodio na ove sastanke, da bi uštedio državni budžet“, naglasila je Simović.
Dodala je da joj nije cilj da brani supruga, već da joj je jedini cilj istina.
„Ja sam privilegovani svjedok i imala sam pravo da ne svjedočim. Moj suprug je bio potpredsjednik Vlade i ministar, pa sam stoga prisustvovala nekim događajima. Ističem da nijedan od tih događaja nije imao privatno svojstvo, već da su ti sastanci bilo radni, ponekad i protokolarni“, navela je Simović.
Navela je da je u više navrata pomagala suprugu tako što je prevodila. U periodu od 2015. do 2020. godine bila pomoćnica ministra rada i socijalnog staranja za evropske integracije.
„Nakon toga sam prešla u Privrednu komoru, gdje danas radim kao savjetnica predsjednice te institucije, dodala je.
U vezi sa boravkom u hotelu „Splendid“ u periodu od 2. do 4. juna 2017. godine, kazala je da su tamo boravili radno, te da je suprugu pomagala u smislu prevođenja u vezi sa izradom fiskalne strategije. Rekla je da je pomagala i prevodila jer govori engelski i italijanski jezik.
Kada je riječ o boravku u hotelu Bianca u Kolašinu, u periodu od 9. do 11. novembra 2018. godine, ispričala je da je njen suprug tada obilazio sjeverne opštine.
„Znam da je bio vikend, a on je boravio u hotelu kako bi obavljao aktivnosti po sjeveru. Nijesam išla u obilaske sa njim, već sam to vrijeme koristila kako bih posjetila tetku i ujaka“, izjavila je Simović.
Istakla je da im je u pojedinim hotelima na primorju bio besplatan boravak te da je njenom suprugu i njoj bila učinjena čast.
Na pitanje tužioca Siniše Milića, kazala je da je njen suprug dok je obavljao funkciju poptredsjednika Vlade posjedovao diplomatski pasoš.
Na prethodnom suđenu Milutin Simović je negirao navode optužbe SDT-a.
POLITIKA
PES napušta vlast u Pljevljima
Poručili da je interes građana važniji od personalnih privilegija

Pokret Evropa sad donio je odluku da napusti lokalnu vlast u Opštini Pljevlja.
Na to su se, kako kažu, odlučili nakon višemjesečnog političkog zastoja i upornog izbjegavanja potpisivanja koalicionog sporazuma.
„Ne želimo biti dio vlasti u kojoj ne postoje jasna pravila, politički dogovori i odgovornost prema građanima. Bez koalicionog sporazuma i elementarnog povjerenja među partnerima nije moguće voditi stabilnu i odgovornu lokalnu upravu niti realizovati projekte od značaja za razvoj Pljevalja“, navode u saopštenju.
Kako navode, u lokalnom parlamentu djelovaće kao odgovoran i konstruktivan politički subjekt.
„Podržaćemo sve odluke koje su u interesu građana, ali ćemo jednako odlučno ukazivati na svaku političku neodgovornost. Ovom prilikom čestitamo koalicionim partnerima na usvajanju budžeta i postizanju dogovora bez učešća Pokreta Evropa sad. Istovremeno, predsjednicima NSD i DCG poručujemo da smo, za razliku od njih, ostali dosledni stavu i dogovoru koji smo imali i javno saopštili. Takođe smo spremni i otvoreni za razgovor i redefinisanje odnosa, ali isključivo u interesu građana Pljevalja, a ne zbog raspodjele funkcija“, navode.
Pokret Evropa sad, dodaju, politiku nikad nije doživljavao kao borbu za funkcije i privilegije.
„Interes građana i razvoj grada kroz Plan za oporavak Pljevalja za nas su jedini prioritet“, naveli su.
HRONIKA2 дана ranijeTrostruko ubistvo na Starom aerodromu: Policija traga za osumnjičenim Rožajcem
HRONIKA1 дан ranijeUhapšen Rožajac osumnjičen za trostruko ubistvo na Starom aerodromu
HRONIKA2 дана ranijePolicija objavila slike osumnjičenog Vehida Murića iz Rožaja: Građani da prijave ako imaju neka saznanja
DRUŠTVO2 дана ranijeĐukanović: „Jedina istina u optužnici je da sam neosuđivano lice. Nerado tužim državu, jednom zbog toga nisam spavao 45 dana“
HRONIKA4 дана ranijeBerane: Policija rasvijetlila ubistvo u Šekularu, Dagestanca ubio sunarodnik
HRONIKA17 сати ranijeRožajac osumnjičen za trostruko ubistvo doveden na saslušanje

















