Connect with us

EKONOMIJA

MINISTARSTVO FINANSIJA

Resor Damjanovića: „Ako se ne usvoji rebalans, možda ne bude novca za zaposlene u zdravstvu, majke sa troje i više djece…“

Ono što je još veći problem je zaduženje koje je predviđeno rebalansom u iznosu od 350 miliona eura, a kako će taj novac obezbijediti, u Ministarsvu još uvijek ne znaju

Damjanović, Foto: RTCG

Ukoliko ne dođe do rebalansa budžeta, bez novca bi mogli ostati Fond zdravstva i zaposleni u zdravstvu, majke sa troje i više djece, nezaposleni, poslodavci koji zapošljavaju osobe sa invaliditetom… i to sve samo do kraja godine, jer su izdaci za ovu godine veći za 191 milion eura, upozoravaju iz Ministarstva finansija na čelu sa Aleksandrom Damjanovićem.

Ono što je još veći problem je zaduženje koje je predviđeno rebalansom u iznosu od 350 miliona eura, a kako će taj novac obezbijediti, u Ministarsvu još uvijek ne znaju. Ne znaju ni po kojim kamatnim stopama, ali se već razgovara sa bankama domaćim i inostranim o kreditu i uslovima.

U MF za CdM kažu da Predlogom zakona o izmjeni i dopuni Zakona o budžetu za 2022. godinu, ukupni izdaci budžeta planirani su u iznosu od 2,69 milijardi eura, i veći su u odnosu na vazeći budžet za 191,33 miliona eura.

“Dodatna potrošnja prije svega je iskazana u okviru potreba uvećanog izdvajanja troškova mandatornog karaktera. Samim tim, ukoliko ne dođe do usvajanja Rebalansa, uvećane isplate prema Fondu zdravstva (38,6 miliona), Fondu PIO (36 miliona), zaposlenima u zdravstvu i prosvjeti (28,5 mil), bivšim korisnicama naknada po osnovu rođenja troje ili više djece (5,5 mil), licima prepoznatim zakonom iz rudarske i metalske industrije ( šest miliona), poslodavcima za zapošijavanje osoba sa invaliditetom (tri miliona), nezaposlenim licima ( jedan milion), a koje proizilaze iz zakonskih rješenja usvojenih u prethodnom periodu, je vrlo teško obezbijediti preraspodjelom sredstava iz budžeta drugih potrošačkih jedinica, a da pritom ne dođe do narušavanja funkcionalnosti rada tih institucija i servisa koje one pružaju građanima”, navode u resoru Aleksandra Damjanovića.

Shodno tome, napominju da su mišljenja da donosioci odluka u Skupštini Crne Gore svjesni navedenih okolnosti i da će donijeti odgovornu odluku koja će obezbijediti kontinuitet u pravovremenom izmirivanju svih obaveza Države prema građanima.

U Ministarstvu finansija, kažu da je taj resor preduzeo korake u cilju obezbjeđivanja finansiranja za 2022. godinu u skladu sa Prijedlogom rebalansa budžeta. Naime, kako dodaju, pomenutim dokumentom je predloženo dodatno zaduženje od 350 miliona eura, od kojih bi najmanje 100 miliona trebalo da bude vezano za obezbjeđenje depozita za finansiranje 2023. godine.

Resor Aleksandra Damjanovića je, kako kažu, pokrenuo intenzivnu komunikaciju sa domaćim i međunarodnim bankama kako bi prikupilo informacije o potencijalnom obimu i uslovima transakcija.

“U ovom trenutku je rano govoriti o uslovima zaduživanja, imajući u vidu globalna dešavanja kako politička tako i ekonomska, porast inflacije, kamatnih stopa, kao i aktuelnu političku situaciju u Crnoj Gori, koja u velikoj mjeri utiče na percepciju investitora i finansijera o našoj zemlji kao potencijalnom dužniku”, naglašavaju u MF.

Iz Damjanovićevog resora, nijesu odgovorili na pitanje da li je Crna Gora pred bankrotom kao ni da li ima interesovanja za crnogorskim obveznicama na međunarodnom tržištu.

Neminovno je da se Crna Gora ove godine zaduži, ali su uslovi za to nepovoljniji, jer su kamatne stope, prema ocjenama analitičara, skočile od 200 do 300 odsto u odnosu na prethodno zaduženje.

Advertisement
1 Comment

1 Comment

  1. Pripravnik

    28.09.2022. 11:20 at 11:20

    Đe su pare lopovi za Pripravnike jel tako studente postičete da ostaju u državu ako se može nazvati državom. Splačine jedne treba da Vas je sramota!!!!

    DAJTE PLATE PRIPRAVNICIMA LOPOVI!!!

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Nakon povećanja minimalne penzije, penzioneri pohrlili da podignu kredit

„Zbog loših primanja u prethodnom periodu imao sam velike dugove i kredit je bio jedini način da pokrijem dugove“, kazao je jedan od članova Saveza penzionera Crne Gore

Foto: Screenshot

Loš standard penzionera u Crnoj Gori u jednoj mjeri je poboljšan početkom ove godine kada je minimalna penzija povećana na 450 eura. To povećanje mnogi su iskoristili da podignu kredit ili se dodatno zaduže.

„Zbog loših primanja u prethodnom periodu imao sam velike dugove i kredit je bio jedini način da pokrijem dugove“, kazao je za Portal RTCG jedan od članova Saveza penzionera Crne Gore.

Iz tog najstarijeg i najbrojnijeg udruženja kazali su da je prema njihovim nezvaničnim informacijama porastao broj penzionera zainteresovanih za kredite.

„Poznato nam je da veći dio penzionera ima jednu ili više obustava na penziju koji se mogu odnositi na kreditno zaduženje kod banaka, tako i na kupovinu robe na rate, plaćanje određenih usluga na rate, zimnice koji je obezbijeđen kroz socijalni program na rate, plaćanje odmora i oporavka penzionera na rate i slično“, kazao je Branko Vešović, predsjednik Saveza penzionera.

Iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) saopštili su da veći dio penzionera ima jednu ili više obustava na penziju.

„Obustave se mogu odnositi kako na kreditno zaduženje kod banaka, tako i na kupovinu robe na rate, plaćanje određenih usluga na rate, plaćanje zimnice obezbijeđene kroz socijalni program – na rate, plaćanje odmora i oporavka penzionera – na rate, i slično“, kazao je direktor Fonda PIO Ranko Aligrudić.

Podatak koliko penzionera je kreditno zaduženo nemaju ni Fond ni bankarski sektor. Iz Fonda PIO napominju da po zakonu nijesu dužni da vode statistiku o zaduženjima korisnika prava. U Centralnoj banci i u Udruženju banaka su nam takođe kazali da ne raspolažu takvim podacima.

„Kreditni registar ne raspolaže podacima koji se odnose na odobravanje kredita penzionerima, jer oni nijesu izvještajna kategorija u podacima koji se dostavljaju“, kazao je generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore Bratislav Pejaković.

Kako su penzioneri nakon povećanja minimalne penzije pohrlili da se zaduže u Fondu su zbog gužvi posebno organizovali rad kako bi izašli u susret svim zainteresivanima.

„Kako je nakon povećanja iznosa najniže penzije na 450 eura došlo do značajnog povećanja zahtjeva penzionera za ovjeru zabrane na penziju, Fond je organizovao rad na način da izađe u susret svim zahtjevima stranaka“, kazali su iz Fonda PIO.

Prema podacima Fonda PIO minimalnu penziju prima skoro 72 hiljade penzionera.

„Prema posljednjim statističkim podacima, koji se odnose na penziju za februar 2024. godine, isplaćenu u martu tekuće godine, najnižu penziju u iznosu od 450 eura isplaćujemo za 44.078 korisnika ovog prava po rješenju i 27.739 penzionera koji taj iznos primaju kroz razliku penzije, što ukupno čini 71.817 penzionera u Crnoj Gori“, kazao je Aligrudić.

Rast zaduženja nakon rasta primanja nije iznenađenje za bankare već svim zainteresovanima nude sve bolje uslove zaduženja.

„Povećanje primanja generalno omogućava solidniju osnovu za apliciranje kod kreditnog zaduženja. Predsjednik Udruženja banaka Crne Gore je istakao da su sve banke podržale inicijativu CBCG, želeći da osnaže povjerenje svojih klijenata i potvrde svoju društvenu odgovornost, to znači povoljnije kamatne stope za nove kredite za građane“, kazao je Pejaković.

Najavljuje da će kamatne stope za novoodobrene kredite građanima biti niže od 1 do 2% u odnosu na postojeće.

„Više banaka ne insistira na prenošenje primanja i otvaranje novog računa. Rokovi otplate su vrlo konkuretni ako kažemo da su do 10 godina, a iznosi preko 10.000 eura. Godina starosti se pomjerila pa ima banaka koje daju kredite do 78 godine starosti, što u ranijem periodu nije bilo moguće. Naknada za obradu kredita za online zahtjeve iznosi 0%, a ima banaka gdje ne insistiraju na zdrastvenom kartonu“, kazao je Pejaković.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Građani nezadovoljni, cijene snižene samo nekoliko centi

„Ako je za njih ovo akcija, bolje da je nisu ni pokrenuli. Koliko će ovo građanima značiti mislim da najbolje pokazuju kese koje iznosimo iz marketa. Svakim danom sve manje može da se kupi, a sve je skuplje“, kazala je Vera Milić iz Podgorice

(Foto Kim)

Dugo najavljivana akcija snižavanja cijena u prodavnicama, odnosno ograničavanja marži na grupu proizvoda od osnovnog značaja za život građana, u okviru koje će cijene biti ograničene za oko 500 proizvoda, zvanično je počela juče.

Iako su iz Vlade istakli da će akcija biti usmjerena na poboljšanje životnog standarda, te da će znatno sniziti cijene proizvoda, građani koje je Dan anketirao nisu zadovoljni akcijom. Smatraju da neće značajnije poboljšati standard.

Akcijom je predviđeno da se na određene artikle marže ograniče na pet, deset i 15 odsto.

Cilj ove akcije bio olakšanje tereta visokih troškova života, međutim, građani izražavaju duboko nezadovoljstvo. Mnogi smatraju da će ova akcija imati ograničen uticaj na inflaciju i da neće znatno doprinijeti poboljšanju životnog standarda.

Ono što je ekipa Dana na terenu uspjela da primijeti, jeste da cijene nisu znatno niže u odnosu na prethodne dane, odnosno za dobar dio proizvoda su ostale kao i ranije. „Dan“ je prethodne sedmice pisao da cijene neće biti mnogo niže, odnosno svega pet do sedam odsto, kako nam je tada potvrđeno iz izvora bliskih trgovačkim lancima.

Kada je riječ o samim cijenama, brašno se prije akcije moglo kupiti u rasponu od oko 50 centi do euro, zavisno od proizvođača, ali i lanca marketa. Početkom akcije, cijena je i dalje u istom rasponu. Konzervirana riba, odnosno tunjevina i sardine, jeftinije su nekih desetak centi. Tunjevinu je sada moguće kupiti za oko euro i po, umjesto dosadašnjih 1,6 eura, a konzerva sardine je sada dostupna i za oko 60 centi, sa pređašnjih 70 centi.

Kada je riječ o polutvrdim sirevima, primjetno je da je jeftiniji samo biljni. Snižene su i cijene mlijeka, koje se može kupiti za oko 85 centi, a litar jogurta je snižen na oko 1,20 eura. Tjestenina je jeftinija za nekoliko centi, pa se može kupiti i za nepunih 50 centi. Suhomesnati proizvodi zanemarljivo su jeftiniji.

Prema navodima jedne Podgoričanke, koja nije bila zadovoljna akcijom, cijene su gotovo ostale iste.

„Nikakvog značajnijeg pojeftinjenja nema. Cijene brašna, ulja i tih osnovnih proizvoda praktično su iste, dok je suhomesnato niže za po nekoliko centi, što neće doprinijeti boljem standardu građana“, kazala je ova Podgoričanka.

Ni ostali građani sa kojima su razgovarali iz Dana nisu bili zadovoljni akcijom.

Milka Stanić iz Podgorice istakla je da ne vidi da su cijene niže, uprkos posebno istaknutim naljepnicama koje ukazuju da su proizvodi jeftiniji.

„Cijene su iste, pojeftinjenje od nekoliko centi ne znači ništa. Kada se pogleda realno, većina marketa nedjeljno nudi akcije u okviru kojih snize cijene. Naročito ako pogledamo cijene hemije, odnosno proizvoda za čišćenje i za higijenu, tu gotovo da nije ništa pojeftinilo“, istakla je Stanić.

Akcijom nije zadovoljna ni njena sugrađanka Vera Milić. Prema njenim navodima, akcije kao i da nema.

„Ako je za njih ovo akcija, bolje da je nisu ni pokrenuli. Koliko će ovo građanima značiti mislim da najbolje pokazuju kese koje iznosimo iz marketa. Svakim danom sve manje može da se kupi, a sve je skuplje“, kazala je ona.

Akcija je oročena do 31. maja, a Ministarstvo ekonomskog razvoja će nakon analiza odlučiti da li će biti produžena.

Đeljošaj: Akcija bolja od „Stop inflaciji“

Ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj istakao je da će, prema njegovoj projekciji, cijene biti niže za oko 10 do 15 odsto, a da će o njenom eventualnom nastavku nakon 31. maja odlučiti nakon dodatnih analiza.

„Mislimo da će ove mjere biti dobre. Analizirali smo ih da budu najbolje, ali ne želimo da kažemo ovo je najbolje, stanemo iza toga i nakon analiza možda dobijemo da nisu bile dobre. Analiziraćemo efekte ovih mjera i nakon toga naći neku mjeru na koji način ćemo nastaviti sa onim što je podrška boljem standardu građana“, poručio je Đeljošaj na TV „Vijesti“.

On je takođe naveo i da je akcija sveobuhvatnija u odnosu na akcije „Stop inflaciji“ koje je sprovodila prethodna Vlada. Đeljošaj je poručio da će Tržišna inspekcija kazniti od 5.000 do 10.000 eura svaku trgovinu koja je obuhvaćena akcijom, a koja ne bude poštovala odluku Vlade.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Počela akcija smanjenja marži: Cijene ovih proizvoda su od danas ograničene

U trgovinama ograničena cijena za više od 500 artikala

Foto: Freepik.com

U Crnoj Gori počinje akcija smanjenja marži na proizvode od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi, pa se danas u velikim marketima može pronaći više od 500 artikala sa crvenom oznakom “limitirana cijena”. Ova akcija traje do 31. maja.

U trgovinama na malo, marže su ograničene do pet odsto, a u trgovinama na veliko do sedam odsto na pšenično brašno tip 500, pšenično brašno tip 400, šećer, suncokretovo ulje i kuhinjsku so.

Iz Vlade su saopštili da su marže u trgovinama na veliko i malo ograničene do 10 odsto na: domaći bijeli sir, jogurt domaće proizvodnje, krompir svježi, mlijeko sa 2,8 odsto mlječne masti bez čepa, cijelo pile, svinjski vrat bez kosti, bijelu rižu dugo zrno u kesi, tjesteninu od bijelog brašna, smrznuti grašak i margarin stoni.

Na spisku je i čajna kobasica domaće proizvodnje, stiješnjena šunka domaće proizvodnje, sudžuk domaće proizvodnje, goveđa čajna, pileće viršle, suva svinjska slanina…

Do 10 odsto marža je ograničena i na tunjevinu u komadićima bez dodataka u ulju, paštete, džem od šljivam, marmeladu…

Na spisku je i goveđi gulaš, kečap blagi, pastrmka svježa, sardine u biljnom ulju, sok sirup na razblaživanje, polutvrdi sir i sl…

U trgovinama na veliko do 10 odsto a u trgovinama na malo do 15 odsto marže su ograničene na: dječiji sapun čvrsti, dječije pelene, šampon za bebe, voćne kašice za bebe u teglicama, šampon za odrasle.

Na spisku su i: kupka za odrasle, toalet papir troslojni, deterdžent za pranje veša i higijenski ulošci.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije