Connect with us

DRUŠTVO

SLUČAJ PREKOPAVANJA TUNELA ISPOD VIŠEG SUDA U PODGORICI

Saradnik predsjednika Višeg suda odbio poligraf

Iako ne postoji zakonska mogućnost da se bilo ko prisili na detektor laži, istražiteljima je ta činjenica navodno indikativna i ne odbacuju je olako, već će se baviti njome. Više službenika suda samovoljno je tražilo i prošlo poligrafsko testiranje, ali ne i njihov kolega, koji je ujedno i jedan od najbližih saradnika predsjednika Višeg suda

Predsjednik Višeg suda Boris Savić, foto: RTCG

Jedan od saradnika predsjednika Višeg suda Borisa Savića odbio je da na poligrafu odgovara na pitanja o depou tog suda, koji je prije nekoliko dana obijen, saopšteno je “Vijestima” iz više nezvaničnih izvora iz istrage.

Prema istim informacijama, iako ne postoji zakonska mogućnost da se bilo ko prisili na to i uprkos tome što rezultati detektora laži nijesu dokaz na sudu, istražiteljima je ta činjenica indikativna i ne odbacuju je olako, već će se baviti njome.

Zvaničnu potvrdu te informacije juče nije bilo moguće dobiti u Upravi policije i podgoričkom Osnovnom državnom tužillaštvu.

Stan iz kog su kopali tunel, Foto: Vlada Crne Gore

Rukovodilac tog tužilaštva, tužilac Duško Milanović, ponovio je da se neće oglašavati do okončanja istrage.

“Vijesti” saznaju da tužilačko-policijska istraga ide u više pravaca, a jedan je fokusiran i na provjeravanje činovinika Višeg suda koji su boravili ili mogli da borave u depou tog suda.

Da je neko preturao dokaze za najznačajnije sudske postupke, otkriveno je 11. septembra ujutro.

U prvim satima, dok je još trajao uviđaj u obijenom depou i popis spisa i dokaza, otkriveno je da su lopovi u depo ušli podzemnim prolazom, koji su prokopali. Nakon toga pronađen je i stan do kog vodi tunel ispod zgrade Višeg suda.

Narednih dana pronađen je kombi koji su koristili rudari mafije, a potom i stan na Zabjelu koji im je služio kao baza.

Utvrđeno je da je u akciji obijanja sudskog depoa učestvovalo najmanje šest osoba i da nijesu crnogorski državljani.

Jedan od sagovornika iz istrage kazao je da činjenica da depo nije obezbijeđen video-nadzorom, kao ni hodnik koji vodi do njega, istražiteljima otežava posao da utvrde da li je i ko, dok je trajala “akcija” obijanja, davao podršku iznutra.

Upravo zbog toga više službenika tog suda samovoljno je tražilo i prošlo poligrafsko testiranje, ali ne i njihov kolega, koji je ujedno i jedan od najbližih Savićevih saradnika.

U prvim danima istrage “Vijestima” je rečeno da će inspektori poligraf ponuditi svim zaposlenima u zgradi Višeg, Apelacionog i Vrhovnog suda koji bi mogli imati saznanja o zbivanjima u depou.

ISTRAGA

Policija i tužilaštvo juče su pokušavali da utvrde da li je A. M. ženska osoba koja je iznajmila stan u centru, iz kog je kopan tunel do depoa.

Takođe, tragali su za onima koji su mafiji ustupili plan glavnog grada, uputili ih u detalje podzemne infrastrukture Podgorice i dali im konkretne instrukcije, nakon što je jasno da su kopali po utvrđenim kotama, bez oštećenja elektro, vodovodne, telefonske mreže…

Policija raspolaže određenim video-zapisima na kojima se vide osumnjičeni, a “Vijesti” su u posjedu dvije fotografije – žene i muškarca, navodnih članova kriminalne grupe koja je provalila u sudski depo, odakle su ukradeni dokazi iz više predmeta.

Podzemni tunel dug bar 30 metara, iskopan je od stana u suterenu u Njegoševoj ulici broj 12, do sudskog depoa. Nadležni tvrde da je barem šest osoba učestvovalo u nesvakidašnjoj akciji mafije, kao i da je iz zgrade suda odneseno 19 komada vatrenog oružja…

ŠTA JE BILO U DEPOU?

Da li će popis pokazati šta je ukradeno iz depoa Višeg suda nije najjasnije, jer se, navodno, ne zna precizno ni šta je bilo u njemu.

Detalj iz depoa Višeg suda u Podgorici, Foto: Vlada Crne Gore

“Da bismo sa sigurnošću mogli da tvrdimo koji su dokazi nestali prilikom ove krađe morao bi da postoji komisijski zapisnik o dokazima koji su postojali prije krađe. Koliko znam to nije praksa u sudovima i to ne postoji, tako da se ne može sa sigurnošću tvrditi da li je neki dokaz uktaden sada ili prije pola godine, ili godinu, ili tri mjeseca i od strane kog lica je otuđen taj dokaz, u slučaju da je otuđen”, kazao je za “Vijesti” advokat Željko Đukanović.

Odgovarajući na pitanje smatra li neophodnim da popisu prisustvuje komisija u kom će biti predstavnici tužilaštva i Advokatske komore, rekao je da bi tužilac morao biti u komisiji.

“Što se tiče komisije, s obzirom da je tužilac najpozvaniji, kao lice koje vrši istragu i prikuplja dokaze, u njoj bi morao biti neko iz tužilaštva prisutan prilikom komisijskog zapisa, odnosno utvrđivanja koji su dokazi i iz kojih predmeta nestali, kako bismo što prije dobili cjelovitu sliku o tome kakve posljedice ovo može imati na određene krivične postupke i lica koja se nalaze u njima”.

Đukanović: Rano je govoriti o posljedicama

Advokat Željko Đukanović ocijenio je da je preuranjeno govoriti o značaju i reperkusijama koje će imati nestali dokazi iz depoa Višeg suda, objasnivši da često u krivičnim postupcima, u odnosu na druge dokaze, određeni materijalni dokaz i nema toliku važnost da bi opredijelio sami tok i ishod krivičnog postupka.

“Što u prenosnom znači da, ukoliko postoje drugi dokazi, koji nisu ukradeni, koji egzistiraju u spisima, mogu biti opredjeljujući po pitanju krivice određenog lica u krivičnom postupku”, kazao je on.

Istakao je da se, tek nakon što komisija utvrdi koji su dokazi nestali i iz kojih predmeta, a što će biti vrlo kompleksan posao koji može potrajati mjesecima, može sa izvjesnošću reći kako i u kojoj mjeri će nestali dokazi imati posljedice po sami tok i ishod određenog krivičnog postupka.

“Jedini ko je pozvan da da kompetentno mišljenje jeste postupajući sudija ili sudsko vijeće u konkretnom predmetu”, rekao je on.

Đukanović dodaje da nije manje važna činjenica da li se neki od nestalih dokaza može pribaviti, i potencira značaj mogućnosti da su neki dokazi kontaminirani.

“Recimo da na određenom oružju – pušci ili pištolju, ukoliko postoji nečiji biološki trag, DNK trag neke osobe, otisak prstiju ili slično, može biti da je namjerno kontaminiran DNK ili otiskom druge osobe, što će umnogome usložiti proceduru i sami tok krivičnog postupka”.

Izvor: Vijesti 

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.

Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.

Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.

Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.

Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.

Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.

Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.

Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.

– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.

– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.

„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.

– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.

Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.


Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.

– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.

Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.

– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.

U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000

Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.

Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.

To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.

On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.

Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.

Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.

Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.

Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.

Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije