Među brojnim izazovima današnjice, javno zdravstvo na globalnom nivou značajno opterećuje otpornost bakterija na antibiotike, što predstavlja veliku prijetnju čovječanstvu, a samo širokim partnerstvom, saradnjom između svih sektora i angažmanom društva možemo sačuvati antibiotike, koji čuvaju naše i zdravlje naše djece.

To je zajednička poruka ministra zdravlja Dragoslava Šćekića, direktora Instituta za javno zdravlje dr Igora Galića i šefice kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori dr Mine Brajović na skupu pod nazivom ”Ujedinjeni protiv otpornosti bakterija na antibiotike”, održanom u Institutu za javno zdravlje Crne Gore.

Foto: Gov.me

„Kao što je već poznato, smanjenu efikasnost antibiotika naučnici izjednačavaju sa prijetnjom koja dolazi od klimatskih promjena, a zajednička im je osobina da su izazvane djelovanjem ljudi ” kazao je ministar zdravlja i dodao ”da ovaj problem prijeti da bude razlog i neke naredne pandemije”, rekao je Šćekić.

Šćekić je naglasio i kako nekontrolisana uporeba antibiotika nije samo karakteristična za humanu medicinu već i veterinu, poljoprivredu, ali i neadekvatno odlaganje u spoljnu sredinu.

On je naveo da je zdravstveni sektor sproveo niz aktivnosti u cilju adekvatne borbe sa ovim velikom izazovom, ali da su ipak uočene određene nedosljednosti te da svi, kako je naglasio, moramo biti istog stava ”da u borbi za očuvanje efikasnosti antibiotika nema i ne smije biti “spuštanja garda”.

„Moramo biti odlučni i kategorični i ne dozvoliti da građani “na svoju ruku” uzimaju antibiotike, jer na taj način ugrožavaju i svoje, ali i zdravlje cjelokupne populacije. Tu je najveća odgovornost na ljekarima i farmaceutima, koji ni po koju cijenu ne treba da izdaju lijek ako za to ne postoji medicinska indikacija“, poručio je Šćekić.

On je kazao i da će zdravstveni sektor, uvažavajući preporuke međunarodnih institucija, nastaviti rad na edukaciji opšte populacije o štetnosti nepravilnog korišćenja antibiotika, uvođenju monitoringa nad rezistencijom bakterija na antibiotike u bolnicama, izradi i sprovođenju protokola za liječenje antibioticima, kao i na dosljednom sprovođenju zakonskih propisa.

”Svima je poznato da su antibiotici, zajedno sa vakcinama, produžili ljudski vijek. Naša je odgovornost i obaveza da kroz bezbjednu i adekvatnu upotrebu, sačuvamo njihovu djelotvornost i efikasnost“, zaključio je Šćekić.

Brajović je upozorila na ozbiljnost izazova neracionalne upotrebe antibiotika, koje je, kako je naglasila ”našlo svoje mjesto na agendi Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, ali i dnevnom redu grupe G7 i G20 – jer su je lideri svijeta i najmoćnijih zemalja prepoznali ne samo kao javnozdravstveni problem iI prijetnju, već i kao prepreku globalnom rastu i razvoju”.

Ona je ukazala na podatke iz 2019.godine prema kojima je antimikrobna rezistencija doprinijela smrtnom ishodu u skoro pet miliona slučajeva (4,95mil), a direktno bila odgovorna za 1,3 miliona, od čega je 1/5 tih smrtnih ishoda bila u populaciji djece uzrasta do pet godina.

Brajović je pozdravila napore Ministarstva zdravlja u formulisanju nove strateške platforme za unapređenje zdravlja i Nacionalnog akcionog plana za zdravstvenu sigurnost koji prepoznaju ovaj izazov kao strateški prioritet , kroz insistiranje na snažnom nadzoru, racionalnoj upotrebi antibiotika, operativnom programu za prevenciju i kontrolu infekcija, ali i podizanju nivoa svijesti kroz efikasnu komunikaciju i jačanje kapaciteta.

Galić je ukazao na značajnu ulogu ustanove kojom rukovodi kada se govori o pravilnoj upotrebi antibiotika, ali i značaju svih segmenata stručne javnosti i cjelokupne zajednice u borbi za zdraviju budućnost gdje će borba protiv otpornost antibiotika na bakterije biti imperativ.

”Tačno je da je čovječanstvo, tj. da su ljudi ugroženi narastajućom otpornosti bakterija na antibiotike, ali kako su dosadašnja znanja i iskustva pokazala, svako od nas, bez obzira na to čime se bavi, ima svoj dio odgovornosti, pa prema tome može dati i svoj doprinos u savladavanju ovog problema”, poručio je Galić.