Connect with us

DRUŠTVO

FIRME POKLANJAJU MATERIJAL, A HUMANI LJUDI PRIKUPILI ZNATNA NOVČANA SREDSTVA

Sedmoro djece koja su ostala bez oba roditelja nakon tragedije u Petnjici dobila zemlju, uskoro će i kuću

Nakon stravične porodične tragedije u bihorskom selu, sedmoro braće i sestara Škrijelj od donatora dobili petnaest ari zemljišta

Reis Fejzić i Drešević nakon poklanjanja zemljišta, Foto: Islamska zajednice u Crnoj Gori

Sedmoro djece Škrijelj iz bihorskog sela Dašča Rijeka u Petnjici, koji su u stravičnoj porodičnoj tragediji krajem oktobra prošle godine ostali bez oba roditelja, dobiće krov nad glavom u Tuzima, gdje jedini punoljetni od njih završava srednju vjersku školu “Mehmed Fatih”.

To je potvrdio jedan od koordinatora humanitarne akcije ispred Islamske zajednice Amar Škrijelj u izjavi za „Vijesti“, koji je kazao da su djeca od jednog donatora dobili petnaest ari zeljišta za izgradnju kuće u Tuzima.

”Zemljište je poklonio Rifat Drešević i već je vlasništvo prebačeno na najstarijeg od djece. Tako je riješen taj problem i pitanje gdje će se kuća graditi”, kazao je Škrijelj.

On je rekao da sada slijedi izrada projekta i izgradnja kuće, i da za taj posao takođe ima dosta donatora koji se javljaju Islamskoj zajednici.

”Javlja nam se dosta firmi koje rade sa građevinskim materijalom kao i građevinskih preduzeća koja bi dobrovoljno gradila kuću. Čim se završe administrativni poslovi oko dozvola, krenuće se sa izgradnjom”, kazao je Škrijelj za ovaj medij.

Prema njegovim riječima, pozivu za prikupljanje novčane pomoći odazvao se veliki broj ljudi, kako iz Crne Gore, tako i iz inostranstva, pa je tako u Njujorku, među iseljenicima, za samo jeda dan prikupljeno deset hiljada dolara.

”Mislim da smo na najboljem putu da djeci obezbijedimo najbolji smještaj i da riješimo pitanje gdje će ta djeca i šta će biti sa njima nakon što se dogodilo što se dogodilo”, kazao je Škrijelj.

Porodični dom Škrijelja u selu Dašča Rijeka, Foto: Printskrin

On je dodao da su djeca još kod jednog od stričeva u selu, ali da bi i prije izgradnje kuće mogli biti prebačeni u Tuzi gdje im je najstariji brat.

”Mi smo već drugog dana od te tragedije obezbijedili stan za djecu pri medresi u Tuzima i sve potrepštine, ali treba da se riješe još neke administrativne barijere. Čitavu humanitarnu akciju spovodimo u saradnji sa djecom i njihovim stričevima. Čim se stvore uslovi, djeca će preći u taj stan i tu će biti do izgradnje i useljenja u kuću”, rekao je Škrijelj.

On je kazao da će Islamska zajednica obezbijediti i ženu koja će djeci pomagati u kući i da će se sve raditi u saradnji i uz nadzor nadležnog centra za socijalni rad.

Šta je bilo u glavi pedesetogodišnjeg Ahmeta Škrijelja te tragične noći kada je nasrnuo na suprugu i djecu, nikada se neće saznati. Zna se, međutim, da mu je u ruci bio teški čekić – macola. Njome je oduzeo život šesnaest godina mlađoj supruzi E.Š. i nanio teške povrede petnaestogodišnjoj kćerki A.Š. Potom je sebi oduzeo život vješanjem.

Ovakva surovost se nije dogodila u kraju ispod Pešterske visoravni, petnaest kilometara od Petnjice.

Horor je pojačan činjenicom da su scenama nasilja prisustvovala djeca, od kojih namlađe ima samo tri i po godine. Tada je ukupno sedmoro djece, od kojih je samo jedno punoljetno, ostalo u trenutku bez oba roditelja.

Prema pisanju „Vijesti“, pozivajući se na izvor iz policije, u ovoj porodici od ranije su bili poremećeni odnosi.

”Tragediji je prethodila svađa, a sve se dogodilo pred očima djece”, kazao je taj policijski službenik.

Prema njegovim riječima, petnaestogodišnja djevojčica saopštila je detalje koji su prethodili tragediji i sve oko ubistva majke.

”Ona je imala frakturu lobanje, i niz drugih povreda, ali je bila potpuno svjesna i ispričala nam je kako se sve dogodilo, i kako je ona pokušala da zaštiti majku, dok su mlađa braća i sestre samo gledali u strahu”, rekao je taj sagovornik.

Petnaestogodišnjakinja se spasila od nasilnika bijegom iz kuće, kod prvih komšija i rođaka.

Tek kada su komšije i mještani Petnjice narednog dana progovorili, saznalo se da je teška tragedija imala dugu predistoriju.

”Ovdje su zatajili i Opština Petnjica i Centar za socijalni rad. Svi su znali da su oni razdvojeni zbog nasilja, ali niko nije obezbijedio toj jadnoj ženi neki stan gdje bi se sklonila sa sedmoro djece. Ostavili su je godinama da živi sa tim nasilnikom”, ispričao je jedan od mještana Petnjice.

Tada je na svjetlo izbila činjenica da je ubijena E.Š. svog supruga Ahmeta prvi put prijavila za nasilje još prije sedam godina. Tada nije ništa učinjeno. Koliko je u međuvremenu bilo prijava policiji, za sada se ne zna.

Tek prošle godine registrovane su dvije prijave u samo mjesec dana. Zbog jedne je, sada se ispostavlja, nasilnik osuđen na tri mjeseca zatvora, a drugi postupak nije do danas završen.

On se, ipak, poslije odležane kazne, vratio u trošnu porodičnu kuću i nastavili su tako da žive sve do momenta tragedije. Mjere udaljenja iz stana ili zabrana približavanja, koje su morale biti izrečene, u ovom slučaju, zvanično se moglo čuti, nisu izrečene.

Direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević ukazala je da “ovaj sistem karakteriše odsustvo odgovornosti”.

”Kada se ovako nešto desi, neko jeste odgovoran. Žene kao što je bila ova su neuke i ne znaju svoja prava. U Petnjici i u ruralnom području nema nikavih institucija za pomoć. Cijeli sistem je zakazao”, kazala je Raičević.

Ona je dodala da su policija, centri za socijalni rad i tužilaštvo prve karike u lancu koje moraju reagovati na prijave za nasilje.

”Kada se radi o ovom slučaju, bile su upoznate sve institucije, sve se znalo, a ništa nije učinjeno da se spriječi”, kazala je Raičević.

Mogla se čuti i konstatacija kako u Crnoj Gori više na planu borbe protiv nasilja u porodici i nad djecom čine neke nevladine organizacije, nego što to čine državne institucije koje bi to morale da rade.

Neke institucije očigledno postoje samo u zakonskim rješenjima i na papiru. I neki ljudi u njima postoje, izgleda, samo na papiru.

Ono što je na kraju, ipak, dobro je to što se u slučaju tragedije porodice iz petnjičkog sela Dašča Rijeka, nije sve svelo na da, dva priče pa da se poslije toga sve zaboravi. Islamska zajednica i dobi i humani ljudi nisu dozvolili da djeca koja su ostala bez roditelja odu u neki dom ili da se razdvoje. Svih sedmoro djece uskoro će biti zajedno, pod jednim krovom, u Tuzima, gdje će imati starateljstvo i dok posljednji od njih ne postane punoljetan.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.

Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.

Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.

Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.

Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.

Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.

Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.

Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.

– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.

– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.

„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.

– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.

Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.


Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.

– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.

Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.

– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.

U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000

Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.

Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.

To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.

On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.

Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.

Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.

Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.

Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.

Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije