DRUŠTVO
FIRME POKLANJAJU MATERIJAL, A HUMANI LJUDI PRIKUPILI ZNATNA NOVČANA SREDSTVA
Sedmoro djece koja su ostala bez oba roditelja nakon tragedije u Petnjici dobila zemlju, uskoro će i kuću
Nakon stravične porodične tragedije u bihorskom selu, sedmoro braće i sestara Škrijelj od donatora dobili petnaest ari zemljišta

Sedmoro djece Škrijelj iz bihorskog sela Dašča Rijeka u Petnjici, koji su u stravičnoj porodičnoj tragediji krajem oktobra prošle godine ostali bez oba roditelja, dobiće krov nad glavom u Tuzima, gdje jedini punoljetni od njih završava srednju vjersku školu “Mehmed Fatih”.
To je potvrdio jedan od koordinatora humanitarne akcije ispred Islamske zajednice Amar Škrijelj u izjavi za „Vijesti“, koji je kazao da su djeca od jednog donatora dobili petnaest ari zeljišta za izgradnju kuće u Tuzima.
”Zemljište je poklonio Rifat Drešević i već je vlasništvo prebačeno na najstarijeg od djece. Tako je riješen taj problem i pitanje gdje će se kuća graditi”, kazao je Škrijelj.
On je rekao da sada slijedi izrada projekta i izgradnja kuće, i da za taj posao takođe ima dosta donatora koji se javljaju Islamskoj zajednici.
”Javlja nam se dosta firmi koje rade sa građevinskim materijalom kao i građevinskih preduzeća koja bi dobrovoljno gradila kuću. Čim se završe administrativni poslovi oko dozvola, krenuće se sa izgradnjom”, kazao je Škrijelj za ovaj medij.
Prema njegovim riječima, pozivu za prikupljanje novčane pomoći odazvao se veliki broj ljudi, kako iz Crne Gore, tako i iz inostranstva, pa je tako u Njujorku, među iseljenicima, za samo jeda dan prikupljeno deset hiljada dolara.
”Mislim da smo na najboljem putu da djeci obezbijedimo najbolji smještaj i da riješimo pitanje gdje će ta djeca i šta će biti sa njima nakon što se dogodilo što se dogodilo”, kazao je Škrijelj.

Porodični dom Škrijelja u selu Dašča Rijeka, Foto: Printskrin
On je dodao da su djeca još kod jednog od stričeva u selu, ali da bi i prije izgradnje kuće mogli biti prebačeni u Tuzi gdje im je najstariji brat.
”Mi smo već drugog dana od te tragedije obezbijedili stan za djecu pri medresi u Tuzima i sve potrepštine, ali treba da se riješe još neke administrativne barijere. Čitavu humanitarnu akciju spovodimo u saradnji sa djecom i njihovim stričevima. Čim se stvore uslovi, djeca će preći u taj stan i tu će biti do izgradnje i useljenja u kuću”, rekao je Škrijelj.
On je kazao da će Islamska zajednica obezbijediti i ženu koja će djeci pomagati u kući i da će se sve raditi u saradnji i uz nadzor nadležnog centra za socijalni rad.
Šta je bilo u glavi pedesetogodišnjeg Ahmeta Škrijelja te tragične noći kada je nasrnuo na suprugu i djecu, nikada se neće saznati. Zna se, međutim, da mu je u ruci bio teški čekić – macola. Njome je oduzeo život šesnaest godina mlađoj supruzi E.Š. i nanio teške povrede petnaestogodišnjoj kćerki A.Š. Potom je sebi oduzeo život vješanjem.
Ovakva surovost se nije dogodila u kraju ispod Pešterske visoravni, petnaest kilometara od Petnjice.
Horor je pojačan činjenicom da su scenama nasilja prisustvovala djeca, od kojih namlađe ima samo tri i po godine. Tada je ukupno sedmoro djece, od kojih je samo jedno punoljetno, ostalo u trenutku bez oba roditelja.
Prema pisanju „Vijesti“, pozivajući se na izvor iz policije, u ovoj porodici od ranije su bili poremećeni odnosi.
”Tragediji je prethodila svađa, a sve se dogodilo pred očima djece”, kazao je taj policijski službenik.
Prema njegovim riječima, petnaestogodišnja djevojčica saopštila je detalje koji su prethodili tragediji i sve oko ubistva majke.
”Ona je imala frakturu lobanje, i niz drugih povreda, ali je bila potpuno svjesna i ispričala nam je kako se sve dogodilo, i kako je ona pokušala da zaštiti majku, dok su mlađa braća i sestre samo gledali u strahu”, rekao je taj sagovornik.
Petnaestogodišnjakinja se spasila od nasilnika bijegom iz kuće, kod prvih komšija i rođaka.
Tek kada su komšije i mještani Petnjice narednog dana progovorili, saznalo se da je teška tragedija imala dugu predistoriju.
”Ovdje su zatajili i Opština Petnjica i Centar za socijalni rad. Svi su znali da su oni razdvojeni zbog nasilja, ali niko nije obezbijedio toj jadnoj ženi neki stan gdje bi se sklonila sa sedmoro djece. Ostavili su je godinama da živi sa tim nasilnikom”, ispričao je jedan od mještana Petnjice.
Tada je na svjetlo izbila činjenica da je ubijena E.Š. svog supruga Ahmeta prvi put prijavila za nasilje još prije sedam godina. Tada nije ništa učinjeno. Koliko je u međuvremenu bilo prijava policiji, za sada se ne zna.
Tek prošle godine registrovane su dvije prijave u samo mjesec dana. Zbog jedne je, sada se ispostavlja, nasilnik osuđen na tri mjeseca zatvora, a drugi postupak nije do danas završen.
On se, ipak, poslije odležane kazne, vratio u trošnu porodičnu kuću i nastavili su tako da žive sve do momenta tragedije. Mjere udaljenja iz stana ili zabrana približavanja, koje su morale biti izrečene, u ovom slučaju, zvanično se moglo čuti, nisu izrečene.
Direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević ukazala je da “ovaj sistem karakteriše odsustvo odgovornosti”.
”Kada se ovako nešto desi, neko jeste odgovoran. Žene kao što je bila ova su neuke i ne znaju svoja prava. U Petnjici i u ruralnom području nema nikavih institucija za pomoć. Cijeli sistem je zakazao”, kazala je Raičević.
Ona je dodala da su policija, centri za socijalni rad i tužilaštvo prve karike u lancu koje moraju reagovati na prijave za nasilje.
”Kada se radi o ovom slučaju, bile su upoznate sve institucije, sve se znalo, a ništa nije učinjeno da se spriječi”, kazala je Raičević.
Mogla se čuti i konstatacija kako u Crnoj Gori više na planu borbe protiv nasilja u porodici i nad djecom čine neke nevladine organizacije, nego što to čine državne institucije koje bi to morale da rade.
Neke institucije očigledno postoje samo u zakonskim rješenjima i na papiru. I neki ljudi u njima postoje, izgleda, samo na papiru.
Ono što je na kraju, ipak, dobro je to što se u slučaju tragedije porodice iz petnjičkog sela Dašča Rijeka, nije sve svelo na da, dva priče pa da se poslije toga sve zaboravi. Islamska zajednica i dobi i humani ljudi nisu dozvolili da djeca koja su ostala bez roditelja odu u neki dom ili da se razdvoje. Svih sedmoro djece uskoro će biti zajedno, pod jednim krovom, u Tuzima, gdje će imati starateljstvo i dok posljednji od njih ne postane punoljetan.
DRUŠTVO
Bošković o optužnicama protiv njega: Čime sam ja ovo zaslužio
„Nijesam uradio ništa što nijesu radili moji prethodnici, a i nasljednici“, rekao je danas bivši ministar odbrane i poslanik DPS-a Predrag Bošković, odbacujući optužbe Specijalnog državnog tužilaštva da je sa dvojicom službenika protivzakonito isplaćivao novac nevladinim i sportskim organizacijama. Time su, tvrde u SDT-u, budžet Crne Gore oštetili za više od 168.000 eura

Ovo je treća optužnica protiv mene u posljednjih pet godina… Čime sam ja ovo zaslužio… Nijesam uradio ništa što nijesu radili moji prethodnici, a i nasljednici, rekao je danas bivši ministar odbrane i poslanik DPS-a Predrag Bošković, odbacujući optužbe Specijalnog državnog tužilaštva da je sa dvojicom službenika protivzakonito isplaćivao novac nevladinim i sportskim organizacijama. Time su, tvrde u SDT-u, budžet Crne Gore oštetili za više od 168.000 eura.
„Četrdeset osam mjeseci sam bio ministar odbrane i raspolagao sa 70 miliona eura budžeta godišnje. Na teret mi se stavljaju 43 isplate, u prosjeku, manje od 4.000 eura… Onaj ko nešto svjesno prikriva ne bi valjda svojim potpisom išao preko državnog trezora“, rekao je Bošković na današnjoj kontroli optužnice u Višem sudu u Podgorici.
Nije, kazao je on, ni on savršen.
„Administracija je pravila greške. Greške uprave nijesu zločin, nijesu krivično djelo…“, naveo je Bošković.
On je danas sutkinji Vesni Kovačević poručio da “zahtijeva, traži i moli da odbije optužnicu”.
„Nakon pet godina istrage, nema dokaza ni za umišljaj, ni za navodno nanijetu štetu“, rekao je Bošković.
Krivicu su danas negirali i nekadašnji načelnik Službe za finansijsko poslovanje u Ministarstvu odbrane Marko Drobnjak i bivši državni sekretar u tom Vladinom resoru Slobodan Filipović.
Njih dvojica su ponovila Boškovićeve tvrdnje da ono što su oni radili, a zbog čega su optuženi, rade i njihovi nasljednici, a radile su i kolege prije njihovog mandata.
„Formirani su predmeti i za taj period“, kazao je danas specijalni tužilac Ivan Medojević, ne precizirajući protiv koga.
SDT: Propisana kazna zatvora od jedne do osam godina
Bošković, Drobnjak i Filipović se sumnjiče da su, kao saizvršioci, od 2018. do 2020. godine počinili produženo krivično djelo za koje je, navode, propisana kazna zatvora od jedne do osam godina.
„Okrivljenima P.B. i S.F. se optužnicom stavlja na teret da su, suprotno zakonima o nevladinim organizacijama i sportu, koji su u bitnom propisivali da se NVO i sportske organizacije finansiraju na osnovu javnog konkursa i postupka koji sprovodi komisija koju obrazuje organ državne uprave i na osnovu ispunjenosti određenih kriterijuma, po pisanim zahtjevima, pa i bez zahtjeva, donosili rješenja kojima su dodjeljivali finansijska sredstva pojedinim organizacijama“, kazali su ranije u SDT-u.
Drobnjaka sumnjiče da je “naređivao isplate po takvim nezakontim rješenjima i ovjeravao zahtjeve za plaćanje”.
Izvor: Adria
DRUŠTVO
Nikšić: Vatrogascima po 2.000 eura
Predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević je tom prilikom saopštio da će pripadnicima Službe zaštite i spašavanja biti isplaćeno po 2.000 eura, kao znak zahvalnosti za izuzetan trud, požrtvovanost i odgovornost koju su pokazali tokom brojnih intervencija.

Predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević obišao je završne radove na novom Vatrogasnom domu, koji će Službi zaštite i spašavanja obezbijediti savremenije i kvalitetnije uslove za rad, saopšteno je iz Opštine.
Kovačević je tom prilikom, kako piše u saopštenju, saopštio da će pripadnicima Službe zaštite i spašavanja biti isplaćeno po 2.000 eura, kao znak zahvalnosti za izuzetan trud, požrtvovanost i odgovornost koju su pokazali tokom brojnih intervencija.
„Novi dom ste zaslužili i red je da počne kako treba. Treba ponekad i ovako javno reći — hvala. Ove godine, kao opština i kao država, obilježavamo veliki jubilej — 150 godina od bitke na Vučjem dolu, a vi ste savremeni vitezovi i nasljednici onih junaka koji su se tamo borili“, poručio je Kovačević.
On je komandiru Službe zaštite i spašavanja Slavku Tadiću uručio zahvalnicu namijenjenu Službi, za predan, profesionalan i požrtvovan rad u zaštiti života i imovine, dok je Tadiću lično uručio i spomen-medalju povodom 150 godina od bitke na Vučjem dolu.
Tadić je, kako piše u saopštenju, zahvalio Opštini i Kovačeviću na podršci, ističući da su pripadnici Službe i danas na terenu.
„Imamo četiri ekipe na terenu i ovi momci su pravi vitezovi današnjeg doba. Ono što su iznijeli u proteklih mjesec i po dana, i što još uvijek iznose, zaslužuje svako priznanje. Hvala Opštini i predsjedniku na svemu što su do sada uradili za našu vatrogasno-spasilačku jedinicu“, kazao je Tadić.
DRUŠTVO
Poslanici dobili varijabile i za odmor
Iako su u avgustu imali jednu radnu nedjelju, 34 poslanika crnogorskog parlamenta ostvarili su varijabilu, dodatak za ekstra rad za taj mjesec, u iznosima od 202 do 810 eura.

Varijabilu u iznosu od po 607 eura ostvarilo je 14 poslanika, dok je njih osam na platu dobilo po 354 eura. Tri poslanika primila su dodatnih 810 eura na platu, dok je njih osam ostvarilo varijabilu u iznosu od 202 eura, a jedan poslanik u iznosu od 345 eura.
Po 810 eura na ime varijabile dobili su Dejan Đurović (čija je ukupna avgustovska zarada sa tim dodatkom iznosila 2.856 eura), Zoran Mikić (ukupna plata 2.562 eura) i Boris Mugoša (sa ukupnom platom od 2.751 euro). Oni su te dodatke ostvarili po osnovu članstva u skupštinskom kolegijumu i kao predsjednici, odnosno zamjenici predsjednika odbora.
Varijabilu u iznosu od 607 eura dobili su Boris Bogdanović (sa ukupnom avgustovskom zaradom od 2.450 eura), Bogdan Božović (ukupno 2.322 eura), Nikola Camaj (ukupno 2.788 eura), Vasilije Čarapić (ukupno 2.360 eura), Artan Čobi (ukupno 2.345 eura), Milan Knežević (ukupno 2.462 eura), Andrija Mandić (ukupno 2.960 eura), Andrija Nikolić (ukupno 2.439 eura), Mirsad Nurković (ukupno 2.679 eura), Boris Pejović (ukupno 2.381 euro), Jevrosima Pejović (ukupno 2.416 eura), Amer Smailović (ukupno 2.371 euro), Anđela Vojinović (ukupno 2.418 eura) i Adrijan Vuksanović (ukupno 2.394 eura). Svi oni su članovi Kolegijuma Skupštine.Dodatke na zaradu u iznosu od 354 eura ostvarili su poslanici Jelenka Andrić (ukupno 2.141 euro), Dragan Bojović (ukupno 2.129 eura), Jasmin Ćorović (ukupno 2.152 eura), Dane Marković (ukupno 2.186 eura), Jelena Nedović (ukupno 2.129 eura), Dražen Petrić (ukupno 2.069 eura), Duško Stjepović (ukupno 2.118 eura) i Uglješa Urošević (ukupno 748 eura sa razlikom zarade). Ovi poslanici obavljaju funkciju predsjednika skupštinskih dobora.Nikola Rovčanin, koji poslaničku funkciju ne obavlja profesionalno, pa stoga i ne prima poslaničku platu, dobio je za avgust 345 eura na ime varijabile, kao predsjednik skupštinskog odbora.
Varijabilu u iznosu od 202 eura za avgust dobili su poslanici Mihailo Anđušić (ukupno 2.012 eura), Radinka Ćinćur (ukupno 2.400 eura), Velimir Đoković (ukupno 2.264 eura), Oskar Huter (ukupno 2.158 eura), Sonja Milatović (ukupno 1.925 eura), Jovan Subotić (ukupno 2.000 eura), Milena Vuković (ukupno 2.000 eura) i Nikola Zirojević (ukupno 1.934 eura). Oni su na funkcijama zamjenika predsjednika odbora.
Ostali poslanici nijesu imali dodatak na zaradu. Preko 2.000 eura za avgust primili su Zoja Bojanić Lalović (2.016 eura), Branka Marković (2.062 eura), Milan Lekić (2.197 eura), Valentina Minić (2.169 eura, za period 27. jul – 31. avgust) i Mehmed Zenka (2.092 eura). Više od 1.900 eura primili su Abaz Dizdarević (1.941 euro), Jevto Eraković (1.911 eura), Vaso Obradović (1.941 eura), Miloš Pižurica (1.911 eura), Milica Rondović (1.986 eura), Nela Vukčević Savković (1.971 euro), Armen Šehović (1.971 euro) i Elvir Zvrko (1.956 eura).Više od 1.800 eura na osnovu avgustovske plate primili su Dritan Abazović (1.843 eura), Vladislav Bojović (1.843 eura), Edina Dešić (1.820 eura), Darko Dragović (1.843 eura), Nikola Rakočević (1.809 eura), Gordan Stojović (1.843 eura), Kenana Strujić Harbić (1.820 eura), Dragana Vučević (1.809 eura), Aleksandra Vuković Kuč (1.820 eura) i Milan Zečević (1.896 eura).Između 1.700 i 1.800 eura primili su poslanici Jelena Božović (1.786 eura), Ilir Čapuni (1.738 eura), Seid Hadžić (1.722 eura), Nikola Janović (1.753 eura), Tonći Janović (1.786 eura), Slađana Kaluđerović (1.798 eura), Jelena Kljajević (1.745 eura), Nađa Laković (1.798 eura), Momčilo Leković (1.775 eura), Adel Omeragić (1.775 eura), Mileta Radovanić (1.753 eura), Maja Vučelić (1.730 eura) i Danijel Živković (1.786 eura). Najnižu poslaničku platu ima Bojana Pićan (1.699,83 eura).
Novoizabrani ministar bez portfelja Jovan Vučurović primio je za rad u parlamentu u periodu od 23. do 27. jula 270 eura.
Naknade po prestanku funkcije za tri poslanika
Osim Nikole Rovčanina, poslaničku funkciju profesionalno ne obavljaju ni Aleksandra Despotović, Nikola Milović i Ivan Vuković, koji stoga ne primaju poslaničku platu. Pored Uroševića, razliku zarada ostvaruju i poslanici Nermin Abdić (166 eura), Vladimir Bakrač (195 eura), Albin Ćeman (490 eura), Danilo Jokić (181 euro za period 20. jul – 31. avgust), Miodrag Laković (1.132 eura) i Branislav Nenezić (411 eura).
Pravo na naknadu po prestanku funkcije za avgust ostvarili su bivši poslanici Admir Adrović (1.820 eura), Miloš Konatar (2.450 eura) i Zdenka Popović (2.432 eura).
Izvor: Dan
HRONIKA2 дана ranijeUdes autobusa sa podgoričkim osnovcima kod Mojkovca: Teško povrijeđen vođa puta, četiri osobe lakše, među kojima troje djece
HRONIKA1 дан ranijeBijelo Polje: Preminula radnica koja je pala sa sprata magacina kompanije, naložena obdukcija
HRONIKA2 дана ranijeUhapšen Bjelopoljac: Osumnjičen za nedozvoljene polne radnje nad maloljetnicom
HRONIKA2 дана ranijeUhapšen vozač koji je prevozio đačku ekskurziju
EKONOMIJA3 сата ranijeSve vrste goriva skuplje od ponoći
DRUŠTVO3 дана ranijeNikšić: Vatrogascima po 2.000 eura








