DRUŠTVO
FIRME POKLANJAJU MATERIJAL, A HUMANI LJUDI PRIKUPILI ZNATNA NOVČANA SREDSTVA
Sedmoro djece koja su ostala bez oba roditelja nakon tragedije u Petnjici dobila zemlju, uskoro će i kuću
Nakon stravične porodične tragedije u bihorskom selu, sedmoro braće i sestara Škrijelj od donatora dobili petnaest ari zemljišta

Sedmoro djece Škrijelj iz bihorskog sela Dašča Rijeka u Petnjici, koji su u stravičnoj porodičnoj tragediji krajem oktobra prošle godine ostali bez oba roditelja, dobiće krov nad glavom u Tuzima, gdje jedini punoljetni od njih završava srednju vjersku školu “Mehmed Fatih”.
To je potvrdio jedan od koordinatora humanitarne akcije ispred Islamske zajednice Amar Škrijelj u izjavi za „Vijesti“, koji je kazao da su djeca od jednog donatora dobili petnaest ari zeljišta za izgradnju kuće u Tuzima.
”Zemljište je poklonio Rifat Drešević i već je vlasništvo prebačeno na najstarijeg od djece. Tako je riješen taj problem i pitanje gdje će se kuća graditi”, kazao je Škrijelj.
On je rekao da sada slijedi izrada projekta i izgradnja kuće, i da za taj posao takođe ima dosta donatora koji se javljaju Islamskoj zajednici.
”Javlja nam se dosta firmi koje rade sa građevinskim materijalom kao i građevinskih preduzeća koja bi dobrovoljno gradila kuću. Čim se završe administrativni poslovi oko dozvola, krenuće se sa izgradnjom”, kazao je Škrijelj za ovaj medij.
Prema njegovim riječima, pozivu za prikupljanje novčane pomoći odazvao se veliki broj ljudi, kako iz Crne Gore, tako i iz inostranstva, pa je tako u Njujorku, među iseljenicima, za samo jeda dan prikupljeno deset hiljada dolara.
”Mislim da smo na najboljem putu da djeci obezbijedimo najbolji smještaj i da riješimo pitanje gdje će ta djeca i šta će biti sa njima nakon što se dogodilo što se dogodilo”, kazao je Škrijelj.

Porodični dom Škrijelja u selu Dašča Rijeka, Foto: Printskrin
On je dodao da su djeca još kod jednog od stričeva u selu, ali da bi i prije izgradnje kuće mogli biti prebačeni u Tuzi gdje im je najstariji brat.
”Mi smo već drugog dana od te tragedije obezbijedili stan za djecu pri medresi u Tuzima i sve potrepštine, ali treba da se riješe još neke administrativne barijere. Čitavu humanitarnu akciju spovodimo u saradnji sa djecom i njihovim stričevima. Čim se stvore uslovi, djeca će preći u taj stan i tu će biti do izgradnje i useljenja u kuću”, rekao je Škrijelj.
On je kazao da će Islamska zajednica obezbijediti i ženu koja će djeci pomagati u kući i da će se sve raditi u saradnji i uz nadzor nadležnog centra za socijalni rad.
Šta je bilo u glavi pedesetogodišnjeg Ahmeta Škrijelja te tragične noći kada je nasrnuo na suprugu i djecu, nikada se neće saznati. Zna se, međutim, da mu je u ruci bio teški čekić – macola. Njome je oduzeo život šesnaest godina mlađoj supruzi E.Š. i nanio teške povrede petnaestogodišnjoj kćerki A.Š. Potom je sebi oduzeo život vješanjem.
Ovakva surovost se nije dogodila u kraju ispod Pešterske visoravni, petnaest kilometara od Petnjice.
Horor je pojačan činjenicom da su scenama nasilja prisustvovala djeca, od kojih namlađe ima samo tri i po godine. Tada je ukupno sedmoro djece, od kojih je samo jedno punoljetno, ostalo u trenutku bez oba roditelja.
Prema pisanju „Vijesti“, pozivajući se na izvor iz policije, u ovoj porodici od ranije su bili poremećeni odnosi.
”Tragediji je prethodila svađa, a sve se dogodilo pred očima djece”, kazao je taj policijski službenik.
Prema njegovim riječima, petnaestogodišnja djevojčica saopštila je detalje koji su prethodili tragediji i sve oko ubistva majke.
”Ona je imala frakturu lobanje, i niz drugih povreda, ali je bila potpuno svjesna i ispričala nam je kako se sve dogodilo, i kako je ona pokušala da zaštiti majku, dok su mlađa braća i sestre samo gledali u strahu”, rekao je taj sagovornik.
Petnaestogodišnjakinja se spasila od nasilnika bijegom iz kuće, kod prvih komšija i rođaka.
Tek kada su komšije i mještani Petnjice narednog dana progovorili, saznalo se da je teška tragedija imala dugu predistoriju.
”Ovdje su zatajili i Opština Petnjica i Centar za socijalni rad. Svi su znali da su oni razdvojeni zbog nasilja, ali niko nije obezbijedio toj jadnoj ženi neki stan gdje bi se sklonila sa sedmoro djece. Ostavili su je godinama da živi sa tim nasilnikom”, ispričao je jedan od mještana Petnjice.
Tada je na svjetlo izbila činjenica da je ubijena E.Š. svog supruga Ahmeta prvi put prijavila za nasilje još prije sedam godina. Tada nije ništa učinjeno. Koliko je u međuvremenu bilo prijava policiji, za sada se ne zna.
Tek prošle godine registrovane su dvije prijave u samo mjesec dana. Zbog jedne je, sada se ispostavlja, nasilnik osuđen na tri mjeseca zatvora, a drugi postupak nije do danas završen.
On se, ipak, poslije odležane kazne, vratio u trošnu porodičnu kuću i nastavili su tako da žive sve do momenta tragedije. Mjere udaljenja iz stana ili zabrana približavanja, koje su morale biti izrečene, u ovom slučaju, zvanično se moglo čuti, nisu izrečene.
Direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević ukazala je da “ovaj sistem karakteriše odsustvo odgovornosti”.
”Kada se ovako nešto desi, neko jeste odgovoran. Žene kao što je bila ova su neuke i ne znaju svoja prava. U Petnjici i u ruralnom području nema nikavih institucija za pomoć. Cijeli sistem je zakazao”, kazala je Raičević.
Ona je dodala da su policija, centri za socijalni rad i tužilaštvo prve karike u lancu koje moraju reagovati na prijave za nasilje.
”Kada se radi o ovom slučaju, bile su upoznate sve institucije, sve se znalo, a ništa nije učinjeno da se spriječi”, kazala je Raičević.
Mogla se čuti i konstatacija kako u Crnoj Gori više na planu borbe protiv nasilja u porodici i nad djecom čine neke nevladine organizacije, nego što to čine državne institucije koje bi to morale da rade.
Neke institucije očigledno postoje samo u zakonskim rješenjima i na papiru. I neki ljudi u njima postoje, izgleda, samo na papiru.
Ono što je na kraju, ipak, dobro je to što se u slučaju tragedije porodice iz petnjičkog sela Dašča Rijeka, nije sve svelo na da, dva priče pa da se poslije toga sve zaboravi. Islamska zajednica i dobi i humani ljudi nisu dozvolili da djeca koja su ostala bez roditelja odu u neki dom ili da se razdvoje. Svih sedmoro djece uskoro će biti zajedno, pod jednim krovom, u Tuzima, gdje će imati starateljstvo i dok posljednji od njih ne postane punoljetan.
DRUŠTVO
Na Durmitoru spašeni državljani Amerike
Ostali zaglavljeni u stijeni na nepristupačnom terenu

Pripadnici Gorske službe spašavanja (GSS) Crne Gore i Avio-helikopterske jedinice MUP-a uspješno su izveli spasilačku akciju na Durmitoru, nakon što su dvojica državljana Sjedinjenih Američkih Država ostala zaglavljena u stijeni na nepristupačnom terenu.
Kako je ranije objavljeno na Facebook stranici GSS, akcija spašavanja počela je oko 16 sati nakon što je poziv za pomoć upućen putem OKC 112 Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a.
“Intervencija je izvedena u složenim uslovima, a zahvaljujući koordinisanom djelovanju spasilačkih timova, akcija je uspješno okončana”, istakli su.
Kako su kazali iz MUP-a, strani državljanin je predat ekipi prve pomoći na Žabljaku.
DRUŠTVO
Makron posjetio Cetinjski manastir: Mitropolit Joanikije mu poklonio repliku „Podgoričke čaše“
„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama“, piše u saopštenju Mitropolije crnogorsko-primorske

Predsjednik Francuske Emanuel Makron zajedno sa crnogorskim kolegom Jakovom Milatovićem, posjetio je Cetinjski manastir i Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).
U Cetinjskom manastiru, kako dodaju iz MCP, visoke goste dočekao je visokopreosvešteni mitropolit Joanikije, koji je francuskog predsjednika i njegovu delegaciju upoznao sa, kako navode, bogatom i slavnom istorijom Cetinjskog manastira i svetinjama koje se u njemu čuvaju.
„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama. Predsjednik Makron je mitropolita Joanikija upoznao sa razlozima njegove posjete Crnoj Gori, kao i perspektivama i mogućnostima koje se otvaraju pred Crnom Gorom u okviru članstva u Evropskoj uniji“, ističe se u saopštenju.

Mitropolit Joanikije je gostima poželio dobrodošlicu i istakao važnost posjete predsjednika Makrona Crnoj Gori.
„Govorio je o misiji, kulturnoj i duhovnoj djelatnosti Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori, kao i o mnogovjekovnom staranju Srpske pravoslavne Crkve na očuvanju i izgradnji hrišćanskog i kulturnog nasljeđa na ovim prostorima“, navodi se.
Iz MCP su kazali da je taj susret bio prilika da se sagovornici podsjete na neraskidive i jake veze naših naroda u prošlosti.
„Prijateljstvo i savezništvo u Prvom i Drugom svjetskom ratu ostaju kao čvrst temelj na kome treba graditi budućnost ovih odnosa. Mitropolit je podsjetio i da su se mnogi naši vladari, vojskovođe, književnici i duhovnici obrazovali na čuvenim francuskim univerzitetima“, piše u saopštenju.
Mitropolit Crnogorsko-primorski je izrazio uvjerenje da Crna Gora u kulturnom i duhovnom dijelu ima šta da ponudi savremenoj Evropi.
„Borba za slobodu, čast i dostojanstvo, kao i hrišćanska spremnost na žrtvu, krasili su ovaj slobodarski narod. Bez tih univerzalnih i vječnih vrijednosti nijedan narod i nijedna država ne bi imali dubljeg smisla“, rekao je Joanikije.
„Na kraju prijateljskog i iskrenog razgovora, predsjednik Makron se zahvalio domaćinu na srdačnom dočeku i lijepom razgovoru, a mitropolit Joanikije je predsjedniku Francuske, u znak sjećanja na ovu posjetu, poklonio repliku ranohrišćanskog diskosa, poznatog pod nazivom ‘Podgorička čaša’, relikviju koja je pronađena na lokalitetu Duklja, a koja se danas čuva u čuvenom muzeju Ermitaž“, zaključuje se u saopštenju MCP.
DRUŠTVO
Nikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici

Više stotina Nikšićana, koji su jutros krenuli na Sportsko-rekreativne igre na Tari, satima je zarobljeno u nepreglednim kolonama na graničnom prelazu Jabuka prema Srbiji. Revoltirani višesatnim čekanjem i, kako tvrde, selektivnim propuštanjem vozila, oni su prije oko sat vremena blokirali granični prelaz u oba pravca, piše „Dan“.
– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici.
Jedan od Nikšićana koji se nalazi u koloni rekao je da su na Jabuci formirane kilometarske kolone vozila, među kojima ima djece, starijih osoba i čitavih porodica koje već satima čekaju da nastave put.
– Bez problema se propuštaju automobili sa srbijanskim tablicama, dok vozila i autobusi iz Crne Gore stoje u mjestu. Prođe jedno ili dva vozila sa crnogorskim registracijama, a onda ponovo slijedi dugo čekanje – naveo je on.
Prema njegovim riječima, dio putnika krenuo je rano jutros preko graničnog prelaza Jabuka, dok se drugi dio nešto kasnije uputio preko Šćepan Polja. Međutim, ni nakon više sati čekanja mnogi nisu uspjeli da pređu granicu.
Nezadovoljstvo među putnicima raste iz časa u čas, jer nema zvaničnih informacija o razlozima zastoja niti procjene koliko će čekanje trajati. Dodatnu zabrinutost izazivaju visoke temperature, nedostatak osnovnih uslova za boravak u kolonama i činjenica da se među putnicima nalaze djeca i starije osobe.
Prema dostupnim informacijama, oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari suočilo se sa višesatnim zadržavanjem na graničnim prelazima prema Srbiji. Putnici poručuju da očekuju hitnu reakciju nadležnih i uspostavljanje nesmetanog protoka saobraćaja, kako bi mogli da nastave put ka odredištu.
Oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari ogorčeno višesatnim čekanjem i tvrde da vozila iz Crne Gore prolaze znatno sporije od ostalih.
HRONIKA2 дана ranijeUmalo tuča u sudnici između Dritana Abazovića i Ranka Ubovića
HRONIKA2 дана ranijePolicija ispituje incident u blizini škole: 14-godišnji dječak nakon sukoba sa vršnjakom odveden automobilom
DRUŠTVO3 дана ranijeNikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
BALKAN I SVIJET3 дана ranijeVučić ipak stiže u Crnu Goru: Reći ću im sve u lice
POLITIKA3 дана ranijeVučić: Molim državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore
BALKAN I SVIJET4 дана ranijeOglasila se BIA: Savjetujemo Vučiću da ne ide u Crnu Goru, tamo se nalazi Radoje Zvicer













