Connect with us

DRUŠTVO

NA ČELU IRF-A, KADA JE KOLAREVIĆ DOBIO MILIONSKI KREDIT, BIO FUNKCIONER DPS-A

Sestrić Đukanovića angažovao majku i tužio državni fond od kojeg je dobio pet miliona eura

Ubrzo je stigla prva tužba Privrednom sudu, preko majke Edina Kolarevića – tačnije advokatske kancelarije Ane Đukanović

Ana Đukanović i Edin Kolarević, Foto: Ivan Petrušić

Pred Privrednim sudom Crne Gore vode se predmeti protiv vladinog Investiciono razvojnog fonda (IRF) pokrenuti putem dvije tužbe kompanije “DP Hotel Facility”, koja je u vlasništvu Edina Kolarevića, sestrića sada bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića.

Radi se o kompaniji koja je 16. februara 2018. godine od IRF-a dobila kredit od pet miliona eura za finansiranje izgradnje hotela i tri depadansa, u vrijeme kad je čelnik fonda bio Zoran Vukčević, funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS), piše portal PRESS.

Novi Odbor direktora IRF-a imenovan je 29. decembra 2020. godine. Na konsitutivnoj sjednici održanoj 13. januara 2021. godine funkcioner Demokratske Crne Gore Velizar Kaluđerović imenovan je za predsjednika Odbora direktora fonda, dok je 14. januara Irena Radović stupila na dužnost direktorke fonda.

Prema podacima portala PRESS, ubrzo nakon promjene menadžmenta IRF-a utvrđeni su brojni problemi kad je u pitanju odobreni kredit Kolarevićevoj firmi.

Od samog starta evidentirane su problematične aktivnosti.

Hronologija:

16.02.2018: Odbor direktora IRF, na čijem je čelu Vukčević, odobrava kredit od pet miliona eura start-up preduzeću “DP Hotel Facility”, posredstvom kreditne linije kojom je redovno propisano odobrenje do 50 hiljada. Vukčević koristi diskreciono pravo OD da odobri iznos od pet miliona eura.

29.12.2020: Na dan kad je Vlada donijela odluku o razrješenju OD IRF, na čelu s Vukčevićem i imenovanju novog OD IRF, stari OD na čelu sa Vukčevićem odobrava direktni dugoročni kredit u iznosu od 1.4 miliona eura za preduzeće “DP Hotel Facility” (Preduzeće “DP Hotel Facility” doo je prethodno podnijelo zahtjev za finansiranje nabavke trajnih obrtnih sredstava u iznosu od 1,400,000 eura na period od sedam godina – uključujući dvije godine grejsa).

Analizom dostavljene dokumentacije, sagledavanjem problema u poslovanju, analizom prethodne saradnje sa IRF-om u smislu kršenja odredbi osnovnog Ugovora i pratećih Anexa, stručne službe IRF uključujući Kreditno – garantni odbor odbile su da podrže finansiranje predmetnog zahtjeva i sa zaključkom “ne preporučuje se” kreditni predlog je poslat na finalno razmatranje članovima Odbora direktora na čelu s Vukčevićem.

U vezi sa predmetnim aranžmanom IRF se u više navrata obraćao Centralnoj banci Crne Gore (CBCG), na čijem je čelu guverner Radoje Žugić, zbog utvrđenih limita izloženosti po pojedinačnom klijentu, a sve u skladu sa aktom CBCG od 16.09.2020. godine (s potpisom Žugića) kojim je zabranjeno dodatno finansiranje ovakvih klijenata.

Nakon, navodnog, pritisaka Kolarevića u saradnji s guvernerom CBCG (umjesto kojeg se na dopise potpisuje direktor kontrole banaka), te nekoliko uzajamnih dopisa između CBCG i IRF-a – “zelenim svjetlom” od strane CBCG za odobrenje predmetnog aranžmana uprkos prethodnoj eksplicitnoj zabrani s potpisom Žugića za sve veće izloženosti od 16.09.2020. godine, a uprkos protivljenju stručnih službi Odbor direktora IRF na čelu sa Vukčevićem je dana 29.12.2020. godine donio odluku o odobrenju dugoročnog kreditnog aranžmana za nabavku obrtnih sredstva u iznosu od 1,4 miliona eura na period od 84 mjeseca (uključujući grejs period od 24 mjeseca).

Nova uprava IRF je od sredine januara, kada je preuzela rukovođenje institucijom insistira na ispunjenju definisanih uslova za zaključenje Ugovora o kreditu, te zbog neispunjenja uslova ovaj kredit nije nikad realizovan.

30.12.2020: Uprkos tome što je dan ranije na sjednici Vlade Crne Gore donesena Odluka o imenovanju novog Odbora direktora IRF, Zoran Vukčević je potpisao Aneks br 4 Ugovora o kreditu od pet miliona iz 16. februara 2018. godine, kojim je uprkos neizmirivanju dugovanja prema IRF-u i brojnim neispunjenim uslovima Edinu Kolareviću dat reprogram, kojim mu je omogućeno produženje grejs perioda još 24 mjeseca, kao i produženje roka otplate za kredit od pet miliona na dodatnih 24 mjeseca.

Sve vrijeme Kolarević nije plaćao ni cent kredita ni IRF-u.

Dolaskom novog rukovodstva vladinog fonda, zbog neispunjenja uslova i obaveza korisnika kredita – firme “DP Hotel Facility” 5. februara 2021. godine reprogram kredita od pet miliona eura, koji je odobren od strane starog menadžementa i potpisan-zaključen aneksom od 30. decembra 2020. godine, potpisima Irene Radović i Velizara Kaluđerovića, stavljen je van snage.

Time je neurednom klijentu koji nije izmirivao obaveze ukinuto produženje grejs period za još 24 mjeseca, kao i produženje roka otplate za kredit od pet miliona eura na dodatna 24 mjeseca.

Ubrzo je stigla prva tužba Privrednom sudu, preko majke Edina Kolarevića – tačnije advokatske kancelarije Ane Đukanović, ali i tužba koju potpisuje beogradska advokatska kancelarija, odnosno advokat Igor Martinović.

U tužbama se navodi da je postupkom IRF-a Edin Kolarević ostao bez subvencije Ministarstva ekonomije (turizma) u vrijednosti 315 hiljada eura, kao i da dodatni kredit u iznosu 1,4 miliona eura odobren od strane starog menadžementa IRF 29. decembra 2020. godine nikad nije realizovan pod novom upravom.

Suđenje je u toku kod sudije Faruka Mušovića.

U Upravi za nekretnine može se vidjeti da se kompanija “DP Hotel Facility”, sa majkom firmom “Serzman incorporated”, vodi kao vlasnik turističkog kompleksa “Dobrota Palazzi” kod Kotora vrijednog oko 20 miliona eura.

U okviru tog turističkog naselja je hotel sa pet zvjezdica – Allure Palazzi Kotor Bay, koji ima 89 modernih i udobnih soba i 10 vila.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Na Durmitoru spašeni državljani Amerike

Ostali zaglavljeni u stijeni na nepristupačnom terenu

Foto: MUP

Pripadnici Gorske službe spašavanja (GSS) Crne Gore i Avio-helikopterske jedinice MUP-a uspješno su izveli spasilačku akciju na Durmitoru, nakon što su dvojica državljana Sjedinjenih Američkih Država ostala zaglavljena u stijeni na nepristupačnom terenu.

Kako je ranije objavljeno na Facebook stranici GSS, akcija spašavanja počela je oko 16 sati nakon što je poziv za pomoć upućen putem OKC 112 Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a.

“Intervencija je izvedena u složenim uslovima, a zahvaljujući koordinisanom djelovanju spasilačkih timova, akcija je uspješno okončana”, istakli su.

Kako su kazali iz MUP-a, strani državljanin je predat ekipi prve pomoći na Žabljaku.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Makron posjetio Cetinjski manastir: Mitropolit Joanikije mu poklonio repliku „Podgoričke čaše“

„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama“, piše u saopštenju Mitropolije crnogorsko-primorske

Foto: Mitropolija Crnogorska-primorska

Predsjednik Francuske Emanuel Makron zajedno sa crnogorskim kolegom Jakovom Milatovićem, posjetio je Cetinjski manastir i Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).

U Cetinjskom manastiru, kako dodaju iz MCP, visoke goste dočekao je visokopreosvešteni mitropolit Joanikije, koji je francuskog predsjednika i njegovu delegaciju upoznao sa, kako navode, bogatom i slavnom istorijom Cetinjskog manastira i svetinjama koje se u njemu čuvaju.

„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama. Predsjednik Makron je mitropolita Joanikija upoznao sa razlozima njegove posjete Crnoj Gori, kao i perspektivama i mogućnostima koje se otvaraju pred Crnom Gorom u okviru članstva u Evropskoj uniji“, ističe se u saopštenju.

Foto: Mitropolija Crnogorska-primorska

Mitropolit Joanikije je gostima poželio dobrodošlicu i istakao važnost posjete predsjednika Makrona Crnoj Gori.

„Govorio je o misiji, kulturnoj i duhovnoj djelatnosti Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori, kao i o mnogovjekovnom staranju Srpske pravoslavne Crkve na očuvanju i izgradnji hrišćanskog i kulturnog nasljeđa na ovim prostorima“, navodi se.

Iz MCP su kazali da je taj susret bio prilika da se sagovornici podsjete na neraskidive i jake veze naših naroda u prošlosti.

„Prijateljstvo i savezništvo u Prvom i Drugom svjetskom ratu ostaju kao čvrst temelj na kome treba graditi budućnost ovih odnosa. Mitropolit je podsjetio i da su se mnogi naši vladari, vojskovođe, književnici i duhovnici obrazovali na čuvenim francuskim univerzitetima“, piše u saopštenju.

Mitropolit Crnogorsko-primorski je izrazio uvjerenje da Crna Gora u kulturnom i duhovnom dijelu ima šta da ponudi savremenoj Evropi.

„Borba za slobodu, čast i dostojanstvo, kao i hrišćanska spremnost na žrtvu, krasili su ovaj slobodarski narod. Bez tih univerzalnih i vječnih vrijednosti nijedan narod i nijedna država ne bi imali dubljeg smisla“, rekao je Joanikije.

„Na kraju prijateljskog i iskrenog razgovora, predsjednik Makron se zahvalio domaćinu na srdačnom dočeku i lijepom razgovoru, a mitropolit Joanikije je predsjedniku Francuske, u znak sjećanja na ovu posjetu, poklonio repliku ranohrišćanskog diskosa, poznatog pod nazivom ‘Podgorička čaša’, relikviju koja je pronađena na lokalitetu Duklja, a koja se danas čuva u čuvenom muzeju Ermitaž“, zaključuje se u saopštenju MCP.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Nikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman

– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici

Nikšićani blokirali granicu - FOTO: Ž. ŠAPURIĆ (Dan)

Više stotina Nikšićana, koji su jutros krenuli na Sportsko-rekreativne igre na Tari, satima je zarobljeno u nepreglednim kolonama na graničnom prelazu Jabuka prema Srbiji. Revoltirani višesatnim čekanjem i, kako tvrde, selektivnim propuštanjem vozila, oni su prije oko sat vremena blokirali granični prelaz u oba pravca, piše „Dan“.

– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici.

Jedan od Nikšićana koji se nalazi u koloni rekao je da su na Jabuci formirane kilometarske kolone vozila, među kojima ima djece, starijih osoba i čitavih porodica koje već satima čekaju da nastave put.

– Bez problema se propuštaju automobili sa srbijanskim tablicama, dok vozila i autobusi iz Crne Gore stoje u mjestu. Prođe jedno ili dva vozila sa crnogorskim registracijama, a onda ponovo slijedi dugo čekanje – naveo je on.

Prema njegovim riječima, dio putnika krenuo je rano jutros preko graničnog prelaza Jabuka, dok se drugi dio nešto kasnije uputio preko Šćepan Polja. Međutim, ni nakon više sati čekanja mnogi nisu uspjeli da pređu granicu.

Nezadovoljstvo među putnicima raste iz časa u čas, jer nema zvaničnih informacija o razlozima zastoja niti procjene koliko će čekanje trajati. Dodatnu zabrinutost izazivaju visoke temperature, nedostatak osnovnih uslova za boravak u kolonama i činjenica da se među putnicima nalaze djeca i starije osobe.

Prema dostupnim informacijama, oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari suočilo se sa višesatnim zadržavanjem na graničnim prelazima prema Srbiji. Putnici poručuju da očekuju hitnu reakciju nadležnih i uspostavljanje nesmetanog protoka saobraćaja, kako bi mogli da nastave put ka odredištu.

Oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari ogorčeno višesatnim čekanjem i tvrde da vozila iz Crne Gore prolaze znatno sporije od ostalih.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije