Connect with us

DRUŠTVO

NA ČELU IRF-A, KADA JE KOLAREVIĆ DOBIO MILIONSKI KREDIT, BIO FUNKCIONER DPS-A

Sestrić Đukanovića angažovao majku i tužio državni fond od kojeg je dobio pet miliona eura

Ubrzo je stigla prva tužba Privrednom sudu, preko majke Edina Kolarevića – tačnije advokatske kancelarije Ane Đukanović

Ana Đukanović i Edin Kolarević, Foto: Ivan Petrušić

Pred Privrednim sudom Crne Gore vode se predmeti protiv vladinog Investiciono razvojnog fonda (IRF) pokrenuti putem dvije tužbe kompanije “DP Hotel Facility”, koja je u vlasništvu Edina Kolarevića, sestrića sada bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića.

Radi se o kompaniji koja je 16. februara 2018. godine od IRF-a dobila kredit od pet miliona eura za finansiranje izgradnje hotela i tri depadansa, u vrijeme kad je čelnik fonda bio Zoran Vukčević, funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS), piše portal PRESS.

Novi Odbor direktora IRF-a imenovan je 29. decembra 2020. godine. Na konsitutivnoj sjednici održanoj 13. januara 2021. godine funkcioner Demokratske Crne Gore Velizar Kaluđerović imenovan je za predsjednika Odbora direktora fonda, dok je 14. januara Irena Radović stupila na dužnost direktorke fonda.

Prema podacima portala PRESS, ubrzo nakon promjene menadžmenta IRF-a utvrđeni su brojni problemi kad je u pitanju odobreni kredit Kolarevićevoj firmi.

Od samog starta evidentirane su problematične aktivnosti.

Hronologija:

16.02.2018: Odbor direktora IRF, na čijem je čelu Vukčević, odobrava kredit od pet miliona eura start-up preduzeću “DP Hotel Facility”, posredstvom kreditne linije kojom je redovno propisano odobrenje do 50 hiljada. Vukčević koristi diskreciono pravo OD da odobri iznos od pet miliona eura.

29.12.2020: Na dan kad je Vlada donijela odluku o razrješenju OD IRF, na čelu s Vukčevićem i imenovanju novog OD IRF, stari OD na čelu sa Vukčevićem odobrava direktni dugoročni kredit u iznosu od 1.4 miliona eura za preduzeće “DP Hotel Facility” (Preduzeće “DP Hotel Facility” doo je prethodno podnijelo zahtjev za finansiranje nabavke trajnih obrtnih sredstava u iznosu od 1,400,000 eura na period od sedam godina – uključujući dvije godine grejsa).

Analizom dostavljene dokumentacije, sagledavanjem problema u poslovanju, analizom prethodne saradnje sa IRF-om u smislu kršenja odredbi osnovnog Ugovora i pratećih Anexa, stručne službe IRF uključujući Kreditno – garantni odbor odbile su da podrže finansiranje predmetnog zahtjeva i sa zaključkom “ne preporučuje se” kreditni predlog je poslat na finalno razmatranje članovima Odbora direktora na čelu s Vukčevićem.

U vezi sa predmetnim aranžmanom IRF se u više navrata obraćao Centralnoj banci Crne Gore (CBCG), na čijem je čelu guverner Radoje Žugić, zbog utvrđenih limita izloženosti po pojedinačnom klijentu, a sve u skladu sa aktom CBCG od 16.09.2020. godine (s potpisom Žugića) kojim je zabranjeno dodatno finansiranje ovakvih klijenata.

Nakon, navodnog, pritisaka Kolarevića u saradnji s guvernerom CBCG (umjesto kojeg se na dopise potpisuje direktor kontrole banaka), te nekoliko uzajamnih dopisa između CBCG i IRF-a – “zelenim svjetlom” od strane CBCG za odobrenje predmetnog aranžmana uprkos prethodnoj eksplicitnoj zabrani s potpisom Žugića za sve veće izloženosti od 16.09.2020. godine, a uprkos protivljenju stručnih službi Odbor direktora IRF na čelu sa Vukčevićem je dana 29.12.2020. godine donio odluku o odobrenju dugoročnog kreditnog aranžmana za nabavku obrtnih sredstva u iznosu od 1,4 miliona eura na period od 84 mjeseca (uključujući grejs period od 24 mjeseca).

Nova uprava IRF je od sredine januara, kada je preuzela rukovođenje institucijom insistira na ispunjenju definisanih uslova za zaključenje Ugovora o kreditu, te zbog neispunjenja uslova ovaj kredit nije nikad realizovan.

30.12.2020: Uprkos tome što je dan ranije na sjednici Vlade Crne Gore donesena Odluka o imenovanju novog Odbora direktora IRF, Zoran Vukčević je potpisao Aneks br 4 Ugovora o kreditu od pet miliona iz 16. februara 2018. godine, kojim je uprkos neizmirivanju dugovanja prema IRF-u i brojnim neispunjenim uslovima Edinu Kolareviću dat reprogram, kojim mu je omogućeno produženje grejs perioda još 24 mjeseca, kao i produženje roka otplate za kredit od pet miliona na dodatnih 24 mjeseca.

Sve vrijeme Kolarević nije plaćao ni cent kredita ni IRF-u.

Dolaskom novog rukovodstva vladinog fonda, zbog neispunjenja uslova i obaveza korisnika kredita – firme “DP Hotel Facility” 5. februara 2021. godine reprogram kredita od pet miliona eura, koji je odobren od strane starog menadžementa i potpisan-zaključen aneksom od 30. decembra 2020. godine, potpisima Irene Radović i Velizara Kaluđerovića, stavljen je van snage.

Time je neurednom klijentu koji nije izmirivao obaveze ukinuto produženje grejs period za još 24 mjeseca, kao i produženje roka otplate za kredit od pet miliona eura na dodatna 24 mjeseca.

Ubrzo je stigla prva tužba Privrednom sudu, preko majke Edina Kolarevića – tačnije advokatske kancelarije Ane Đukanović, ali i tužba koju potpisuje beogradska advokatska kancelarija, odnosno advokat Igor Martinović.

U tužbama se navodi da je postupkom IRF-a Edin Kolarević ostao bez subvencije Ministarstva ekonomije (turizma) u vrijednosti 315 hiljada eura, kao i da dodatni kredit u iznosu 1,4 miliona eura odobren od strane starog menadžementa IRF 29. decembra 2020. godine nikad nije realizovan pod novom upravom.

Suđenje je u toku kod sudije Faruka Mušovića.

U Upravi za nekretnine može se vidjeti da se kompanija “DP Hotel Facility”, sa majkom firmom “Serzman incorporated”, vodi kao vlasnik turističkog kompleksa “Dobrota Palazzi” kod Kotora vrijednog oko 20 miliona eura.

U okviru tog turističkog naselja je hotel sa pet zvjezdica – Allure Palazzi Kotor Bay, koji ima 89 modernih i udobnih soba i 10 vila.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Beranac Nikola Labović izabran za člana Savjeta Agencije za elektronske komunikacije

Za njegov izbor je glasalo 45 poslanika, bez glasova protiv i uzdržanih

Foto: Privatna arhiva

Magistar elektrotehničkih nauka, Beranac Nikola Labović, jednoglasnom odlukom poslanika Skupštine Crne Gore, imenovan je za novog člana Savjeta Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost. Za njegov izbor je glasalo 45 poslanika, bez glasova protiv i uzdržanih.

Za predsjednika tog tijela izabran je Milan Radulović, a za ostale članove Jelena Savić, Dejan Jovanović i Amer Nokić.

Labović je rođen 22. septembra 1983. godine u Beogradu. Osnovnu i srednju školu je kao lučonoša završio u Beranama.

Diplomirao je 2007. godine na Elektrotehničkom fakultetu u Podgorici, kao student sa najvećom prosječnom ocjenom. Magistrirao  je 2010. godine na ovoj visokoškolskoj ustanovi.

Labović ima preko 17 godina iskustva u telekomunikacijama i ICT-u , u oblasti razvoja softvera i servisa, mobilne, kablovske mreže i OTT servisa. Učesnik je u velikom broju razvoja i implementacije softverskih rešenja – platformi u telekomunikacionim mrežama, u državi i okruženju. Dobitnik više svjetskih nagrada na polju razvoja softvera.

Član je Odbora direktora Radio difuznog centra.

Oženjen je i otac troje djece.

Piše: Berane online 

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Monteput donirao policiji presretač: Vozilo vrijedno skoro 50.000 eura

„U pitanju je vozilo visokih bezbjedonosnih, tehničkih i voznih karakteristika vrijedan 49,400 eura. Vozilo – tzv. presretač, je opremljeno potrebnom svjetlosnom i zvučnom signalizacijom kao i radarskim uređajima za evidentiranje saobraćajnih prekršaja“, piše u saopštenju MUP-a

Foto: MUP Crne Gore

Kompanija Monteput donirala je automobil- presretač Audi A4 Quattro Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) i Upravi policije (UP).

To se između ostalog navodi u saopštenju MUP-a, u kojem su kazali da je na platou ispred Komandnog centra na Pelevom Brijegu izvršni direktor Monteputa Milan Ljiljanić predao ključeve vozila v. d. pomoćnika direktora Uprave policije Draganu Goroviću.

„U pitanju je vozilo visokih bezbjedonosnih, tehničkih i voznih karakteristika vrijedan 49,400 eura. Vozilo – tzv. presretač, je opremljeno potrebnom svjetlosnom i zvučnom signalizacijom kao i radarskim uređajima za evidentiranje saobraćajnih prekršaja. Propisane tehničke karakteristike vozila se odnose na postizanje ubrzanja od nula do 100 km/h za maksimum osam sekundi, te maksimalne brzine od 240 km/h, što je od suštinskog značaja za brz i efikasan odgovor u hitnim situacijama. Automobil će koristiti policijski službenici Mobilne jedinice saobraćajne policije, koji su 24 h smješteni u Komandnom centru auto – puta. Cilj je bolja kontrola i nadzor drumskog saobraćaja, sa posebnim akcentom na kontrolu brzine kretanja vozila na auto – putu“, piše u saopštenju.

Foto: MUP Crne Gore

Ljiljanić je kazao da je bezbjednost na auto – putu i podizanje svijesti o poštovanju saobraćajnih pravila njihov prioritet.

„Nabavkom ovog vozila Monteput, u saradnji sa MUP–om i Upravom policije, unapređuje operativne kapacitete za brzo i efikasno reagovanje u situacijama koje zahtijevaju hitne intervencije. Specifikacije vozila su odabrane u saradnji sa kolegama iz policije kako bi se osigurali najbolji uslovi za obavljanje policijskih zadataka,“ rekao je Ljiljanić.

Vozilo će koristiti Uprava policije, dok će troškove održavanja i goriva snositi Monteput.

Gorović se zahvalio na donaciji Ljiljaniću i Monteputu

„Ova vrijedna donacija će značajno doprinijeti poboljšanju i unapređenju bezbjednosti saobraćaja na auto-putu i u velikoj mjeri olakšati rad i doprinijeti postizanju boljih rezultata rada saobraćajne policije prilikom kontrole vozača i vozila na auto- putu, a sve u cilju bezbjednosti saobraćaja i zaštite života, zdravlja i imovine svih korisnika autoputa. Svakako da nam je želja da policijski službenici dobijeno vozilo što manje koriste prilikom evidentiranja i sankcionisanja počinilaca saobraćajnih prekršaja na auto-putu, ali ukoliko za tim bude potrebe donirano vozilo će policijskim službenicima omogućiti da to čine na zakonit i efikasan način. Monteput se sa ovom donacijom, kao i više puta do sada, pokazao i dokazao kao društveno odgovorna kompanija koja doprinosi opštem boljitku i prosperitetu svih građana Crne Gore“, rekao je Gorović.

Iz MUP-a su naveli da je najčešći prekršaj na auto-putu prekoračenje brzine

„Čime nesavjesni vozači dovode u opasnost sebe, ali i ostale učesnike u saobraćaju, a nerijetko i uništavaju državnu imovinu. Od otvaranja auto – puta trasom je prošlo 4.012.377 vozila, dok se dogodilo 77 saobraćajnih nezgoda, odnosno manje od 1 saobraćajne nezgode nedjeljno. U tim saobraćajnim nezgodama nije bilo poginulih lica, teže je povrijeđeno sedam lica dok je lakše povrede zadobila 21 osoba“, zaključili su.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Medenica: „Nisam kriva, ovo je politički proces protiv mene! Ponosna sam na svoj rad i karijeru dugu 40 godina“

„Dok sam ja bila na čelu Vrhovnog suda, to je bio hram znanja i kičma pravnog sistema“, kaže Medenica

Foto: Luka Zeković

Sutkinja Milica Vlahović Milosavljević negirala je da je u sudskom postupku nezakonito pomogla Radu Arsiću, kumu bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medenice.

To je istakla na suđenju u podgoričkom Višem sudu gdje se tereti da je mimo propisa donijela rješenje kojim je usvojen predlog za određivanje privremene mjere radi obezbjeđenja novčanog potraživanja predlagača Arsića.

I Medenica je na glavnom pretresu saopštila da je riječ o političkom procesu protiv nje. Ona je negirala da je pritiskala sutkinju Vlahović Milosavljević prilikom odlučivanja u tom predmetu.

Odgovarajući na pitanje sudije Nade Rabrenović, rekla je da je informacije dobila o ovom predmetu od advokata Željka Aprcovića.

„Ovo je antievropska Crna Gora. Mi nismo na terenu prava, već politike. Izabrana sam, možda ne slučajno – prva, koju je trebalo medijski diskreditovati, a onda i krivično goniti. Medijska diskreditacija je uporna i surova. I dalje traje. Nisam kriva, nijednu radnju nisam preduzela kojom bih Vlahović Milosavljević navela na protivzakonito postupanje, prijetila joj ili nudila dobit. Neka se javi neko ako sam vršila represiju. Dok sam ja bila na čelu Vrhovnog suda, to je bio hram znanja i kičma pravnog sistema. Ovo je čisti revanšizam i mržnja koja tinja prema meni“, kazala je Medenica.

Pomenula je da je specijalni tužilac Jovan Vukotić na jednom od prethodnih ročišta rekao da su sa njenog telefona brisane dvije aplikacije – Signal i Telegram, dok je bila u policiji, i to u pet sati ujutro, dodajući da je šifre je dala tek u tužilaštvu.

„Taj dokaz je oko mojih poruka je kontaminiran. Neko je hakovao moj telefon. Ako je brisao poruke u moju korist mogao je i dopisivati i na moju štetu“, naglasila je ona.

Kako je dodala, za tu radnju nema naredbe, već rješenje direktora ANB-a, što u njenoj praksi nije moglo biti dokaz.

Medenica je kazala da je ponosna na svoj rad, na karijeru dugu 40 godina.

„Bavila sam se rezultatima, da odluke budu zakonite – to sam zahtijevala, da građanin dođe po pravdu i da može da očekuje pravdu“, istakla je optužena Medenica. Smatra da do optužnice ne bi došlo da je istraga bila objektivna.

„Nisam nikada nije vršila uticaj na bilo kog sudiju. Tako i u ovom slučaju. Ako sam razgovarala sa Vlahović Milosavljević, razgovara sam na osnovu činjenica. Ne možete podstrekavati nekoga da donese zakonitu odluku. Gdje je ovdje šteta“, kazala je Medenica.

Dodala je da protagonisti nove vlasti očekuju od sudija da budu administrativni organi koji će sprovoditi njihove odluke i želje.

„Kada politika uđe u sudnicu biraju se ljudi određenih kvalifikacija. Ovoga puta izabran je tužilac početnik. Optužnica je prije svega, po meni, podsmijavanje i zakonu i logici. Mjera istine u ovoj sudnici mora biti dokaz, ne njihova želja“, istakla je Medenica.

Vlahović Milosavljević: Rješenje koje sam donijela zakonito, potvrđeno od drugostepenog vijeća

Vlahović Milosavljević je u dvočasovnom iznošenju odbrane izjavila da je rješenje koje je kao sudija donijela potvrđeno od drugostepenog vijeća Privrednog suda.

Optužnicom je predstavljeno da je Medenica, kao predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, zloupotrebom službenog položaja putem podstrekavanja, navodno uticala i na sutkinju Vlahović Milosavljević da donese odluku u predmetu u korist njenog kuma Rada Arsića, na štetu korporacije “Ten” sa sjedištem u Moskvi.

Vlahović Milosavljević je kategorično je odbacila navode optužnice.

“Negiram izvršenje krivičnog djela koje mi se optužnicom stavlja na teret. Nevjerovatno je i paradoksalno da sam optužena zbog donošenja navodno nezakonitog rješenja o određivanju privremene mjere, uprkos činjenici što je to rješenje zakonito i kao takvo je potvrđeno od strane više nadležne instance – drugostepenog Vijeća od troje sudija. Podizanjem ove optužnice zakonita i pravosnažna sudska odluka proglašava se nezakonitom, iako odluka donijeta u prvom stepenu može biti predmet preispitivanja isključivo od strane više instance, koja po izjavljenom pravnom lijeku ispituje zakonitost postupanja sudije prilikom odlučivanja“, rekla je Vlahović Milosavljević.

Ona tvrdi da joj se optužnicom neosnovano stavlja na teret da je kao postupajući sudija u prvom stepenu, u predmetu Privrednog suda donijela navodno nezakonito rješenje o određivanju privremene mjere, kao i da je donošenjem tog navodno nezakonitog rješenja korporaciji Ten teže povrijeđeno pravo i pričinjena šteta.

„Osim što djelo koje je predmet optužbe po zakonu nije krivično djelo, ukazujem da u spisima ne postoji nijedan dokaz za ovakvu tezu optužbe, pa nije jasno na osnovu čega sam uopšte optužena, a još manje po kom osnovu je optužnica u odnosu na mene potvrđena. Ova optužba je predstavljena na način koji ne odgovara pravu, zakonu i činjeničnom stanju i dokazima u spisima predmeta P.br.564/16 i kao takva je pravno neodrživa. Takođe, optužnica je zasnovana na pogrešnoj primjeni materijalnog prava, odnosno na pogrešnom pravnom tumačenju odredaba člana 287 i člana 288 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, a uz to u optužnici se ne pravi razlika između osnovnih pravnih pojmova, a to je pravo svojine i imovine“, istakla je Vlahović Milosavljević.

Tvrdi da je rješenje o određivanju privremene mjere donijeto je u potpunosti u skladu sa zakonom, što znači da je odluka zakonita, „a zakonitom sudskom odlukom nije moguće izvršiti nijedno krivično djelo, a samim tim ni krivično djelo zloupotreba službenog položaja koje mi se optužnicom stavlja na teret“.

Ona ponavlja da je privremena mjera određena ne suprotno, kako je to pogrešno predstavljeno u optužnici, nego upravo u skladu sa članom 287 i članom 288 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju i da tužilac u optužnici prenebregava činjenicu da je rješenje o određivanju privremene mjere koje je donijeto u prvom stepenu, nakon 33 dana od njegovog donošenja postalo pravosnažno.

„To rješenje je dalje na snazi, i biće na snazi sve do pravosnažnogje končanja pamičnog postupka koji je i dalje u toku. U konkretnom slučaju, po osnovu Ugovora o hipoteci od 27.11.2013.godine konstituisana je hipoteka na nepokretnosti u svojini Arsića, a koja hipoteka je upisana u katastar nepokretnosti u korist protivnika obezbjeđenja AD Korporacija Ten kao obezbjeđenje potraživanja u iznosu od 400.000 eura….Činjenca da su u izreci rješenja o određivanju privremene mjere naznačene, odnosno taksativno nabrojane nepokretnosti koje su u svojini predlagača obezbjeđenja Arsić Rada, ne znači da je privremena mjera određena na njegovoj imovini, budući da su iste nabrojane isključivo iz razloga jer je na njima konstituisana hipoteka koja je upisana u katastar nepokretnosti u korist protivnika obezbjeđenja AD Korporacija Ten, a kojom hipotekom je tom pravnom licu zabranjeno da raspolaže određivanjem privremene mjere. Prema tome, potraživanje predlagača obezbjeđenja obezbijeđeno imovinom protivnika obezbjeđenja, tj dospjelim potraživanjem u iznosu od 400.000,00 eura koje je obezbijeđeno hipotekom koja je u katastar nepokretnosti upisana u korist pravnog lica AD Korporacija Ten, a što je u skladu sa članom 287 stav 1 Zakona o izvršenju obezbjeđenju“

Sutkinja ističe da privremenom mjerom nije zabranjeno Arsiću da raspolaže nepokretnostima koje su upisane kao njegova svojina, kako je to pogrešno predstavljeno u optužnici, već je u skladu sa zakonom zabranjeno protivniku obezbjeđenja AD Korporacija Ten da raspolaže svojom imovinom, i to hipotekom i potraživanjem u iznosu od 400.000 eura

„… koje je obezbijeđeno tom hipotekom. To znači da je privremenom mjerom protivniku obezbjeđenja pravnom licu AD Korporacija Ten zabranjeno u skladu sa zakonom da realizuje hipoteku kao stvarno pravo i da naplati potraživanje obezbijeđeno hipotekom, i to je jedina pravna posljedica koja je nastupila i koja je uopšte mogla nastupiti donošenjem predmetnog rješenja, budući da na predmetnim nepokretnostima hipoteka i dalje egzistira, a da je parnični postupak u predmetu u kom je određena privremena mjera i dalje u toku. Zabranom otuđenja i opterećenja nepokretnosti opterećene hipotekom koje su u svojini predlagača obezbjeđenja Arsić Rada, protivniku obezbjeđenja AD Korporacija Ten u skladu sa zakonom zabranjeno da raspolaže svojom imovinom, i to kao prvo obligacionim pravom, tj.dospjelim potraživanjem u iznosu od 400.000,00 eura i kao drugo stvarnim pravom, tj. hipotekom kojom je obezbijeđeno navedeno dospjelo potraživanje u iznosu od 400.000,00 eura”, kazala je okrivljena sudija Vlahović Milosavljević.

Posebno je istakla:

“Rješenje o određivanju privremene mjere u potpunosti je zakonito, obzirom da je donijeto u skladu sa članom 288 stav 1 tačka 3 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, kojim je kao jedna od vrsta privremenih mjera koje se naročito mogu odrediti eksplicitno propisana zabrana protivniku obezbjeđenja da otuđi ili optereti stvarna prava koja su na nepokretnosti upisana u katastar nepokretnosti u njegovu korist. U konkretnom slučaju, rješenjem o određivanju privremene mjere protivniku obezbjeđenja AD Korporacija Ten u skladu sa članom 288 stav 1 tačka 3 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju zabranjeno je da otuđi ili optereti svoju imovinu, i to stvarno pravo, tj. hipoteku, a što podrazumijeva da je u skladu sa zakonom onemogućen da kao hipotekarni povjerilac realizuje hipoteku kao stvarno pravo i naplati svoje potraživanje obezbijeđeno hipotekom prodajom hipotekovanih nepokretnosti u postupku sudske ili vansudske prodaje.

Prodajom nepokretnosti koje su upisane u svojini predlagača obezbjeđenja Arsić Rada, a koje su opterećene hipotekom upisanom u katastar nepokretnosti u korist protivnika obezbjeđenja AD Korporacija Ten, protivnik obezbjeđenja AD Korporacija Ten otuđio bi svoju imovinu, i to stvarno pravo tj. hipoteku koja je upisana u katastar nepokretnosti u njegovu korist. Zbog toga je u privremenoj mjeri kojom je protivniku obezbjeđenja AD Korporacija Ten zabranjeno otuđenje i opterećenje nepokretnosti opterećene hipotekom upisanom u katastar nepokretnosti u njegovu korist, inkorporirana zabrana protivniku obezbjeđenja AD Korporacija Ten da otuđi ili optereti svoje stvarno pravo tj. Hipoteku”, zaključila je ona.

„Bila sam pod stresom od porođaja”

Vlahović Milosavljević se izjasnila i na odbranu koju je dala u fazi istrage kada je između ostalog rekla da je Vesna Medenica vršila pritisak na nju i da je nezgodna kada joj se neko zamjeri.

Ona je rekla da je ta izjava nepotpuna, jer se izjašnjavala isključivo na okolnosti komunikacije sa medenicom.

„Zbog toga se u javnosti paušalno izvještavalo da sam navodno priznala izvršenje krivičnog djela. Pojašnjavam da se zbog proteka vremena od tri i po godine, počev od donošenja rješenja o određivanju privremene mjere do odbrane koju sam pred tužilaštvom iznijela 12.07.2022. godine, objektivno nisam mogla sjetiti svih činjenica. Ovo posebno jer sam u tom periodu od tri i po godine postupala i riješila gotovo hiljadu predmeta. Prilikom saslušanja u fazi istrage nisam imala dovoljno vremena i mogućnosti za pripremanje odbrane, jer sam poziv za saslušanje koje je zakazano za 12. jul 2022 godine u 11.30 časova, telefonskim putem dobila od strane postupajućeg tužioca prethodne večeri“, rekla je sutkinja.

Tvrdi da nije pročitala zapisnik prije potpisivanja, da iskaz nije diktirala, već da ga je formulisao i unosio u zapisnik postupajući tužilac.

„Iskaz sam dala kao dojilja, dva mjeseca nakon porodadja, u stanju jakog stresa i posebne psiho-fizičke iscrpljenosti. Tokom saslušanja razmišljala sam i strahovala da mogu biti zadržana, odnosno pritvorena, a samim tim i odvojena od tek rođenog djeteta koje dojim, obzirom da su u tom trenutku sva lica u predmetu bila u pritvoru. Zbog svega navedenog nisam bila u stanju da sa pažnjom pratim radnju sačinjavanja zapisnika, niti da shvatim značaj rečenica koje je tužilac u moje ime unio u zapisnik“.

Ona je ponovila da ni u kom slučaju nije mislila na to da je Medenica na bilo koji način uticala na donošenje odluke, jer je odluka donijeta u skladu sa zakonom, činjeničnim stanjem i dokazima u spisima predmeta.

„To je jedina istina. Kvalifikativi da je bivša predsjednica Vrhovnog suda, autoritativna i jako nezgodna kad joj se neko zamjeri, podrazumijeva da ista nema toleranciju za neažurnost u radu sudija, zbog čega sam, kao i zbog činjenice da je privremena mjera po svojoj prirodi i po zakonu hitna, o predlogu za određivanje predmetne privremene mjere odlučila u najkraćem mogućem roku, tačnije istog dana kada je taj predlog predat sudu (27.12.2018.godine)“.

(Izvor: Vijesti)

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije