Connect with us

DRUŠTVO

NA ČELU IRF-A, KADA JE KOLAREVIĆ DOBIO MILIONSKI KREDIT, BIO FUNKCIONER DPS-A

Sestrić Đukanovića angažovao majku i tužio državni fond od kojeg je dobio pet miliona eura

Ubrzo je stigla prva tužba Privrednom sudu, preko majke Edina Kolarevića – tačnije advokatske kancelarije Ane Đukanović

Ana Đukanović i Edin Kolarević, Foto: Ivan Petrušić

Pred Privrednim sudom Crne Gore vode se predmeti protiv vladinog Investiciono razvojnog fonda (IRF) pokrenuti putem dvije tužbe kompanije “DP Hotel Facility”, koja je u vlasništvu Edina Kolarevića, sestrića sada bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića.

Radi se o kompaniji koja je 16. februara 2018. godine od IRF-a dobila kredit od pet miliona eura za finansiranje izgradnje hotela i tri depadansa, u vrijeme kad je čelnik fonda bio Zoran Vukčević, funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS), piše portal PRESS.

Novi Odbor direktora IRF-a imenovan je 29. decembra 2020. godine. Na konsitutivnoj sjednici održanoj 13. januara 2021. godine funkcioner Demokratske Crne Gore Velizar Kaluđerović imenovan je za predsjednika Odbora direktora fonda, dok je 14. januara Irena Radović stupila na dužnost direktorke fonda.

Prema podacima portala PRESS, ubrzo nakon promjene menadžmenta IRF-a utvrđeni su brojni problemi kad je u pitanju odobreni kredit Kolarevićevoj firmi.

Od samog starta evidentirane su problematične aktivnosti.

Hronologija:

16.02.2018: Odbor direktora IRF, na čijem je čelu Vukčević, odobrava kredit od pet miliona eura start-up preduzeću “DP Hotel Facility”, posredstvom kreditne linije kojom je redovno propisano odobrenje do 50 hiljada. Vukčević koristi diskreciono pravo OD da odobri iznos od pet miliona eura.

29.12.2020: Na dan kad je Vlada donijela odluku o razrješenju OD IRF, na čelu s Vukčevićem i imenovanju novog OD IRF, stari OD na čelu sa Vukčevićem odobrava direktni dugoročni kredit u iznosu od 1.4 miliona eura za preduzeće “DP Hotel Facility” (Preduzeće “DP Hotel Facility” doo je prethodno podnijelo zahtjev za finansiranje nabavke trajnih obrtnih sredstava u iznosu od 1,400,000 eura na period od sedam godina – uključujući dvije godine grejsa).

Analizom dostavljene dokumentacije, sagledavanjem problema u poslovanju, analizom prethodne saradnje sa IRF-om u smislu kršenja odredbi osnovnog Ugovora i pratećih Anexa, stručne službe IRF uključujući Kreditno – garantni odbor odbile su da podrže finansiranje predmetnog zahtjeva i sa zaključkom “ne preporučuje se” kreditni predlog je poslat na finalno razmatranje članovima Odbora direktora na čelu s Vukčevićem.

U vezi sa predmetnim aranžmanom IRF se u više navrata obraćao Centralnoj banci Crne Gore (CBCG), na čijem je čelu guverner Radoje Žugić, zbog utvrđenih limita izloženosti po pojedinačnom klijentu, a sve u skladu sa aktom CBCG od 16.09.2020. godine (s potpisom Žugića) kojim je zabranjeno dodatno finansiranje ovakvih klijenata.

Nakon, navodnog, pritisaka Kolarevića u saradnji s guvernerom CBCG (umjesto kojeg se na dopise potpisuje direktor kontrole banaka), te nekoliko uzajamnih dopisa između CBCG i IRF-a – “zelenim svjetlom” od strane CBCG za odobrenje predmetnog aranžmana uprkos prethodnoj eksplicitnoj zabrani s potpisom Žugića za sve veće izloženosti od 16.09.2020. godine, a uprkos protivljenju stručnih službi Odbor direktora IRF na čelu sa Vukčevićem je dana 29.12.2020. godine donio odluku o odobrenju dugoročnog kreditnog aranžmana za nabavku obrtnih sredstva u iznosu od 1,4 miliona eura na period od 84 mjeseca (uključujući grejs period od 24 mjeseca).

Nova uprava IRF je od sredine januara, kada je preuzela rukovođenje institucijom insistira na ispunjenju definisanih uslova za zaključenje Ugovora o kreditu, te zbog neispunjenja uslova ovaj kredit nije nikad realizovan.

30.12.2020: Uprkos tome što je dan ranije na sjednici Vlade Crne Gore donesena Odluka o imenovanju novog Odbora direktora IRF, Zoran Vukčević je potpisao Aneks br 4 Ugovora o kreditu od pet miliona iz 16. februara 2018. godine, kojim je uprkos neizmirivanju dugovanja prema IRF-u i brojnim neispunjenim uslovima Edinu Kolareviću dat reprogram, kojim mu je omogućeno produženje grejs perioda još 24 mjeseca, kao i produženje roka otplate za kredit od pet miliona na dodatnih 24 mjeseca.

Sve vrijeme Kolarević nije plaćao ni cent kredita ni IRF-u.

Dolaskom novog rukovodstva vladinog fonda, zbog neispunjenja uslova i obaveza korisnika kredita – firme “DP Hotel Facility” 5. februara 2021. godine reprogram kredita od pet miliona eura, koji je odobren od strane starog menadžementa i potpisan-zaključen aneksom od 30. decembra 2020. godine, potpisima Irene Radović i Velizara Kaluđerovića, stavljen je van snage.

Time je neurednom klijentu koji nije izmirivao obaveze ukinuto produženje grejs period za još 24 mjeseca, kao i produženje roka otplate za kredit od pet miliona eura na dodatna 24 mjeseca.

Ubrzo je stigla prva tužba Privrednom sudu, preko majke Edina Kolarevića – tačnije advokatske kancelarije Ane Đukanović, ali i tužba koju potpisuje beogradska advokatska kancelarija, odnosno advokat Igor Martinović.

U tužbama se navodi da je postupkom IRF-a Edin Kolarević ostao bez subvencije Ministarstva ekonomije (turizma) u vrijednosti 315 hiljada eura, kao i da dodatni kredit u iznosu 1,4 miliona eura odobren od strane starog menadžementa IRF 29. decembra 2020. godine nikad nije realizovan pod novom upravom.

Suđenje je u toku kod sudije Faruka Mušovića.

U Upravi za nekretnine može se vidjeti da se kompanija “DP Hotel Facility”, sa majkom firmom “Serzman incorporated”, vodi kao vlasnik turističkog kompleksa “Dobrota Palazzi” kod Kotora vrijednog oko 20 miliona eura.

U okviru tog turističkog naselja je hotel sa pet zvjezdica – Allure Palazzi Kotor Bay, koji ima 89 modernih i udobnih soba i 10 vila.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Kontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene

„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu“

Tokom akcije 16. oktobra, koja se odnosila na kontrolu proizvođača peleta, izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem, saopštilo je Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.

Naime, u saopštenju navode da je 16. oktobra, sa početkom u 12 sati, sprovedena koordinisana akcija inspekcijskog nadzora nad proizvođačima peleta, u kojoj je istovremeno učestvovalo pet inspekcija: inspekcija rada, tržišna, poreska, šumarska inspekcija i inspekcija zaštite na radu.

„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu. Tokom akcije izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem“, navodi se u saopštenju.

Iz Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora ukazuju da posebno zabrinjava činjenica da su tri fabrike peleta na dan sprovođenja akcije bile zatvorene.

„Njihovo odsustvo iz neposrednog nadzora, međutim, ne znači da će biti izuzete od kontrola. Ove peletare biće ponovo predmet interesovanja nadležnih inspekcija u narednom periodu, kako bi se, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, provjerile relevantne okolnosti i spriječilo eventualno izbjegavanje inspekcijskog nadzora“, istakli su.

Kako navode, ova akcija predstavlja jasnu poruku svim proizvođačima peleta da se zakon mora poštovati i da nijedan privredni subjekt ne može računati na to da će nepravilnosti ostati neotkrivene.

„Zajedničko djelovanje više inspekcija omogućava sveobuhvatniju kontrolu poslovanja i efikasnije postupanje u slučajevima utvrđenih kršenja propisa“, dodaju u saopštenju.

Naglašavaju da inspekcijski nadzor neće biti jednokratna aktivnost, već kontinuiran proces.

„U narednom periodu posebna pažnja biće usmjerena na subjekte kod kojih postoje razlozi za dodatnu kontrolu, uključujući i pogone koji nijesu bili dostupni tokom ove akcije. Poruka je jasna: zakon važi za sve, a odgovornost za njegovo kršenje snose oni kod kojih se nepravilnosti utvrde. Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskog nadzora nastaviće sa odlučnim postupanjem, bez selektivnog pristupa, u cilju zaštite javnog interesa i uspostavljanja jednakih uslova poslovanja za sve privredne subjekte“, zaključili su u saopštenju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Pokrenuta peticija za poseban dodatak za djecu koja su izgubila jednog roditelja

Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca

Na sajtu Skupštine Crne Gore pokrenuta je peticija kojom se traži uvođenje posebnog dodatka za djecu kojoj je preminuo jedan roditelj, s ciljem da im se obezbijedi dodatna finansijska podrška i veća sigurnost tokom odrastanja, prenosi portal roditelji.me.

Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca.

Peticiju je pokrenuo Eldin Sinančević, a ona predviđa pokretanje izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kako bi se uvela posebna kategorija dječjeg dodatka namijenjena ovoj grupi djece, navode sa portala roditelji.me.

Predlaže se da se utvrde jasni zakonski uslovi i postupak za ostvarivanje ovog prava, uz razmatranje mogućnosti da ono ne zavisi isključivo od toga da li preživjeli roditelj prima materijalno obezbjeđenje porodice. Takođe, predlagači peticije traže od nadležnih da utvrde odgovarajući iznos dodatka, u skladu sa potrebama djece i finansijskim mogućnostima države, kao i da se uvođenjem ovog prava ne ukidaju niti umanjuju postojeća prava i dodaci koje ostvaruju druge kategorije djece.

“Smatramo da djeca kojoj je jedan roditelj preminuo zaslužuju da njihove posebne životne okolnosti budu prepoznate u sistemu socijalne i dječje zaštite. Gubitak roditelja može imati ozbiljne emocionalne, porodične i materijalne posljedice, dok preživjeli roditelj često preuzima punu odgovornost za izdržavanje, vaspitanje, školovanje i svakodnevnu brigu o djetetu”, navode predlagači peticije, uz poziv građanima Crne Gore da potpisom podrže ovu peticiju i pomognu da se pred nadležnim institucijama pokrene razmatranje ovog važnog pitanja.  

“Naš cilj je da djeca koja su izgubila majku ili oca dobiju dodatnu podršku države, uz očuvanje svih postojećih prava koja im pripadaju. Podržimo djecu koja su izgubila jednog roditelja. Njihova sigurnost, dostojanstvo i budućnost zaslužuju pažnju cijelog društva”, zaključuje se u peticiji.

Peticija je dostupna na ovom LINKU.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Berane: Dobrašinović oslobođen optužbi za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru

Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja

Foto: Slobodan Šebek/DW

Beranac Vujadin Dobrašinović, vlasnik imanja u Gornjem Zaostru kod Berana, gdje je prošle godine podignut, a potom uklonjen spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, oslobođen je optužbi, potvrdio je njegov advokat Nikola Čukić za Portal Berane online.

Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja.

Dalji postupak vodio se dok se on branio sa slobode.

Piše: Berane online

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije