Connect with us

DRUŠTVO

SABOR SPC U HRAMU SVETOG SAVE U BEOGRADU

Sjutra se bira novi patrijarh SPC, vladika Joanikije jedan od kandidata

„Dao Bog da te udostoji da sjedneš na presto Srpske pravoslavne crkve”, bile su riječi pokojnog patrijarha Pavla upućene episkopu Budimljansko-nikšićkom i administratoru Mitropolije crnogorsko-primorske Joanikiju 2009. godine, sjetili su se mnogi iz vrha SPC ovih dana

Sveti arhijerejski Sabor SPC na kome će biti izabran novi patrijarh SPC, 46. po redu, biće održan sjutra u kripti Hrama Svetog Save, u Beogradu, sa početkom u 12 sati, potvrđeno je Tanjugu u Patrijaršiji SPC.

Episkop budimljansko-nikšićki i administrator Mitropolije crnogorsko-primorske Joanikije, mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije, vladika bački Irinej Bulović, episkop banjalučki Jefrem i mitropolit dabrobosanski Hrizostom trenutno su najozbiljniji kandidati za novog poglavara Srpske pravoslavne crkve, prenose mediji u Srbiji.

Ovo će biti prvi put da se Sabor održava na nekoj lokaciji van Patrijaršije, a kao razlog za to što je izabran Hram Svetog Save je pandemija kovida i pogodniji uslovi koji postoje u ovom velikom prostoru da bi se sprovele mjere zaštite.

Kandidati za patrijarha mogu biti svaki od 30 arhijereja SPC sa najmanje pet godina eparhijske službe, a pravo da glasa ima njih 39, koliko Sabor broji članova.

Po proceduri prvo arhijereji biraju između sebe sve dok ne izaberu tri kandidata, a vrijeme za to nije ograničeno.

Uslov za izbor je nadpolična većina prisutnih vladika. Po izboru tri kandidata njihova imena se stavljaju u jevanđelje iz koga koverat sa imenom izvlači monah iz nekog manastira za koga vlada mišljenje da je veliki duhovnik.

Episkop budimljansko-nikšićki Joanikije, uoči Sabora, kazao je da svi treba da daju doprinos da proces biranja protekne zakonito.

Upitan da objasni kako se vladike Srpske pravoslavne crkve pripremaju za izbor svog budućeg patrijarha i da li među vladikama ima raznih mišljenja, nesuglasica i podjela, Joanikije je kazao je da biranje patrijarha saborni, crkveni i svetoduhovski čin od svenarodnog značaja.

On je rekao da svaki učesnik tog događaja treba da slijedi volju Božiju i da proces biranja protekne zakonito, u najvećoj bratskoj slozi.

„Prirodno je, međutim, da se uoči izbora novog patrijarha, episkopi sastaju i savjetuju, neizbježno je da bude i različitih mišljenja u vezi arhijereja za koje se treba opredjeljivati prilikom glasanja. Kako god mislili, važno je da želimo onaj izbor koji će Crkvi donijeti najviše dobra i radosti, koji će ojačati njeno jedinstvo“, naveo je Joanikije.

Upitan da odgovori u kojoj mjeri politika može da ima uticaj na izbor budućeg patrijarha, vladika Joanikije dodaje da se o tome u mnogim medijima posljednjih dana opširno piše.

Joanikije je rekao da misli će svi arhijereji odlučivati po svojoj savjesti gledajući da ugode Bogu i svojoj Crkvi.

„Da li će biti ili neće političkog uticaja na rad predstojećeg Sabora ne znam, ali vjerujem da će saborni um arhijereja prosvijetljen blagodaću Svetoga Duha presudno uticati na izbor budućeg srpskog patrijarha“, poručio je Joanikije.

Patrijarh Pavle: Dao Bog da ti sjedneš na presto SPC

Prema navodima iz vrha SPC patrijarh Pavle je 2009. godine, samo nekoliko dana pred smrt, rekao da se nada da će na čelo SPC jednog dana doći upravo Joanikije.

Prema svjedočenjima, kada je episkop Budimljansko-nikšićki došao da posjeti već veoma bolesnog patrijarha Pavla, nije skrivao svoju tugu što vidi da je kraj njegovog ovozemaljskog života veoma blizu.

“Neki žele moju stolicu, neki joj se nadaju, a ti samo želiš da poslužim još crkvi srpskoj. Dao Bog da te udostoji da sjedneš na presto Srpske pravoslavne crkve”, rekao je tada patrijarh iz bolničke postelje, a na te riječi Joanikije je zaplakao, pisali su mediji u Srbiji, pozivajući se na svjedočenja mnogih iz SPC.

Srpski akademik Matija Bećković, koji je čak i napisao pjesmu o Joanikiju, kaže da on “kao da je sa freske sišao”, i za jedan medij je naveo tada da nije iznenađujuće što je pokojni patrijarh priželjkivao da ga naslijedi neko kao što je naš vladika.

“Nisam čuo za takav razgovor, ali liči mi na njih dvojicu. A ne bi bilo čudno ni da nam patrijarh Pavle iz groba i sada poručuje upravo to”, rekao je Bećković.

Joanikije ima najveću podršku vjernika

Nakon smrti mitropolita crnogorosko-primorskog Amfilohija, episkop budimljansko nikšićki Joanikije je najozbiljniji kandidat za njegovog nasljednika. Međutim, smrću patrijarha Irineja Jaonikije figurira i kao mogući izbor za novog patrijarha.

„Na njegovoj strani je mnogo toga. Narod ga voli, pokazao je hrabrost kad je trebalo rušiti režim Mila Đukanovića, zbog čega je bio i uhapšen. Uz Amfilohija, najzaslužniji je što je zaštićena imovina Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori”, navodi naš sagovornik iz SPC, dodajući da Joanikije zbog svoje popularnosti ima izvjesno najveću podršku među vjernicima.

Jaonikije je rođen 20. aprila 1959. godine u Velimlju (Banjani). Gimnaziju je završio u Nikšiću. Diplomirao je na Bogoslovskom fakultetu SPC u Beogradu 1990. godine i apsolvirao filosofiju na Filosofskom fakultetu u Beogradu.

Zamonašio se u manastiru Ćelija Piperska 30. oktobra 1990. godine. Rukopoložen je u čin jerođakona 7. februara 1991. godine, a u čin jeromonaha 17. februara 1991. godine, kada je i postavljen za v.d. nastojatelja manastira Savina. Godinu dana kasnije, 01. septembra 1992. godine postavljen je za nastojatelja Cetinjskog manastira, nastavnika i glavnog vaspitača u novoobnovljenoj Cetinjskoj bogosloviji. Septembra 1995. godine unapređen je u čin protosinđela i postavljen za v.d. rektora Cetinjske bogoslovije.

Za vikarnog episkopa Budimljanskog izabrao ga je Sveti arhijerejski Sabor na redovnom zasedanju maja meseca 1999. godine. Hirotonisan je na Cetinju u čin episkopa od strane Patrijarha srpskog Pavla, uz sasluženje Mitropolita Amfilohija i još 12 arhijereja, 3. juna 1999. godine.

Sveti Arhijerejski Sabor SPC na majskom zasedanju 2001. godine osnovao je Eparhiju budimljansko-nikšićku sa sedištem u Đurđevim Stupovima u Beranama i za njenog administratora postavio je vikarnog episkopa budimljanskog Joanikija.

Piše: Berane online

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Na Durmitoru spašeni državljani Amerike

Ostali zaglavljeni u stijeni na nepristupačnom terenu

Foto: MUP

Pripadnici Gorske službe spašavanja (GSS) Crne Gore i Avio-helikopterske jedinice MUP-a uspješno su izveli spasilačku akciju na Durmitoru, nakon što su dvojica državljana Sjedinjenih Američkih Država ostala zaglavljena u stijeni na nepristupačnom terenu.

Kako je ranije objavljeno na Facebook stranici GSS, akcija spašavanja počela je oko 16 sati nakon što je poziv za pomoć upućen putem OKC 112 Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a.

“Intervencija je izvedena u složenim uslovima, a zahvaljujući koordinisanom djelovanju spasilačkih timova, akcija je uspješno okončana”, istakli su.

Kako su kazali iz MUP-a, strani državljanin je predat ekipi prve pomoći na Žabljaku.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Makron posjetio Cetinjski manastir: Mitropolit Joanikije mu poklonio repliku „Podgoričke čaše“

„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama“, piše u saopštenju Mitropolije crnogorsko-primorske

Foto: Mitropolija Crnogorska-primorska

Predsjednik Francuske Emanuel Makron zajedno sa crnogorskim kolegom Jakovom Milatovićem, posjetio je Cetinjski manastir i Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).

U Cetinjskom manastiru, kako dodaju iz MCP, visoke goste dočekao je visokopreosvešteni mitropolit Joanikije, koji je francuskog predsjednika i njegovu delegaciju upoznao sa, kako navode, bogatom i slavnom istorijom Cetinjskog manastira i svetinjama koje se u njemu čuvaju.

„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama. Predsjednik Makron je mitropolita Joanikija upoznao sa razlozima njegove posjete Crnoj Gori, kao i perspektivama i mogućnostima koje se otvaraju pred Crnom Gorom u okviru članstva u Evropskoj uniji“, ističe se u saopštenju.

Foto: Mitropolija Crnogorska-primorska

Mitropolit Joanikije je gostima poželio dobrodošlicu i istakao važnost posjete predsjednika Makrona Crnoj Gori.

„Govorio je o misiji, kulturnoj i duhovnoj djelatnosti Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori, kao i o mnogovjekovnom staranju Srpske pravoslavne Crkve na očuvanju i izgradnji hrišćanskog i kulturnog nasljeđa na ovim prostorima“, navodi se.

Iz MCP su kazali da je taj susret bio prilika da se sagovornici podsjete na neraskidive i jake veze naših naroda u prošlosti.

„Prijateljstvo i savezništvo u Prvom i Drugom svjetskom ratu ostaju kao čvrst temelj na kome treba graditi budućnost ovih odnosa. Mitropolit je podsjetio i da su se mnogi naši vladari, vojskovođe, književnici i duhovnici obrazovali na čuvenim francuskim univerzitetima“, piše u saopštenju.

Mitropolit Crnogorsko-primorski je izrazio uvjerenje da Crna Gora u kulturnom i duhovnom dijelu ima šta da ponudi savremenoj Evropi.

„Borba za slobodu, čast i dostojanstvo, kao i hrišćanska spremnost na žrtvu, krasili su ovaj slobodarski narod. Bez tih univerzalnih i vječnih vrijednosti nijedan narod i nijedna država ne bi imali dubljeg smisla“, rekao je Joanikije.

„Na kraju prijateljskog i iskrenog razgovora, predsjednik Makron se zahvalio domaćinu na srdačnom dočeku i lijepom razgovoru, a mitropolit Joanikije je predsjedniku Francuske, u znak sjećanja na ovu posjetu, poklonio repliku ranohrišćanskog diskosa, poznatog pod nazivom ‘Podgorička čaša’, relikviju koja je pronađena na lokalitetu Duklja, a koja se danas čuva u čuvenom muzeju Ermitaž“, zaključuje se u saopštenju MCP.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Nikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman

– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici

Nikšićani blokirali granicu - FOTO: Ž. ŠAPURIĆ (Dan)

Više stotina Nikšićana, koji su jutros krenuli na Sportsko-rekreativne igre na Tari, satima je zarobljeno u nepreglednim kolonama na graničnom prelazu Jabuka prema Srbiji. Revoltirani višesatnim čekanjem i, kako tvrde, selektivnim propuštanjem vozila, oni su prije oko sat vremena blokirali granični prelaz u oba pravca, piše „Dan“.

– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici.

Jedan od Nikšićana koji se nalazi u koloni rekao je da su na Jabuci formirane kilometarske kolone vozila, među kojima ima djece, starijih osoba i čitavih porodica koje već satima čekaju da nastave put.

– Bez problema se propuštaju automobili sa srbijanskim tablicama, dok vozila i autobusi iz Crne Gore stoje u mjestu. Prođe jedno ili dva vozila sa crnogorskim registracijama, a onda ponovo slijedi dugo čekanje – naveo je on.

Prema njegovim riječima, dio putnika krenuo je rano jutros preko graničnog prelaza Jabuka, dok se drugi dio nešto kasnije uputio preko Šćepan Polja. Međutim, ni nakon više sati čekanja mnogi nisu uspjeli da pređu granicu.

Nezadovoljstvo među putnicima raste iz časa u čas, jer nema zvaničnih informacija o razlozima zastoja niti procjene koliko će čekanje trajati. Dodatnu zabrinutost izazivaju visoke temperature, nedostatak osnovnih uslova za boravak u kolonama i činjenica da se među putnicima nalaze djeca i starije osobe.

Prema dostupnim informacijama, oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari suočilo se sa višesatnim zadržavanjem na graničnim prelazima prema Srbiji. Putnici poručuju da očekuju hitnu reakciju nadležnih i uspostavljanje nesmetanog protoka saobraćaja, kako bi mogli da nastave put ka odredištu.

Oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari ogorčeno višesatnim čekanjem i tvrde da vozila iz Crne Gore prolaze znatno sporije od ostalih.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije