Predsjednik opštine Berane, Đole Lutovac, gostujući u emisiji “Epicentar” na Gradskoj TV je kazao da ideja o reaktivaciji aerodroma u tom gradu nije sporna, te da predlog koji je iznio njemački insvestitor Majk Štajnmiler ne odgovara stvarnim mogućnostima.

Lutovac se osvrnuo i na potencijalne investicije u Jelovicu pojasnivši da detaljni urbanistički plan Jelovica predviđa razvoj modernog turističkog kompleksa sa žičarama, gondolama i hotelima, te da se samo čeka odgovor Mohameda Alabara.

Kako ističe, postoje racionalniji modeli kako bi se uz minimalnu eksproprijaciju mogao razviti regionalni aerodrom, a naša opština je takođe spremila idejni projekat za investiciju u Jelovicu.

„Mi smo u vrlo kratkom roku pripremili konkretne projektne ideje koje smo uputili potencijalnom investitoru. Sve tri opštine fokusirale su se na planinu Bjelasicu, naravno, svaka na svoj dio planine. U slučaju Berana, ponudili smo Jelovicu kao jednu od najatraktivnijih turističkih destinacija u našem kraju, gdje već postoje dobri osnovi za ulaganje – uključujući plansku dokumentaciju“, kazao je Đole Lutovac.

Za područje Komova već je usvojen prostorni plan posebne namjene, dok detaljni urbanistički plan Jelovica predviđa razvoj modernog turističkog kompleksa sa žičarama, gondolama i hotelima. Lutovac je naglasio da su projektne ideje već dostavljene Alabaru, iako sastanak još nije održan.

„Koliko nam je poznato, sve inicijative iz opština sjeverne regije već su predstavljene investitoru. On je nedavno boravio u Kolašinu, a očekujemo i njegove posjete ostalim opštinama. Vidjećemo kako će se situacija dalje razvijati – za sada imamo samo te informacije“, dodao je.

Lutovac navodi da je u fokusu potencijalne saradnje ostaje pitanje da li će investitor poštovati domaće zakone i regulative, što lokalne vlasti ističu kao ključni uslov za održiv i zakonit razvoj.

On ističe da ideja o reaktivaciji aerodroma nije sporna sama po sebi, ali da predlog koji je iznio njemački insvestitor Majk Štajnmiler ne odgovara stvarnim mogućnostima.

„Već smo rekli da studija nije obradila ključne stavke – troškove eksproprijacije, uticaj na životnu sredinu, niti je definisano ko bi snosio finansijski teret. Ujedno, 700 objekata koji bi morali biti uklonjeni – to nije realan okvir za razvoj“, kazao je Lutovac.

On ističe da postoje racionalniji modeli.

„Postoji studija Univerziteta u Mariboru iz 2018. godine, gdje je analizirano kako bi se uz minimalnu eksproprijaciju mogao razviti regionalni aerodrom. To bi podrazumijevalo samo uklanjanje manjeg broja objekata koji su i onako nelegalno sagrađeni u zoni aerodroma“, dodaje.

Lutovac naglašava da se ne dovodi u pitanje sama ideja aerodroma, već način na koji se pristupa njenoj realizaciji.„U pitanju je širina zone. Ako bi investitor imao realne potrebe i prihvatio užu zonu, uz uvažavanje postojećeg stanja, to bi bio sasvim drugačiji projekat – održiv i prihvatljiv“, kazao je.

Prema njegovim riječima, predlog koji je iznio Štajnmiler prevazilazi i lokalne, i regionalne standarde.

„Za jedan funkcionalan, evropski – regionalni aerodrom ne traži se toliko zemljišta, ni toliki broj žrtvovanih domaćinstava. Rješenja postoje – ali ne ovako“, zaključuje Lutovac.

Ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić u emisiji „Budimo budni – pitajte Vladu“ na TVCG najavila je da Ministarstvo u narednom periodu radi na sveobuhvatnoj reformi radnog zakonodavstva. Istakla je da su u okviru resora posebno važna dva pregovaračka poglavlja – jedno koje Ministarstvo direktno koordinira i drugo koje zavisi od njihovih reformi. Prioritet im je stvaranje otvorenog tržišta rada i usklađivanje zakonodavstva sa standardima Evropske unije, što zahtijeva mnogo posla i temeljne promjene.

„Istakla bih jedan dio izmjena Zakona o radu koji se trenutno nalazi u Evropskoj komisiji, sa dvije implementirane direktive i okvirnim sporazumom za rad na daljinu, odnosno fleksibilnijim radnim angažovanjem. Do kraja godine trebalo bi da implementiramo dodatne dvije direktive, a to su jednakost zarada muškaraca i žena, i da se definiše tačan način predlaganja minimalne zarade, jer će se, shodno direktivi, ići na to da se o minimalnoj zaradi raspravlja u socijalnom dijalogu i da je kroz Socijalni savjet, Socijalni savjet predlaže Vladi u određenom vremenskom periodu“, rekla je ona, prenosi portal RTCG.

Ministarka kaže da kada do kraja godine budu usklađene sve četiri direktive i okvirni sporazum, Zakon o radu biće u potpunosti usklađen sa zakonodavstvom i praksama Evropske unije.

Pored toga, kako je istakla, u Ministarstvu jako puno rade na transformaciji tržištu rada koji zahtjeva sveobuhvatnu reformu.

„Pohvalila bih potpisivanje ugovora vezanog za Plan rasta koji donosi 31, 6 miliona eura koji će se odnosititi na socijalnu inkluziju i tržište rada“, rekla je Nišić.

Na pitanje kako planiraju da uvedu sedmočasovno radno vrijeme i usklade interese poslodavaca koji su zabrinuti, ona je istakla da bi takva promjena predstavljala istorijski iskorak za Crnu Goru, u pravcu kojem teže i mnoge evropske zemlje.

„Mislim da je ovo trenutak kada se može preći na sedmočasovno radno vrijeme“, naglasila je Nišić.

Kaže da su tokom prošle nedjelje održani brojni sastanci sa sindikatima i poslodavcima koji imaju zakonski utvrđenu reprezentativnost. Takođe, juče je održana sjednica Socijalnog savjeta na kojoj su dogovoreni prvi koraci ka uvođenju sedmočasovnog radnog vremena i definisani načini njegove eventualne implementacije.

Jedan dio privrednih grana izrazio je zabrinutost i potrebu za dodatnim dijalogom kada je u pitanju ova tema, a mi kao vladin resor imamo obavezu da im izađemo u susret.

Najviše negodovanja stiglo je iz sektora građevine i dijela turizma, ali mi se oslanjamo na zvanične podatke naših institucija. Naime, od 1. januara do danas, inspekcija rada nije evidentirala potrebu za uvođenjem prekovremenog rada u privrednom sektoru.

Zato ćemo ostaviti Predsjedništvu Socijalnog savjeta da se sastane krajem ove ili početkom naredne nedjelje, kako bi formirali nekoliko tematskih radnih grupa koje bi analizirale gdje su problemi u privredi, šta privreda zahtijeva, koje su im poslovne barijere i koje prepreke treba ukloniti.

Ministarka Nišić kaže da će sedmočasovno radno vrijeme biti uvedeno i u javnom i u privatnom sektoru. Iako su poslodavci izrazili zabrinutost da bi ta promjena mogla dovesti do smanjenja plata, ona poručuje da do toga neće doći.

„Sedmočasovno radno vrijeme uz saradnju svih socijalnih partnera uvešće se kako u javnom tako i u privatnom sektoru i ono što će biti zakonska obaveza jeste da ono ne može uticati na smanjenje zarada“, istakla je ministarka.

Na pitanje kako će sedmočasovno vrijeme odraziti na vojsku i policiju ministarka kaže da što se tiče vojske i policije tu su odradili niz analiza.

„Kada je vojska, policija i zdravstvo u pitanju moramo biti svjesni da je kod njih raspored radnog vremena sljedeći. Oni ne dijele 24 sata po 8 sati već dijele 24 sata po 12 sati. Njihove smjene su 12, 12 pa imaju 24 sta slobodno. Sigurni smo da neće da bude većih problema u implementaciji ovog zakona kada je javni sektor u pitanju“, istakla je Nišić.

U Crnoj Gori se nikada nije bolje živjelo, saopštio je premijer Milojko Spajić i dodao da je primjetan kontinutitet rasta standarda građana.

„Postoje komentari zadovoljstva i nezadovoljstva, ali svi možemo da zaključimo da se u Crnoj Gori nikada nije bolje živjelo. Vidimo i po putovanjima, naši građani su svuda po Evropi i po svijetu i ovo nije kraj – standard građana će samo nastaviti da raste“, rekao je Spajić odgovarajući na pitanja novinara tokom svečanog puštanja u saobraćaj dionice Cetinje-Čevo na putu Cetinje-Čevo-Nikšić.

On je kazao da je politika 44. Vlade socijalna jednakost i mogućnosti za sve boljih poslova, primanja i penzija.

„Imamo prosječne plate preko hiljadu eura, minimalne zarade od 600 i 800 eura i minimalne penzije 450 eura, koje su sada ponovo porasle, nakon usklađivanja“, rekao je Spajić.

Na pitanje kako je zadovoljan pripremom turističke sezone, imajući u vidu radove na putnoj infrastrukturi, blokade puteva i nepripremljene plaže, Spajić je odgovorio da često upućuje kritiku prema izvođačima da se mnogo više radi u julu i avgustu, nego za deset drugih mjeseci.

Komentarišući blokade puteva, Spajić je rekao da svako može da izrazi svoje mišljenje.

„Potpuno razumijemo građane, ali jako je bitno da građani imaju senzibiliteta za ono od čega se živi, a to je turizam, i da svojim djelovanjem ne ugrožavaju svoju budućnost“, poručio je Spajić.

On je, na pitanje kada se mogu očekivati prve investicije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, odgvorio da je sve usporeno i da se nažalost u Crnoj Gori, svaka inicijativa maksimalno pokušava kompromitovati i zakočiti.

„Tako da, nažalost, vidimo prilično sporu dinamiku realizacije stvari. Jako sam nezadovoljan zbog te činjenice, ali jednostavno tu smo gdje smo. Poboljšavamo našu državu svakog dana. Biće brže i jednostavnije procedure i procesi u budućnosti“, ocijenio je Spajić.

On je, govoreći o tenderskom postupku za koncesije aerodroma Podgorica i Tivat, rekao da je zamolio sve članove Tenderske komisije da se postupak vodi transparentno i kompetentno, onako kako je preporučila Svjetska banka i Međunarodna finansijska korporacija (IFC).

„Mislim da za sada imamo jako dobru saradnju sa SB i želio bih da se ta sjajna saradnja stvarno nastavi. Uskoro ćemo dobiti izvještaje od Tenderske komisije zajedno sa mišljenjem IFC-a“, zaključio je Spajić.