EKONOMIJA
MINISTAR FINANSIJA I SOCIJALNOG STARANJA
Spajić: Preko 85 odsto građana podržava plan „Evropa sad“, daću ostavku ako se ne ostvare rezultati koje očekujem
Na Portalu Berane online mogli ste pratiti tok emisije Načisto na TV Vijesti. U večerašnoj emisiji gost je bio ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić
21:49h
Spajić je na pitanje da li će podnijeti ostavku „ako propadne ova priča“, rekao da je ubijeđen da će se usvojiti „ovakva mjera“ i da je ubijeđen da će se usvojiti budžet.
„Dobro bih razmislio o ostavci da se odbije ovakav plan. Ubijeđen sam da će ovaj plan biti implementiran. Razdužićemo se sljedeće godine 300 miliona eura. Smanjićemo dug za 300 miliona eura. Ja ću da dam ostavku ukoliko se ne postignu rezultati koje očekujem od ove mjere“, rekao je Spajić.
21:39h
Na pitanje gdje je Registar imovine, Spajić je rekao da je to validna zamjerka i da traži vrijeme.
„To je proces koji je težak i mukotrpan. Katastar je rupa bez dna, imamo probleme da popišemo čija je koja imovina, da nađemo šta je državna imovina. Imate ime i prezime i broj koji ne odgovara imenu i prezimenu. Moramo da počnemo od početka“, kazao je Spajić.
Rekao je da je u katastru i državnim preduzećima vrlo teška situacija i da će trebati godine da se popiše imovina.
21:35h
Spajić je kazao da je partner WBIF ponudio finansiranje dijela autoputa od Mateševa do Andrijevice sa 410 miliona sa 40 posto granta, te da će o tome pričati sa EIB i EBRD.
21:31h
Spajić je rekao da je bilo puno nepravdi u prošlosti, prava koja su data nekim ljudima pa im onda oduzeta.
„Ti ljudi su se našli na ulici, imali razne životne probleme i imaju razloga za nezadovoljstvo. Imamo ljude žrtve prethodnog režima i mogli bi da razmislimo na koji održiv način da ih obeštetimo. Za bilo koju mjeru na rashodnoj strani moramo imati i na prihodnoj“, kazao je ministar.
21:29h
Spajić je kazao da ne misli da kasne isplate socijalnih naknada, a ukoliko kasne onda je to zbog neodostatka naloga od strane potrošačkih jedinica.
21:26h
On je kazao da isplate dobvljačima izvršavaju kada potrošačka jedinica traži da se izvrši plaćanje i rekao je da nije tačno da se to koristi za fingiranje suficita u budžetu.
„Suficit je mnogo veći od razlike u kapitalnom budžetu. I u oktobru ćemo imati suficit, trebali smo i u septembru, međutim imali smo isplatu kamate jednog zaduženja iz prethodnog perioda koja je bila prilično velika“, rekao je Spajić.
21:19h
Na pitanje kako planira da popuni budžet sa 20 miliona oporezivanjem neprijavljenih prihoda s obzirom da taj zakon nije usvojen, Spajić je rekao da je veliki problem što taj zakon čeka u Skupštini zbog kako je rekao pojedinaca.
On je pozvao sve parlamentarce da ga izglasaju.
„Uprava prihoda i carina će se naplatiti i teret dokazivanja ide na drugu stranu. Neko mora da dokaže da je novac kojim je kupio imovinu legalan“, rekao je Spajić.
21:18h
Spajić je kazao da će se porez na dodatu vrijednost (PDV) smanjiti za bijeli sir sa 21 na sedam odsto.
21:14h
Spajić je rekao da će „Evropa sad“ desetostruko nadomjestiti bilo kakvo povećanje cijena.
„Inflacija je kod nas uvozna jer smo eurizovana ekonomija koja potpuno zavisi od uvoza. Nisam ponosan na situaciju da ne proizvodimo ništa u ovoj državi. Uložićemo u poljoprivredu više nego ikad“, kazao je ministar.
21:07h
Spajić je kazao da po novom sistemu za neto platu od 450 eura treba bruto plata od 565 eura.
„Sa tom bruto platom trenutno imate neto platu od 300 i nešto eura. To nije povećanje iz ugla poslodavca, nije povećanje koje ide direktno na teret njih“, rekao je Spajić.
Rekao je da su mu neki poslodavci kazali da im nije problem da dobrim radnicima povećaju plate.
21:03h
Spajić je rekao da će svima porasti plate a samim tim i doprinosi na penziono osiguranje.
Rekao je da će od januara sljedeće godine biti i povećanja penzija, a da se od 2023. planira reforma penzionog sistema.
21:00h
Na pitanje kada će obezbijediti milijardu eura invsticija iz Japana koje je obećao, Spajić je rekao da oni žele da se moraju napraviti uslovi da te investicije dođu.
„Moramo da imamo političku stabilnost, da nemamo politička strašila koja će da plaše investitore“, rekao je Spajić.
20:55h
Spajić je rekao da je plan Investiciono razvojnog fonda (IRF) bio da ove godine plasiraju 120 miliona eura kredita, a da su oni taj plan premašili jer su plasirali 141 milion.
Spajić je kazao da to nije dovoljno i da očekuju više od menadžmenta IRF.
„IRF je pretrpio dosta gubitaka u kovid krizi i postigao je zadovoljavajući rezultat. Nivo plasmana kredita mora biti viši. Ne možemo da budemo nezadovojni sa 141 milionom“, kazao je ministar.
Spajić je kazao da je dobra komunikacija ministarstva sa IRF.
20:49h
Na pitanje zašto nije još popunjeno mjesto budžetskog inspektora, Spajić je rekao da je popunjeno prije 15-20 dana, ali nije rekao ko je postavljen na tu funkciju.
20:47h
Spajić je kazao da je bivšem direktoru Uprave prihoda i carina (UPC) Aleksandru Damjanoviću rekao da ga vidi na drugoj funkciji i da je on rekao da to vidi kao unaprjeđenje.
Rekao je da ne misli da je Damjanović bio loš na toj funkciji.
20:43h
Spajić kaže da su daleko od cilja kada je u pitanju fiskalna disciplina, ali da je ona neuporedivo bolja što pokazuje da je više poreza naplaćeno nego u godinama kada je turista bilo brojčano više.
Najavio je da će podići kazne, ali da je bitno da se kaznena politika ne sprovodi selektivno.
20:37h
„Investicije će doći, ali oni traže političku stabilnost, nezavisno sudstvo i tužilaštvo“, navodi Spajić.
20:34h
Spajić objašnjava da žele da uvedu red u sistem i da nema smisla fiksnim procentima finansirati institucije, te da treba jasno znati kako se troši državni novac.
20:29h
Upitan da li očekuje podršku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za program „Evropa sad“ ukoliko u Vladu uđe Demokratski front (DF), Spajić je rekao da nije važno ko će biti ministar ili direktor.
„Hajde da se odmaknemo od ličih tema i toga da li će neko biti ministar, da li će btii direkotr. U Crnoj Gori su to najbitnije teme i nažalost je to usud koji nas je doveo gdje jesmo. Mi treba da postavimo sistem da ne zavisimo od ministra, direktora, državnih sekretara, nego od ljudi u sistemu. Kad to postavimo nećemo biti ova Crna Gora nego dest koraka ispred“, naveo je Spajić.
20:22h
Spajić je kazao da smatra da svi treba da se vakcinišu, pa i oni koji imaju antitijela.
20:15h
Spajić je najavio da će naredne godine vratiti 300 miliona eura starih dugova, bez neto zaduživanja.
Spajić kaže da se planom istovremeno podižu i prihodi i rashodi.
20:15h
Spajić je pozvao bivšeg premijera Duška Markovića da presječe vrpcu nekog od projekata koje je njegova vlada započela jer žele da se odmaknu od toksične politike.
20:11h
Spajić je ponovio da je prvi put od nezavisnosti smanjen dug, da je najmanji fiskalni deficit u Evropi i najveći rast.
On je kazao da u ovom trenutku ne razmišlja o političkom angažmanu i da je fokusiran na projekat „Evropa sad“.
On smatra da je najvažniji podatak na popisu koliko uopšte ima građana u Crnoj Gori, a da na osnovu poreskih podataka mogu da naslute da će se desiti katastrofa ako ne djeluju.
20:07h
Spajić kaže da je potreban hrabar iskorak jer nema vremena za čekanje i da program „Evropa sad“ donosi efekat odmah.
On navodi da ankete pokazuju da preko 85 odsto građana podržava taj plan i da očekuju da se poslanici prema planu odnose uzevši u obzir te podatke.
Podsjetio je da je Socijalni savjet podržao program „Evropa sad“, kao i par komesara Evropske unije.
Spajić navodi da je hrabrim koracima postignuto i sadašnje stanje.
„Plan je fiskalno neutralan i čekam da neko nešto smisleno kaže protiv njega. Imali smo opstrukcije i sa svoje strane…“.
„Ponekad razmišljam o ostavci i zašto ovo radim. Zašto se ne vratim u Singapur za platu od 20.000“.
EKONOMIJA
Spajić: Neće biti poskupljenja struje
„Vlada je pronašla način da zaštiti građane“, poručio je premijer
Računi za struju za građane ostaće isti od 1. januara, dogovoreno je na današnjem sastanku premijera Milojka Spajića sa ministrom energetike Sašom Mujovićem, direktorom CEDIS-a Vladimirom Ivanovićem i direktorom CGES-a Ivanom Asanovićem.
„Nakon što je Regulatorna agencija za energetiku odlučila da poveća cijene za mrežne usluge, zbog čega bi od januara 2025., poskupila struja, sastao sam se sa ministrom energetike i direktorima CEDIS-a i CGES-a. Vlada poštuje odluku regulatora i čuva stabilnost energetskog sektora, ali je pronašla način da zaštiti građane, koji, nakon što EPCG nije povećala cijenu aktivne energije, na svojim računima neće osjetiti ni povećanje mrežnih usluga! Dakle, nema povećanja računa za struju u bilo kom obliku za naše građane, od januara 2025“, saopštio je premijer Milojko Spajić za RTCG.
Spajić je napomenuo da odluka regulatora ostaje, te da će elektroenergetski sistem biti očuvan, ali da je pronađeno rješenje da računi i cijene električne energije ostanu isti.
„Pronašli smo način da subvencioniramo taj dio i da građani uopšte ne osjete povećanje na svojim računima“, kazao je Spajić.
EKONOMIJA
Od januara skuplja struja u Crnoj Gori
Struja će biti skuplja za 3,41 odsto za skoro sva domaćinstva u Crnoj Gori
Cijena struje od januara 2025. godine biće veća za 3,41 odsto za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom, saopšteno je iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).
U ovu kategoriju spadaju skoro sva domaćinstava u Crnoj Gori.
Povećanje se odnosi na uvećanje regulatorno dozvoljenih prihoda za Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) koji je odobren krajem prošle godine sa primjenom od januara 2025. kao i za djelimično smanjenje stavke za Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) o čemu je REGAGEN danas donio odluku.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nije dio ovog povećanja cijena struje, jer ona odluku o povećanju svoje stavke na računu – aktivne energije može donijeti bilo kada, bez potrebne saglasnosti REGAGEN ako su joj povećani troškovi proizvodnje ili kupovine struje iz uvoza.
Premijer Milojko Spajić rekao je 1. novembra da se cijena struje neće uvećati od januara 2025. godine.
U današnjem saopštenju REGAGEN se navodi da je odlukom te agencije od 24. februara 2022. godine, utvrđeno da regulatorni period za operatora prenosnog sistema i operatora distributivnog sistema traje od 1. januara 2023. godine do 31. decembra 2025. godine.
„Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje prenosnog sistema električne energije za period 01.01.2023-31.12.2025. godina (‘Službeni list CG’, broj 131/22), utvrđen je regulatorno dozvoljeni prihod i cijene za korišćenje prenosnog sistema električne energije za 2025. godinu, dok su cijene za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije za 2025. godinu predmet Odluke o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23)“, piše u saopštenju REGAGEN.
Iz te institucije su dodali da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač u 2025. godini kao u 2024. godini, navedene odluke rezultirale bi povećanjem mjesečnog računa za:-
1,08% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;
4,52% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;
7,60% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;
4,84% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);
5,73% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).
„Međutim, do gorenavedenog procentualnog uvećanja neće doći jer je sproveden postupak utvrđivanja korekcija cijena za korišćenje sistema u toku regulatornog perioda. Naime, Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (Agencija) je početkom jula tekuće godine započela kontrolu rada i poslovanja ‘Crnogorskog elektroprenosnog sistema’ AD Podgorica (CGES) u pogledu ostvarenih prihoda i troškova poslovanja u 2023. godini, saglasno članu 48 stav 1 tačka 1 Zakona o energetici, a u vezi sa članom 61 stav 2 Zakona o energetici. Navedenim članom je propisana obaveza Agencije da utvrdi korekciju regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema i cijena za korišćenje sistema u slučaju kada je tokom perioda primjene utvrđenih cijena, odstupanje troškova na koje energetski subjekat ne može uticati, prihoda od regulisane djelatnosti, ostalih prihoda, amortizacije i povrata na sredstva, kumulativno veće od 10% u odnosu na regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene“, piše u saopštenju.
Iz REGAGEN su naveli da je na osnovu podataka i dokumentacije dostavljenih od strane CGES, utvrđeno da su se stekli uslovi iz citiranog člana, pa je Agencija 3. oktobra 2024. godine pokrenula postupak utvrđivanja korekcija u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina.
„U okviru navedenog postupka održana je javna rasprava od 23. do 30. oktobra, a obezbijeđeno je učešće zainteresovane javnosti i na otvorenom dijelu sjednice Odbora Agencije, koja je održana, 18. novembra, kada je i donijeta Odluka o utvrđivanju korekcija regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema električne energije i cijena za korišćenje sistema električne energije u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina (Odluka o korekcijama)“, piše u saopštenju.
Iz REGAGEN su naveli da su predmetnom odlukom utvrđene korekcije u iznosu od 9.541.081,72 eura, u korist korisnika prenosnog sistema električne energije, koje će se primjenjivati u 2025. godini, od čega se:iznos od 4.062.810,18 eura odnosi na korekciju u korist proizvođača električne energije priključenih na prenosni sistem, aiznos od 5.478.271,54 eura na korekciju u korist ostalih korisnika prenosnog sistema.
„Navedene korekcije uticale su i na smanjenje cijena za ostale korisnike priključene na distributivni sistem, a koje su bile utvrđene pomenutom Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23). Ipak, kako nije došlo do promjene regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora distributivnog sistema jer za to nijesu ispunjeni uslovi iz člana 61 stav 2 Zakona o energetici, u 2025. godini će doći do određenog rasta cijena za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije u odnosu na cijene u 2024. godini“, poručili su iz REGAGEN.
Oni navode da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije (koju određuje snabdjevač) u 2025. godini kao u 2024. godini, primjena Odluke o korekcijama rezultiraće procentualno manjim povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu, tj. doći će do povećanja mjesečnog računa za:
0,62% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;
2,46% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;
4,51% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;
2,93% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);
3,41% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).
„Kod najbrojnije kategorije kupaca, primjena utvrđenih korekcija u ovom postupku rezultira povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini za kupce sa prosječnom potrošnjom iz kategorije domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem za 1 euro u odnosu na račun u 2024. godini, uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač kao u 2024. godini“, zaključuje se u saopštenju REGAGEN.
EKONOMIJA
Spajić: Crnoj Gori ništa ne fali!
„Bruto društveni proizvod (BDP) će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi“, kazao je premijer na pres konferenciji povodom predstavljanja Budžeta za 2025. godinu
Ministar finansija Novica Vuković kazao je da na naplatu dolazi 820 miliona dugova, te da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura…
Predsjednik Vlade Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković predstavili su na konferenciji za medije Predlog zakona o budžetu za 2025. godinu, ističuči da su osnovne poruke budžeta kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog rasta od 4,8 odsto, i ograničavanje inflatornih pritisaka.
Vuković je kazao da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura.
Prema njegovim riječima, 820 miliona dugova dospijeva na naplatu, dok su izdaci četiri milijarde eura i 505 miliona veći su od ovogodišnjih.
foto: Luka Zeković
„Realni ekonomski rast u narednoj godini je projektovan na 4,8 odsto, a BDP na 7,9 milijardi eura“, kazao je Vuković na pres konferenciji povodom predstavljanja Predloga budžeta za 2025. godinu.
On je naveo da je deficit budžeta 280 miliona eura, koliko iznosi i kapitalni budžet, koji je veći od ovogodišnjeg za 40 miliona.
„Za prava iz oblasti Fonda PIO namijenjeno je 777 miliona, za sektor saobraćaja 242 miliona, a za obrazovanje 362 miliona… Iz kapitalnog budžeta biće finansiran 341 projekat“, naveo je Vuković, koji tvrdi da mandatorni troškovi budžeta (plate, penzije, socijala) neće biti finansirani iz zaduživanja.
Vuković je naveo da će se u narednoj godini iz rezerve prenijeti 240 miliona eura, dok su planirali da se zaduže 900 miliona i da ostavljaju prostor za još pola milijarde za srednjeročno zaduživanje.
„Saldo više neće biti nula“
Predsjednik Vlade Milojko Spajić ponovio ranije izrečene stavove o „sprženoj zemlji“ koju je ostavila vlast prije 30. avgusta 2020. godine i da 43. Vlada, na čijem čelu je bio Dritan Abazović, nije pokrenula nijednu reformu.
Premijer je preporučio novinarima da ne stavljaju naslove u kojima „državi nešto fali“…
„Državi ništa ne fali“, rekao je on na pres konferenciji.
Spajić tvrdi da Crna Gora po ulasku u Evropsku uniju može ući u eurozonu.
„BDP će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi i to će biti zbog prosječnog realnog rasta“, istakao je Spajić.
On je kazao da ćemo imati tekući suficit budžeta, te da će cijeli deficit ići na kapitalne investicije.
Spajić je kazao da su zaustavili rast cijena i da se na tome neće stati, nego će raditi na daljem sniženju.
Spajić je istakao da „saldo više neće biti nula, nego će biti pozitivan“.
Bijelo Polje: Gorela kuća Alije Balijagića
Put Berane - Bijelo Polje i dalje je noćna mora: Da li će automobili do kraja radova izdržati?
Preminuo Dragan Marković Palma
Britanski visoki vojni zvaničnik: Spremni smo da se sukobimo sa Rusijom već večeras
Dačić: Balijagiću određeno zadržavanje u Srbiji, apelujem da Crna Gora bude ažurna
Lovac Dragan Bojović je heroj regiona: Prijavio Balijagića policiji, vidio tragove u snijegu
Preminuo Dragan Marković Palma
Britanski visoki vojni zvaničnik: Spremni smo da se sukobimo sa Rusijom već večeras
Dačić: Balijagiću određeno zadržavanje u Srbiji, apelujem da Crna Gora bude ažurna
Put Berane - Bijelo Polje i dalje je noćna mora: Da li će automobili do kraja radova izdržati?
HRONIKA3 дана ranijeUhapšen Alija Balijagić u selu Pribojska Goleša
HRONIKA3 дана ranijeLovac Dragan Bojović je heroj regiona: Prijavio Balijagića policiji, vidio tragove u snijegu
BALKAN I SVIJET2 дана ranijePreminuo Dragan Marković Palma
DRUŠTVO4 дана ranijeBerane: Zatvoren glavni ulaz ka aerodromskoj pisti betonskim barijerama
BALKAN I SVIJET3 дана ranijeUhapšen Goran Vesić i još 10 osoba zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu
BALKAN I SVIJET2 дана ranijeBritanski visoki vojni zvaničnik: Spremni smo da se sukobimo sa Rusijom već večeras
