EKONOMIJA
MINISTAR FINANSIJA I SOCIJALNOG STARANJA
Spajić: Preko 85 odsto građana podržava plan „Evropa sad“, daću ostavku ako se ne ostvare rezultati koje očekujem
Na Portalu Berane online mogli ste pratiti tok emisije Načisto na TV Vijesti. U večerašnoj emisiji gost je bio ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić

21:49h
Spajić je na pitanje da li će podnijeti ostavku „ako propadne ova priča“, rekao da je ubijeđen da će se usvojiti „ovakva mjera“ i da je ubijeđen da će se usvojiti budžet.
„Dobro bih razmislio o ostavci da se odbije ovakav plan. Ubijeđen sam da će ovaj plan biti implementiran. Razdužićemo se sljedeće godine 300 miliona eura. Smanjićemo dug za 300 miliona eura. Ja ću da dam ostavku ukoliko se ne postignu rezultati koje očekujem od ove mjere“, rekao je Spajić.
21:39h
Na pitanje gdje je Registar imovine, Spajić je rekao da je to validna zamjerka i da traži vrijeme.
„To je proces koji je težak i mukotrpan. Katastar je rupa bez dna, imamo probleme da popišemo čija je koja imovina, da nađemo šta je državna imovina. Imate ime i prezime i broj koji ne odgovara imenu i prezimenu. Moramo da počnemo od početka“, kazao je Spajić.
Rekao je da je u katastru i državnim preduzećima vrlo teška situacija i da će trebati godine da se popiše imovina.
21:35h
Spajić je kazao da je partner WBIF ponudio finansiranje dijela autoputa od Mateševa do Andrijevice sa 410 miliona sa 40 posto granta, te da će o tome pričati sa EIB i EBRD.
21:31h
Spajić je rekao da je bilo puno nepravdi u prošlosti, prava koja su data nekim ljudima pa im onda oduzeta.
„Ti ljudi su se našli na ulici, imali razne životne probleme i imaju razloga za nezadovoljstvo. Imamo ljude žrtve prethodnog režima i mogli bi da razmislimo na koji održiv način da ih obeštetimo. Za bilo koju mjeru na rashodnoj strani moramo imati i na prihodnoj“, kazao je ministar.
21:29h
Spajić je kazao da ne misli da kasne isplate socijalnih naknada, a ukoliko kasne onda je to zbog neodostatka naloga od strane potrošačkih jedinica.
21:26h
On je kazao da isplate dobvljačima izvršavaju kada potrošačka jedinica traži da se izvrši plaćanje i rekao je da nije tačno da se to koristi za fingiranje suficita u budžetu.
„Suficit je mnogo veći od razlike u kapitalnom budžetu. I u oktobru ćemo imati suficit, trebali smo i u septembru, međutim imali smo isplatu kamate jednog zaduženja iz prethodnog perioda koja je bila prilično velika“, rekao je Spajić.
21:19h
Na pitanje kako planira da popuni budžet sa 20 miliona oporezivanjem neprijavljenih prihoda s obzirom da taj zakon nije usvojen, Spajić je rekao da je veliki problem što taj zakon čeka u Skupštini zbog kako je rekao pojedinaca.
On je pozvao sve parlamentarce da ga izglasaju.
„Uprava prihoda i carina će se naplatiti i teret dokazivanja ide na drugu stranu. Neko mora da dokaže da je novac kojim je kupio imovinu legalan“, rekao je Spajić.
21:18h
Spajić je kazao da će se porez na dodatu vrijednost (PDV) smanjiti za bijeli sir sa 21 na sedam odsto.
21:14h
Spajić je rekao da će „Evropa sad“ desetostruko nadomjestiti bilo kakvo povećanje cijena.
„Inflacija je kod nas uvozna jer smo eurizovana ekonomija koja potpuno zavisi od uvoza. Nisam ponosan na situaciju da ne proizvodimo ništa u ovoj državi. Uložićemo u poljoprivredu više nego ikad“, kazao je ministar.
21:07h
Spajić je kazao da po novom sistemu za neto platu od 450 eura treba bruto plata od 565 eura.
„Sa tom bruto platom trenutno imate neto platu od 300 i nešto eura. To nije povećanje iz ugla poslodavca, nije povećanje koje ide direktno na teret njih“, rekao je Spajić.
Rekao je da su mu neki poslodavci kazali da im nije problem da dobrim radnicima povećaju plate.
21:03h
Spajić je rekao da će svima porasti plate a samim tim i doprinosi na penziono osiguranje.
Rekao je da će od januara sljedeće godine biti i povećanja penzija, a da se od 2023. planira reforma penzionog sistema.
21:00h
Na pitanje kada će obezbijediti milijardu eura invsticija iz Japana koje je obećao, Spajić je rekao da oni žele da se moraju napraviti uslovi da te investicije dođu.
„Moramo da imamo političku stabilnost, da nemamo politička strašila koja će da plaše investitore“, rekao je Spajić.
20:55h
Spajić je rekao da je plan Investiciono razvojnog fonda (IRF) bio da ove godine plasiraju 120 miliona eura kredita, a da su oni taj plan premašili jer su plasirali 141 milion.
Spajić je kazao da to nije dovoljno i da očekuju više od menadžmenta IRF.
„IRF je pretrpio dosta gubitaka u kovid krizi i postigao je zadovoljavajući rezultat. Nivo plasmana kredita mora biti viši. Ne možemo da budemo nezadovojni sa 141 milionom“, kazao je ministar.
Spajić je kazao da je dobra komunikacija ministarstva sa IRF.
20:49h
Na pitanje zašto nije još popunjeno mjesto budžetskog inspektora, Spajić je rekao da je popunjeno prije 15-20 dana, ali nije rekao ko je postavljen na tu funkciju.
20:47h
Spajić je kazao da je bivšem direktoru Uprave prihoda i carina (UPC) Aleksandru Damjanoviću rekao da ga vidi na drugoj funkciji i da je on rekao da to vidi kao unaprjeđenje.
Rekao je da ne misli da je Damjanović bio loš na toj funkciji.
20:43h
Spajić kaže da su daleko od cilja kada je u pitanju fiskalna disciplina, ali da je ona neuporedivo bolja što pokazuje da je više poreza naplaćeno nego u godinama kada je turista bilo brojčano više.
Najavio je da će podići kazne, ali da je bitno da se kaznena politika ne sprovodi selektivno.
20:37h
„Investicije će doći, ali oni traže političku stabilnost, nezavisno sudstvo i tužilaštvo“, navodi Spajić.
20:34h
Spajić objašnjava da žele da uvedu red u sistem i da nema smisla fiksnim procentima finansirati institucije, te da treba jasno znati kako se troši državni novac.
20:29h
Upitan da li očekuje podršku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za program „Evropa sad“ ukoliko u Vladu uđe Demokratski front (DF), Spajić je rekao da nije važno ko će biti ministar ili direktor.
„Hajde da se odmaknemo od ličih tema i toga da li će neko biti ministar, da li će btii direkotr. U Crnoj Gori su to najbitnije teme i nažalost je to usud koji nas je doveo gdje jesmo. Mi treba da postavimo sistem da ne zavisimo od ministra, direktora, državnih sekretara, nego od ljudi u sistemu. Kad to postavimo nećemo biti ova Crna Gora nego dest koraka ispred“, naveo je Spajić.
20:22h
Spajić je kazao da smatra da svi treba da se vakcinišu, pa i oni koji imaju antitijela.
20:15h
Spajić je najavio da će naredne godine vratiti 300 miliona eura starih dugova, bez neto zaduživanja.
Spajić kaže da se planom istovremeno podižu i prihodi i rashodi.
20:15h
Spajić je pozvao bivšeg premijera Duška Markovića da presječe vrpcu nekog od projekata koje je njegova vlada započela jer žele da se odmaknu od toksične politike.
20:11h
Spajić je ponovio da je prvi put od nezavisnosti smanjen dug, da je najmanji fiskalni deficit u Evropi i najveći rast.
On je kazao da u ovom trenutku ne razmišlja o političkom angažmanu i da je fokusiran na projekat „Evropa sad“.
On smatra da je najvažniji podatak na popisu koliko uopšte ima građana u Crnoj Gori, a da na osnovu poreskih podataka mogu da naslute da će se desiti katastrofa ako ne djeluju.
20:07h
Spajić kaže da je potreban hrabar iskorak jer nema vremena za čekanje i da program „Evropa sad“ donosi efekat odmah.
On navodi da ankete pokazuju da preko 85 odsto građana podržava taj plan i da očekuju da se poslanici prema planu odnose uzevši u obzir te podatke.
Podsjetio je da je Socijalni savjet podržao program „Evropa sad“, kao i par komesara Evropske unije.
Spajić navodi da je hrabrim koracima postignuto i sadašnje stanje.
„Plan je fiskalno neutralan i čekam da neko nešto smisleno kaže protiv njega. Imali smo opstrukcije i sa svoje strane…“.
„Ponekad razmišljam o ostavci i zašto ovo radim. Zašto se ne vratim u Singapur za platu od 20.000“.
EKONOMIJA
Nikola Jovanović: Bulevar Jaz – Tivat neće biti gotov ove sezone, realnije sledeće godine
„Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“, kazao je predsjednik Opštine Budva

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović kazao je da bulevar Jaz-Tivat ne može bit gotov do početka ljetnje sezone, te da će to negativno uticati na turističku sezonu.
„Kasni se tri mjeseca, januar 2026. je bio predviđen kao rok za završetak radova, tada je dionica trebala da bude stavljena u funkciju“, rekao je Jovanović na TV Vijesti i dodao:
„Svjedočimo nečemu što znači drastična promjena rokova i završetka tih radova. Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“.
Kako je kazao, zadnje su informacije bile da će se samo dvije od četiri trake staviti u pogon.
„Ali s obzirom da sam prije neki dan prošao tom dionicom, odgovorno tvrdim da to ne može biti gotovo do početka turističke sezone“, kazao je Jovanović.
EKONOMIJA
Gorivo će biti jeftinije pet do šest centi po litru
Saopšteno iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG)

Sve vrste naftnih derivata od srijede će biti jeftinije pet do šest centi po litru, kazali su „Danu“ iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG).
Istakli su da ove cijene nisu konačne, jer se odnose na tri od četiri dana koja ulaze u obračun, ali da sa velikom sigurnošću mogu reći da će dizel biti jeftiniji za pet do šest centi, a benzin za četiri do pet centi. Lož-ulje bi trebalo da pojeftini sedam do osam centi po litru.Eurodizel trenutno košta 1,78 eura po litru, eurosuper 95 je 1,59 eura, eurosuper 98 je 1,63 eura, dok je lož-ulje 1,95 eura.
Iz Udruženja su naveli da je pad cijena goriva rezultat privremenog primirja između Irana i SAD i da će se taj trend nastaviti ukoliko se primirje produžiOd druge polovine marta cijene goriva se obračunavaju svake sedmice, što u ovom slučaju znači da će cijene goriva padati svakih sedam dana, pod uslovom da situacija na Bliskom istoku nastavi da se odvija u dobrom pravcu.
Cijene goriva u Crnoj Gori počele su da rastu od 9. marta, kada je eurodizel poskupio 16 centi. Dvije sedmice nakon toga, eurodizel je trebalo da poskupi 34 centa, ali se Vlada tada sjetila da reaguje smanjenjem akciza na 50 odsto, što je dovelo do toga da eurodizel poskupi sedam centi umjesto 34 centa. Akcize od 50 odsto smanjile su cijenu dizela za 27 centi po litru. Rast cijena dizela nastavio se i u naredna dva obračuna, za 11 i 10 centi, što je dovelo do toga da je cijena tog naftnog derivata za mjesec dana porasla 44 centa, što je oko 33 odsto. Da nije bilo zakasnjelog smanjenja aciza za 50 odsto, cijena eurodizela sada bi iznosila 2,05 eura po litru.Benzin je poskupio oko 20 centi, a Vlada je smanjila akcizu za 25 odsto, što je smanjenje cijene za oko 16-17 centi po litru.Vlada jedino nije smanjivala akcize na lož-ulje, zbog čega je ta vrsta naftnog derivata dostigla cijenu od 1,95 eura po litru.
Privremeni prekid vatre donio je pad cijena nafte na svjetskim tržištima, ali prema riječima šefa analitičkog sektora Slovenske gospodarske komore Bojana Ivanca, ne može se očekivati pad cijena nafte u skorije vrijeme.
Kako prenosi SEEbiz.eu, cijene fizičkih isporuka nafte posljednjih dana su više od tržišnih, a tankeri s naftom još se nisu vratili na svoje uobičajene rute. Nakon što su Vašington i Teheran postigli dogovor o dvosedmičnom prekidu vatre i privremenom otvaranju Ormuskog moreuza, cijene nafte i prirodnog plina naglo su pale, dok su berzanski indeksi porasli.
Međutim, Ivanc je juče na konferenciji za novinare u Slovenskoj gospodarskoj komori (GZS), gdje su predstavljena očekivanja privrede od nove vlade, skrenuo pažnju na razliku između finansijskih tržišta i realne privrede.
“Nastali haos neće se tako brzo riješiti. Kada govorimo o nafti brent, govorimo o trenutnoj tržišnoj cijeni, tj. za trenutnu isporuku. Međutim, u području nabavke cijene za isporuku u roku od 10 do 25 dana su uporedivije, a one su već posljednjih dana bile znatno više od tržišne cijene. Na primjer, ako je cijena nafte brent za barel od 159 litara bila oko 110 dolara, cijena fizičke isporuke nafte bila je oko 150 dolara. Po toj cijeni neko je kupio naftu i sada je uvozi sebi, što će dodatno uticati na rast cijena. To još nismo osjetili u Evropi, a vrlo vjerojatno hoćemo u sljedećih mjesec, mjesec i po, do dva”, rekao je Ivanc.
Tankeri će se tek za mjesec do dva vratiti na uobičajene rute
Ivanc je podsjetio i da su tankeri za naftu morali skrenuti sa svojih uobičajenih ruta zbog zatvaranja Ormuskog moreuza, te da će im trebati barem mjesec ili dva da se vrate na njih.
“Kako bi ublažile kašnjenja ovih tankera, evropske zemlje omogućile su oslobađanje nacionalnih rezervi nafte”, dodao je Ivanc.
On je pozdravio prekid vatre, ali se boji da SAD neće pristati na barem dvije od deset iranskih tačaka za sklapanje dugoročnog sporazuma. No čak i ako dođe do trajnog prekida vatre, očekuje da će učinci na cijene nafte početi tek negdje u trećem tromjesečju.
“Gotovo sam siguran da ćemo u tekućem drugom tromjesečju ipak nekako vidjeti odgođeni kraj ovih šest sedmica kada su nabavke bile otežane, a cijene više”, rekao je Ivanc.
EKONOMIJA
Crna Gora postaje novi dom Exit festivala, Spajić: Očekujemo da Exit i Sea dance donesu više od 40 miliona eura prihoda

Premijer Milojko Spajić saopštio je da će Crna Gora u godini kada obilježava 20 godina nezavisnosti postati novi dom jednog od najpoznatijih muzičkih festivala u regionu – EXIT Festival.
On je istakao da projekat „EXIT to Montenegro“, koji će se realizovati u Ulcinju, kao i Sea Dance Festival u Budvi, predstavljati značajan iskorak za crnogorski turizam i ekonomiju.
„Očekujemo da će ovi događaji tokom 2026. godine donijeti najmanje 210.000 noćenja i više od 40 miliona eura prihoda“, naglasio je Spajić.
Prema njegovim riječima, uz podršku Vlade, tokom ljetnje sezone 2026. godine Ulcinj i Budva postaće epicentar svjetske muzičke scene, privlačeći posjetioce iz više od 100 zemalja.
Spajić je dodao da će ovakvi događaji doprinijeti snažnoj promociji crnogorske obale na globalnom nivou, dodatno pozicionirajući Crnu Goru kao atraktivnu turističku i festivalsku destinaciju.
HRONIKA2 дана ranijeTrostruko ubistvo na Starom aerodromu: Policija traga za osumnjičenim Rožajcem
HRONIKA2 дана ranijeUhapšen Rožajac osumnjičen za trostruko ubistvo na Starom aerodromu
HRONIKA2 дана ranijePolicija objavila slike osumnjičenog Vehida Murića iz Rožaja: Građani da prijave ako imaju neka saznanja
DRUŠTVO3 дана ranijeĐukanović: „Jedina istina u optužnici je da sam neosuđivano lice. Nerado tužim državu, jednom zbog toga nisam spavao 45 dana“
HRONIKA23 сата ranijeRožajac osumnjičen za trostruko ubistvo doveden na saslušanje
HRONIKA4 дана ranijeBerane: Policija rasvijetlila ubistvo u Šekularu, Dagestanca ubio sunarodnik

















