Connect with us

EKONOMIJA

MINISTAR FINANSIJA I SOCIJALNOG STARANJA

Spajić: Preko 85 odsto građana podržava plan „Evropa sad“, daću ostavku ako se ne ostvare rezultati koje očekujem

Na Portalu Berane online mogli ste pratiti tok emisije Načisto na TV Vijesti. U večerašnoj emisiji gost je bio ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić

Spajić, Foto: TV Vijesti

21:49h

Spajić je na pitanje da li će podnijeti ostavku „ako propadne ova priča“, rekao da je ubijeđen da će se usvojiti „ovakva mjera“ i da je ubijeđen da će se usvojiti budžet.

„Dobro bih razmislio o ostavci da se odbije ovakav plan. Ubijeđen sam da će ovaj plan biti implementiran. Razdužićemo se sljedeće godine 300 miliona eura. Smanjićemo dug za 300 miliona eura. Ja ću da dam ostavku ukoliko se ne postignu rezultati koje očekujem od ove mjere“, rekao je Spajić.

21:39h

Na pitanje gdje je Registar imovine, Spajić je rekao da je to validna zamjerka i da traži vrijeme.

„To je proces koji je težak i mukotrpan. Katastar je rupa bez dna, imamo probleme da popišemo čija je koja imovina, da nađemo šta je državna imovina. Imate ime i prezime i broj koji ne odgovara imenu i prezimenu. Moramo da počnemo od početka“, kazao je Spajić.

Rekao je da je u katastru i državnim preduzećima vrlo teška situacija i da će trebati godine da se popiše imovina.

21:35h

Spajić je kazao da je partner WBIF ponudio finansiranje dijela autoputa od Mateševa do Andrijevice sa 410 miliona sa 40 posto granta, te da će o tome pričati sa EIB i EBRD.

21:31h

Spajić je rekao da je bilo puno nepravdi u prošlosti, prava koja su data nekim ljudima pa im onda oduzeta.

„Ti ljudi su se našli na ulici, imali razne životne probleme i imaju razloga za nezadovoljstvo. Imamo ljude žrtve prethodnog režima i mogli bi da razmislimo na koji održiv način da ih obeštetimo. Za bilo koju mjeru na rashodnoj strani moramo imati i na prihodnoj“, kazao je ministar.

21:29h

Spajić je kazao da ne misli da kasne isplate socijalnih naknada, a ukoliko kasne onda je to zbog neodostatka naloga od strane potrošačkih jedinica.

21:26h

On je kazao da isplate dobvljačima izvršavaju kada potrošačka jedinica traži da se izvrši plaćanje i rekao je da nije tačno da se to koristi za fingiranje suficita u budžetu.

„Suficit je mnogo veći od razlike u kapitalnom budžetu. I u oktobru ćemo imati suficit, trebali smo i u septembru, međutim imali smo isplatu kamate jednog zaduženja iz prethodnog perioda koja je bila prilično velika“, rekao je Spajić.

21:19h

Na pitanje kako planira da popuni budžet sa 20 miliona oporezivanjem neprijavljenih prihoda s obzirom da taj zakon nije usvojen, Spajić je rekao da je veliki problem što taj zakon čeka u Skupštini zbog kako je rekao pojedinaca.

On je pozvao sve parlamentarce da ga izglasaju.

„Uprava prihoda i carina će se naplatiti i teret dokazivanja ide na drugu stranu. Neko mora da dokaže da je novac kojim je kupio imovinu legalan“, rekao je Spajić.

21:18h

Spajić je kazao da će se porez na dodatu vrijednost (PDV) smanjiti za bijeli sir sa 21 na sedam odsto.

21:14h

Spajić je rekao da će „Evropa sad“ desetostruko nadomjestiti bilo kakvo povećanje cijena.

„Inflacija je kod nas uvozna jer smo eurizovana ekonomija koja potpuno zavisi od uvoza. Nisam ponosan na situaciju da ne proizvodimo ništa u ovoj državi. Uložićemo u poljoprivredu više nego ikad“, kazao je ministar.

21:07h

Spajić je kazao da po novom sistemu za neto platu od 450 eura treba bruto plata od 565 eura.

„Sa tom bruto platom trenutno imate neto platu od 300 i nešto eura. To nije povećanje iz ugla poslodavca, nije povećanje koje ide direktno na teret njih“, rekao je Spajić.

Rekao je da su mu neki poslodavci kazali da im nije problem da dobrim radnicima povećaju plate.

21:03h

Spajić je rekao da će svima porasti plate a samim tim i doprinosi na penziono osiguranje.

Rekao je da će od januara sljedeće godine biti i povećanja penzija, a da se od 2023. planira reforma penzionog sistema.

21:00h

Na pitanje kada će obezbijediti milijardu eura invsticija iz Japana koje je obećao, Spajić je rekao da oni žele da se moraju napraviti uslovi da te investicije dođu.

„Moramo da imamo političku stabilnost, da nemamo politička strašila koja će da plaše investitore“, rekao je Spajić.

20:55h

Spajić je rekao da je plan Investiciono razvojnog fonda (IRF) bio da ove godine plasiraju 120 miliona eura kredita, a da su oni taj plan premašili jer su plasirali 141 milion.

Spajić je kazao da to nije dovoljno i da očekuju više od menadžmenta IRF.

„IRF je pretrpio dosta gubitaka u kovid krizi i postigao je zadovoljavajući rezultat. Nivo plasmana kredita mora biti viši. Ne možemo da budemo nezadovojni sa 141 milionom“, kazao je ministar.

Spajić je kazao da je dobra komunikacija ministarstva sa IRF.

20:49h

Na pitanje zašto nije još popunjeno mjesto budžetskog inspektora, Spajić je rekao da je popunjeno prije 15-20 dana, ali nije rekao ko je postavljen na tu funkciju.

20:47h

Spajić je kazao da je bivšem direktoru Uprave prihoda i carina (UPC) Aleksandru Damjanoviću rekao da ga vidi na drugoj funkciji i da je on rekao da to vidi kao unaprjeđenje.

Rekao je da ne misli da je Damjanović bio loš na toj funkciji.

20:43h

Spajić kaže da su daleko od cilja kada je u pitanju fiskalna disciplina, ali da je ona neuporedivo bolja što pokazuje da je više poreza naplaćeno nego u godinama kada je turista bilo brojčano više.

Najavio je da će podići kazne, ali da je bitno da se kaznena politika ne sprovodi selektivno.

20:37h

„Investicije će doći, ali oni traže političku stabilnost, nezavisno sudstvo i tužilaštvo“, navodi Spajić.

20:34h

Spajić objašnjava da žele da uvedu red u sistem i da nema smisla fiksnim procentima finansirati institucije, te da treba jasno znati kako se troši državni novac.

20:29h

Upitan da li očekuje podršku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za program „Evropa sad“ ukoliko u Vladu uđe Demokratski front (DF), Spajić je rekao da nije važno ko će biti ministar ili direktor.

„Hajde da se odmaknemo od ličih tema i toga da li će neko biti ministar, da li će btii direkotr. U Crnoj Gori su to najbitnije teme i nažalost je to usud koji nas je doveo gdje jesmo. Mi treba da postavimo sistem da ne zavisimo od ministra, direktora, državnih sekretara, nego od ljudi u sistemu. Kad to postavimo nećemo biti ova Crna Gora nego dest koraka ispred“, naveo je Spajić.

20:22h

Spajić je kazao da smatra da svi treba da se vakcinišu, pa i oni koji imaju antitijela.

20:15h

Spajić je najavio da će naredne godine vratiti 300 miliona eura starih dugova, bez neto zaduživanja.

Spajić kaže da se planom istovremeno podižu i prihodi i rashodi.

20:15h

Spajić je pozvao bivšeg premijera Duška Markovića da presječe vrpcu nekog od projekata koje je njegova vlada započela jer žele da se odmaknu od toksične politike.

20:11h

Spajić je ponovio da je prvi put od nezavisnosti smanjen dug, da je najmanji fiskalni deficit u Evropi i najveći rast.

On je kazao da u ovom trenutku ne razmišlja o političkom angažmanu i da je fokusiran na projekat „Evropa sad“.

On smatra da je najvažniji podatak na popisu koliko uopšte ima građana u Crnoj Gori, a da na osnovu poreskih podataka mogu da naslute da će se desiti katastrofa ako ne djeluju.

20:07h

Spajić kaže da je potreban hrabar iskorak jer nema vremena za čekanje i da program „Evropa sad“ donosi efekat odmah.

On navodi da ankete pokazuju da preko 85 odsto građana podržava taj plan i da očekuju da se poslanici prema planu odnose uzevši u obzir te podatke.

Podsjetio je da je Socijalni savjet podržao program „Evropa sad“, kao i par komesara Evropske unije.

Spajić navodi da je hrabrim koracima postignuto i sadašnje stanje.

„Plan je fiskalno neutralan i čekam da neko nešto smisleno kaže protiv njega. Imali smo opstrukcije i sa svoje strane…“.

„Ponekad razmišljam o ostavci i zašto ovo radim. Zašto se ne vratim u Singapur za platu od 20.000“.

EKONOMIJA

Podgoričanin koji je u 88. godini upisao fakultet ima ideju kako da Crna Gora postane bogata zemlja

Radulović smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.

Foto: RTCG

Podgoričanin Branislav Brano Radulović, koji je u 88. godini upisao Mašinski fakultet Univerziteta Crne Gore, ima više ideja kako da Crna Gora postane bogata zemlja.

On je i na fakultetu iznosio svoje ideje, a u razgovoru za „Dan“ ukazuje na važnost izgradnje saobraćajne zaobilaznice oko Kotora i proizvodnju struje od koje bismo mogli ugodno da živimo.

– Ideju za zaobilaznicu oko Kotora razvio sam još prilikom rada na tamošnjim saobraćajnicama. Smatram da bi njena realizacija imala višestruke benefite za ekologiju, saobraćaj i turizam Crne Gore. Iako tehnički zahtjevna, vjerujem da je sada zrelo vrijeme da se ona realizuje – kaže Radulović, koji zbog zdravstvene situacije ne može da pohađa nastavu na fakultetu.

U vezi sa turizmom iznio je niz predloga profesorici fizike.

– Riječ je o ideji staroj nekoliko vjekova – o nevidljivom čovjeku i stvarima koje lete u zraku. To su stare ideje koje koriste vješti mađioničari. Poznato je da se materija ni iz čega ne može stvoriti. Mogli bismo da razvijamo još jednu turističku atrakciju – smatra Radulović.

Ističe da je dobar kamenorezac i zna kako se obrađuje kamen.

– Posmatrao sa kamene strukture u Peruu i veoma su me zainteresovale. Primijetio sam da ni današnja tehnika ne bi mogla da napravi tako velike gromade, u raznim oblicima, posebno ovalnog tipa. To me je navelo na zaključak da je to rađeno stvaranjem i korišćenjem pijeska i određenih šablona, odnosno korišćenjem hemikalije koja pretvara kamen u granit. S obzirom da Crna Gora ima dosta kamena, trebalo bi hemičarima predstaviti izazov da pronađu način kojim bi kamen pretvorili u plodno zemljište ili pijesak. To bi imalo višestruke benefite za Crnu Goru – uvjerava Radulović.

Dodaje da je putovao svuda po svijetu i da ga je sve interesovalo.

– Moje mišljenje je da Crna Gora može da postane najbogatija zemlja na svijetu. U razgovoru sa mnogim ljudima, stručnjacima, profesorima metalurgije iz Podgorice, prof. dr Branislavom Radulovićem i njegovim kolegama, naišao sam na podatak da Crna Gora može da proizvode mnogo struje jer imamo dosta sunčanih dana, dosta brda i veliku obalu – kazao je Radulović.

Napominje da se u svijetu koriste plima i oseka kako bi se proizvodila struja.

– Ukoliko bismo iskoristili svoje potencijale, mogli bismo da proizvodimo toliko struje da bi ona mogla ne samo da bude besplatna za građane, već da je ima toliko da bi njenim izvozom mogao da se ostvari crnogorski san – da svi žitelji Crne Gore primaju platu bez rada – tvrdi Radulović.

Navodi primjer iz Kuvajta, gdje je takođe boravio.

– Kuvajćani primaju platu jer imaju veliku količinu nafte, ali je nemaju za džabe. Ukoliko bismo realizovali ovu ideju, mi bismo bili jedinstvena i najbogatija zemlja na svijetu. Bili bismo najljepša zemlja na svijetu, koja bi mogla lijepo da živi i prosperira – smatra Radulović.

Izjednačiti siromašne i bogate

Sagovornik Dana smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.

– Time bismo sačuvali energiju, ne bismo koristili izduvne gasove i dobili bismo zdravu klimu i okolinu. Izjednačili bismo tu bogate i siromašne – rekao je Radulović.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Andrijevica: Nezaposlenim majkama godinu dana po 350 eura mjesečno

Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine

Foto: TVCG

Skupština opštine Andrijevica usvojila je odluku kojom će nezaposlene majke iz te opštine dobijati mjesečnu finansijsku podršku od 350 eura tokom godinu dana.

Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine, prenosi RTCG.

Odluka je usvojena na inicijativu skupštinske većine, a cilj je, kako su navodili ranije, veća podrška porodicama i stvaranje boljih uslova za podizanje djece u Andrijevici.

Inicijator odluke je bila Demokratska Crna Gora

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Vlada dodatno snizila akcize: Eurodizel i eurosuper 98 od ponoći jeftiniji za cent

Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura

Vlada Crne Gore dodatno je smanjila akcize na naftne derivate, čime je spriječeno novo poskupljenje goriva uprkos dodatnom rastu cijena na globalnom tržištu, nezvanično saznaje RTCG. Eurodizel i eurosuper 98 pojeftiniće od ponoći po jedan cent, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura.

Cijena eurodizela, koji je takođe jeftiniji jedan cent, biće 1,87 eura.

Lož ulje biće skuplje tri centa centa i koštaće 1,83 eura.

Iz Ministarstva su kazali da je Vlada donijela Odluku o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, kojom je akciza na bezolovni benzin umanjena za pet odsto, a na gasna ulja za 20 odsto.

„Obračun maksimalnih maloprodajnih cijena izvršen je u skladu sa navedenom Odlukom i Uredbom o načinu obračuna maksimalne maloprodajne cijene određenih vrsta naftnih derivata“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da će navedene cijene goriva važiti do 31. avgusta, kada će biti izvršen naredni obračun.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije