Connect with us

EKONOMIJA

MINISTAR FINANSIJA I SOCIJALNOG STARANJA

Spajić: Preko 85 odsto građana podržava plan „Evropa sad“, daću ostavku ako se ne ostvare rezultati koje očekujem

Na Portalu Berane online mogli ste pratiti tok emisije Načisto na TV Vijesti. U večerašnoj emisiji gost je bio ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić

Spajić, Foto: TV Vijesti

21:49h

Spajić je na pitanje da li će podnijeti ostavku „ako propadne ova priča“, rekao da je ubijeđen da će se usvojiti „ovakva mjera“ i da je ubijeđen da će se usvojiti budžet.

„Dobro bih razmislio o ostavci da se odbije ovakav plan. Ubijeđen sam da će ovaj plan biti implementiran. Razdužićemo se sljedeće godine 300 miliona eura. Smanjićemo dug za 300 miliona eura. Ja ću da dam ostavku ukoliko se ne postignu rezultati koje očekujem od ove mjere“, rekao je Spajić.

21:39h

Na pitanje gdje je Registar imovine, Spajić je rekao da je to validna zamjerka i da traži vrijeme.

„To je proces koji je težak i mukotrpan. Katastar je rupa bez dna, imamo probleme da popišemo čija je koja imovina, da nađemo šta je državna imovina. Imate ime i prezime i broj koji ne odgovara imenu i prezimenu. Moramo da počnemo od početka“, kazao je Spajić.

Rekao je da je u katastru i državnim preduzećima vrlo teška situacija i da će trebati godine da se popiše imovina.

21:35h

Spajić je kazao da je partner WBIF ponudio finansiranje dijela autoputa od Mateševa do Andrijevice sa 410 miliona sa 40 posto granta, te da će o tome pričati sa EIB i EBRD.

21:31h

Spajić je rekao da je bilo puno nepravdi u prošlosti, prava koja su data nekim ljudima pa im onda oduzeta.

„Ti ljudi su se našli na ulici, imali razne životne probleme i imaju razloga za nezadovoljstvo. Imamo ljude žrtve prethodnog režima i mogli bi da razmislimo na koji održiv način da ih obeštetimo. Za bilo koju mjeru na rashodnoj strani moramo imati i na prihodnoj“, kazao je ministar.

21:29h

Spajić je kazao da ne misli da kasne isplate socijalnih naknada, a ukoliko kasne onda je to zbog neodostatka naloga od strane potrošačkih jedinica.

21:26h

On je kazao da isplate dobvljačima izvršavaju kada potrošačka jedinica traži da se izvrši plaćanje i rekao je da nije tačno da se to koristi za fingiranje suficita u budžetu.

„Suficit je mnogo veći od razlike u kapitalnom budžetu. I u oktobru ćemo imati suficit, trebali smo i u septembru, međutim imali smo isplatu kamate jednog zaduženja iz prethodnog perioda koja je bila prilično velika“, rekao je Spajić.

21:19h

Na pitanje kako planira da popuni budžet sa 20 miliona oporezivanjem neprijavljenih prihoda s obzirom da taj zakon nije usvojen, Spajić je rekao da je veliki problem što taj zakon čeka u Skupštini zbog kako je rekao pojedinaca.

On je pozvao sve parlamentarce da ga izglasaju.

„Uprava prihoda i carina će se naplatiti i teret dokazivanja ide na drugu stranu. Neko mora da dokaže da je novac kojim je kupio imovinu legalan“, rekao je Spajić.

21:18h

Spajić je kazao da će se porez na dodatu vrijednost (PDV) smanjiti za bijeli sir sa 21 na sedam odsto.

21:14h

Spajić je rekao da će „Evropa sad“ desetostruko nadomjestiti bilo kakvo povećanje cijena.

„Inflacija je kod nas uvozna jer smo eurizovana ekonomija koja potpuno zavisi od uvoza. Nisam ponosan na situaciju da ne proizvodimo ništa u ovoj državi. Uložićemo u poljoprivredu više nego ikad“, kazao je ministar.

21:07h

Spajić je kazao da po novom sistemu za neto platu od 450 eura treba bruto plata od 565 eura.

„Sa tom bruto platom trenutno imate neto platu od 300 i nešto eura. To nije povećanje iz ugla poslodavca, nije povećanje koje ide direktno na teret njih“, rekao je Spajić.

Rekao je da su mu neki poslodavci kazali da im nije problem da dobrim radnicima povećaju plate.

21:03h

Spajić je rekao da će svima porasti plate a samim tim i doprinosi na penziono osiguranje.

Rekao je da će od januara sljedeće godine biti i povećanja penzija, a da se od 2023. planira reforma penzionog sistema.

21:00h

Na pitanje kada će obezbijediti milijardu eura invsticija iz Japana koje je obećao, Spajić je rekao da oni žele da se moraju napraviti uslovi da te investicije dođu.

„Moramo da imamo političku stabilnost, da nemamo politička strašila koja će da plaše investitore“, rekao je Spajić.

20:55h

Spajić je rekao da je plan Investiciono razvojnog fonda (IRF) bio da ove godine plasiraju 120 miliona eura kredita, a da su oni taj plan premašili jer su plasirali 141 milion.

Spajić je kazao da to nije dovoljno i da očekuju više od menadžmenta IRF.

„IRF je pretrpio dosta gubitaka u kovid krizi i postigao je zadovoljavajući rezultat. Nivo plasmana kredita mora biti viši. Ne možemo da budemo nezadovojni sa 141 milionom“, kazao je ministar.

Spajić je kazao da je dobra komunikacija ministarstva sa IRF.

20:49h

Na pitanje zašto nije još popunjeno mjesto budžetskog inspektora, Spajić je rekao da je popunjeno prije 15-20 dana, ali nije rekao ko je postavljen na tu funkciju.

20:47h

Spajić je kazao da je bivšem direktoru Uprave prihoda i carina (UPC) Aleksandru Damjanoviću rekao da ga vidi na drugoj funkciji i da je on rekao da to vidi kao unaprjeđenje.

Rekao je da ne misli da je Damjanović bio loš na toj funkciji.

20:43h

Spajić kaže da su daleko od cilja kada je u pitanju fiskalna disciplina, ali da je ona neuporedivo bolja što pokazuje da je više poreza naplaćeno nego u godinama kada je turista bilo brojčano više.

Najavio je da će podići kazne, ali da je bitno da se kaznena politika ne sprovodi selektivno.

20:37h

„Investicije će doći, ali oni traže političku stabilnost, nezavisno sudstvo i tužilaštvo“, navodi Spajić.

20:34h

Spajić objašnjava da žele da uvedu red u sistem i da nema smisla fiksnim procentima finansirati institucije, te da treba jasno znati kako se troši državni novac.

20:29h

Upitan da li očekuje podršku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za program „Evropa sad“ ukoliko u Vladu uđe Demokratski front (DF), Spajić je rekao da nije važno ko će biti ministar ili direktor.

„Hajde da se odmaknemo od ličih tema i toga da li će neko biti ministar, da li će btii direkotr. U Crnoj Gori su to najbitnije teme i nažalost je to usud koji nas je doveo gdje jesmo. Mi treba da postavimo sistem da ne zavisimo od ministra, direktora, državnih sekretara, nego od ljudi u sistemu. Kad to postavimo nećemo biti ova Crna Gora nego dest koraka ispred“, naveo je Spajić.

20:22h

Spajić je kazao da smatra da svi treba da se vakcinišu, pa i oni koji imaju antitijela.

20:15h

Spajić je najavio da će naredne godine vratiti 300 miliona eura starih dugova, bez neto zaduživanja.

Spajić kaže da se planom istovremeno podižu i prihodi i rashodi.

20:15h

Spajić je pozvao bivšeg premijera Duška Markovića da presječe vrpcu nekog od projekata koje je njegova vlada započela jer žele da se odmaknu od toksične politike.

20:11h

Spajić je ponovio da je prvi put od nezavisnosti smanjen dug, da je najmanji fiskalni deficit u Evropi i najveći rast.

On je kazao da u ovom trenutku ne razmišlja o političkom angažmanu i da je fokusiran na projekat „Evropa sad“.

On smatra da je najvažniji podatak na popisu koliko uopšte ima građana u Crnoj Gori, a da na osnovu poreskih podataka mogu da naslute da će se desiti katastrofa ako ne djeluju.

20:07h

Spajić kaže da je potreban hrabar iskorak jer nema vremena za čekanje i da program „Evropa sad“ donosi efekat odmah.

On navodi da ankete pokazuju da preko 85 odsto građana podržava taj plan i da očekuju da se poslanici prema planu odnose uzevši u obzir te podatke.

Podsjetio je da je Socijalni savjet podržao program „Evropa sad“, kao i par komesara Evropske unije.

Spajić navodi da je hrabrim koracima postignuto i sadašnje stanje.

„Plan je fiskalno neutralan i čekam da neko nešto smisleno kaže protiv njega. Imali smo opstrukcije i sa svoje strane…“.

„Ponekad razmišljam o ostavci i zašto ovo radim. Zašto se ne vratim u Singapur za platu od 20.000“.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Radovi na izgradnji zaobilaznice oko Rožaja nakon 16 godina u finalnoj fazi

Ovaj projekat je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“

(Foto: Tufik Softić)

Radovi na završetku zaobilaznice oko Rožaja, koji traju već šesnaest godina, biće nastavljeni krajem maja ili početkom juna, kada Uprava za saobraćaj izabere novog izvođača. Novim tenderom koji je upravo raspisan, predviđeno je da radovi ne mogu da traju kraće od 350, ali ni duže od 450 dana. Portal RTCG je u više navrata pisao o tome da je iz Uprave za saobraćaj najavljeno da će ovaj projekat, koji je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“, biti završen, iako je to malo ko u Rožajama vjerovao.

Podsjetimo, prva faza projekta je počela da se gradi početkom 2008. godine i trebalo je da bude završena do kraja iste godine. Četiri godine nakon toga izvođač „Konstruktor inženjering“ iz Splita je otišao u stečaj, a iz posla su se izvukli i podizvođači „Integrač inženjering“ iz Banja Luke i tek formirana podgorička kompanija „Bemaks“.

Najave tadašnjeg ministra saobraćaja Ivana Brajovića da će ubrzo raspisati tender i završiti polsove prve faze u 2014. godini, ostale su mrtvo slovo na papiru.

(Foto: Tufik Softić)

Sarajevska firma „Euro asfallt“ sa partnerima posao izgradnje druge faze i dovršetka prve, dobila je 2017. godine, kada je ministar već bio kadar Bošnjačke stranke, Osman Nurković. Oko dvadeset miliona eura je bilo opredijeljeno za taj poduhvat, iz kredita Evropske investicione banke (EIB).

Bosanci sa partnerima iz Crne Gore imali su roko od 730 dana, ili dvije godine da projekat privedu kraju, od uvođenja u posao, u decembru 2017. što je značilo da su ga morali završiti do kraja 2019. godine.

Nekoliko pehova, kao što je rušenje mosta Veliki Ibarac i urušavanje tunela Ibarac, zatim pandemija korona virusa, kao i neriješeni imovinsko pravni odnosi, bili su razlog zbog čega je taj rok produžavan dva puta, do kraja 2021. godine. Bosanska firma, koja je je u međuvremenu došla u Crnoj Gori na loš glas i zbog puta preko Jelovice, koji su gradili četiri godine duže od predviđenog roka i preko dvadeset miliona skuplje od ugovorene cijene, ni ovaj rok za završetak zaobilaznice oko Rožaja nisu ispoštovali.

Oni su se povukli iz posla kada su naplatili oko 17,5 miliona eura, ali su im nove crnogorske vlasti naplatile penale u iznosu od preko milion eura i raskinuli ugovor sa njima u oktobru prošle godine.

Prije dva mjeseca direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović izjavio je da će tokom aprila raspisati tender za novog izvođača, nakon što im je kroz javne radove odobreno novih osam miliona eura za konačni završetak projekta.

(Foto: Tufik Softić)

Ako ovi rokovi koji su sada postavljeni budu ispoštovani, Rožaje bi za godinu, a najkasnije godinu i tri mjeseca od uvođenja novog izvođača u posao. To bi značilo skoro 18 godina od početka gradnje.

Zaobilaznica oko Rožaja, koja počinje u mjestu Zeleni na ulazu u Rožaje iz pravca Srbije, i završava se kod mosta Crnja, na izlazu iz grada, koštaće tako državu Crnu Goru ukupno oko dvadeset pet miliona eura, umjesto 19,7 da su je Bosanci završili u roku koji im je postavljen kada su posao dobili.

To sa „Euroasfalt“ nije kraj problema, jer ih čekaju brojni sporovi sa građanima Rožaja, kojima su uništili imanja, ostavljajući materijal koji je sada teško ukloniti.

Braća Demić, Mustafa i Enver krajem ove sedmice imaju ročište u sporu koji sa Bosancima vode već dvije godine zbog devastiranja 2,3 hektara zemljišta.

Protiv bosanske kompanije „Euro asfalt“ postoje dva predmeta u Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore.

(Izvor: RTCG)

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Benzin i eurodizel skuplji od ponoći

Eurosuper 95 i 98 poskupiće po dva, odnosno tri centa, eurodizel skuplji za cent

Ilustracija, Foto: Shutterstock

Eurosuper 95 i 98 biće skuplji od ponoći, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike.

Kako su naveli iz ovog vladinog resora, eurosuper 95 i 98 poskupiće dva i tri centa i u narednih 15 dana koštaće 1,62 eura, odnosno 1,66 eura po litru.

Eurodizel će poskupiti za cent i koštaće 1,49 eura po litru.

Poskupiće i lož ulje za cent, pa će naredne dvije sedmice koštati 1,45 eura po litru.

„Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 22. aprila, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 23. aprila“, piše u saopštenju resora.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Samir Agović: Petnjica ostaje bez stanovnika

„Mladi neće da žive na sjeveru“

Agović, Foto: Radio Petnjica

Mladi nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru, da tu rade i osnuju porodicu, pa država mora osmisliti strategiju i razvojne projekte kako bi život u ovom dijelu Crne Gore bio lakši i kvalitetniji, smatra predsjednik opštine Petnjica Samir Agović.

Petnjica je jedna od opština u kojoj je u januaru zabilježen negativan prirodni priraštaj.

Agović kaže da je to loša informacija i poražavajuće stanje za njihovo društvo i zajednicu.

„Mnogo mi je žao zbog toga. Mora se raditi na snaženju porodice i na razvojnim projektima, a država mora da osmisli strategiju, pa da stvorimo bolje uslove za život naših građana. Tu podrazumijevam i nas, lokalne uprave. Nimalo ne bježimo od odgovornosti“, kazao je Agović u emisiji „Mreža“ na TVCG.

Prema njegovim riječima, mladi ljudi odlaze iz sjevernih opština u potrazi za boljim životom i nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru.

„Lakše im je da budu u mjestu gdje je sve definisano. Razumijem ih, oni žele dinamičniji život. Mladost je jedna. A mi moramo mnogo više da radimo, posebno na edukaciji. Krajnje je vrijeme da se napravi poseban program za sjever“, rekao je Agović.

Prema njegovim riječima, sjever ima resurse i perspektivu.

„Što brži razvoj infrastrukture, pa bi ljudi ostali da ovdje žive. Na sjeveru postoje resursi u turizmu i poljoprivredi i tu ima prostora za nova radna mjesta“, rekao je Agović.

Agović tvrdi da lokalna uprava radi kako bi pomogla socijalno ugroženim osobama u ovoj opštini.

„Posebno vodimo računa o učenicima i studentima i rijetka smo opština koja pomaže svojim mlađim mještanima. Poznato je da nema organizovanog prevoza između Petnjice i Berana, tako da smo uvijek spremni da pomognemo ljudima“, dodao je Agović za TVCG.

Petnjici nedostaje benzinska pumpa

Agović tvrdi da Petnjica ima sve što je potrebno za skladan i ugodan život. Tu je više obrazovnih ustanova, a u oblasti zdravstva imaju zdravstvenu stanicu u kojoj rade dva ljekara, a tu je i Hitna pomoć.

Agović kaže da im nedostaje jedino benzinska pumpa.

„To nam je veliki problem, velika je potreba Petnjičana. Nažalost, još uvijek od izgradnje nema ništa. Nadam se da će se i ona uskoro izgraditi stoga pozivam zainteresovane investitore da se jave kako bismo riješili i taj problem“, zaključio je on za TVCG.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije