Connect with us

EKONOMIJA

MINISTAR FINANSIJA I SOCIJALNOG STARANJA

Spajić: Preko 85 odsto građana podržava plan „Evropa sad“, daću ostavku ako se ne ostvare rezultati koje očekujem

Na Portalu Berane online mogli ste pratiti tok emisije Načisto na TV Vijesti. U večerašnoj emisiji gost je bio ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić

Spajić, Foto: TV Vijesti

21:49h

Spajić je na pitanje da li će podnijeti ostavku „ako propadne ova priča“, rekao da je ubijeđen da će se usvojiti „ovakva mjera“ i da je ubijeđen da će se usvojiti budžet.

„Dobro bih razmislio o ostavci da se odbije ovakav plan. Ubijeđen sam da će ovaj plan biti implementiran. Razdužićemo se sljedeće godine 300 miliona eura. Smanjićemo dug za 300 miliona eura. Ja ću da dam ostavku ukoliko se ne postignu rezultati koje očekujem od ove mjere“, rekao je Spajić.

21:39h

Na pitanje gdje je Registar imovine, Spajić je rekao da je to validna zamjerka i da traži vrijeme.

„To je proces koji je težak i mukotrpan. Katastar je rupa bez dna, imamo probleme da popišemo čija je koja imovina, da nađemo šta je državna imovina. Imate ime i prezime i broj koji ne odgovara imenu i prezimenu. Moramo da počnemo od početka“, kazao je Spajić.

Rekao je da je u katastru i državnim preduzećima vrlo teška situacija i da će trebati godine da se popiše imovina.

21:35h

Spajić je kazao da je partner WBIF ponudio finansiranje dijela autoputa od Mateševa do Andrijevice sa 410 miliona sa 40 posto granta, te da će o tome pričati sa EIB i EBRD.

21:31h

Spajić je rekao da je bilo puno nepravdi u prošlosti, prava koja su data nekim ljudima pa im onda oduzeta.

„Ti ljudi su se našli na ulici, imali razne životne probleme i imaju razloga za nezadovoljstvo. Imamo ljude žrtve prethodnog režima i mogli bi da razmislimo na koji održiv način da ih obeštetimo. Za bilo koju mjeru na rashodnoj strani moramo imati i na prihodnoj“, kazao je ministar.

21:29h

Spajić je kazao da ne misli da kasne isplate socijalnih naknada, a ukoliko kasne onda je to zbog neodostatka naloga od strane potrošačkih jedinica.

21:26h

On je kazao da isplate dobvljačima izvršavaju kada potrošačka jedinica traži da se izvrši plaćanje i rekao je da nije tačno da se to koristi za fingiranje suficita u budžetu.

„Suficit je mnogo veći od razlike u kapitalnom budžetu. I u oktobru ćemo imati suficit, trebali smo i u septembru, međutim imali smo isplatu kamate jednog zaduženja iz prethodnog perioda koja je bila prilično velika“, rekao je Spajić.

21:19h

Na pitanje kako planira da popuni budžet sa 20 miliona oporezivanjem neprijavljenih prihoda s obzirom da taj zakon nije usvojen, Spajić je rekao da je veliki problem što taj zakon čeka u Skupštini zbog kako je rekao pojedinaca.

On je pozvao sve parlamentarce da ga izglasaju.

„Uprava prihoda i carina će se naplatiti i teret dokazivanja ide na drugu stranu. Neko mora da dokaže da je novac kojim je kupio imovinu legalan“, rekao je Spajić.

21:18h

Spajić je kazao da će se porez na dodatu vrijednost (PDV) smanjiti za bijeli sir sa 21 na sedam odsto.

21:14h

Spajić je rekao da će „Evropa sad“ desetostruko nadomjestiti bilo kakvo povećanje cijena.

„Inflacija je kod nas uvozna jer smo eurizovana ekonomija koja potpuno zavisi od uvoza. Nisam ponosan na situaciju da ne proizvodimo ništa u ovoj državi. Uložićemo u poljoprivredu više nego ikad“, kazao je ministar.

21:07h

Spajić je kazao da po novom sistemu za neto platu od 450 eura treba bruto plata od 565 eura.

„Sa tom bruto platom trenutno imate neto platu od 300 i nešto eura. To nije povećanje iz ugla poslodavca, nije povećanje koje ide direktno na teret njih“, rekao je Spajić.

Rekao je da su mu neki poslodavci kazali da im nije problem da dobrim radnicima povećaju plate.

21:03h

Spajić je rekao da će svima porasti plate a samim tim i doprinosi na penziono osiguranje.

Rekao je da će od januara sljedeće godine biti i povećanja penzija, a da se od 2023. planira reforma penzionog sistema.

21:00h

Na pitanje kada će obezbijediti milijardu eura invsticija iz Japana koje je obećao, Spajić je rekao da oni žele da se moraju napraviti uslovi da te investicije dođu.

„Moramo da imamo političku stabilnost, da nemamo politička strašila koja će da plaše investitore“, rekao je Spajić.

20:55h

Spajić je rekao da je plan Investiciono razvojnog fonda (IRF) bio da ove godine plasiraju 120 miliona eura kredita, a da su oni taj plan premašili jer su plasirali 141 milion.

Spajić je kazao da to nije dovoljno i da očekuju više od menadžmenta IRF.

„IRF je pretrpio dosta gubitaka u kovid krizi i postigao je zadovoljavajući rezultat. Nivo plasmana kredita mora biti viši. Ne možemo da budemo nezadovojni sa 141 milionom“, kazao je ministar.

Spajić je kazao da je dobra komunikacija ministarstva sa IRF.

20:49h

Na pitanje zašto nije još popunjeno mjesto budžetskog inspektora, Spajić je rekao da je popunjeno prije 15-20 dana, ali nije rekao ko je postavljen na tu funkciju.

20:47h

Spajić je kazao da je bivšem direktoru Uprave prihoda i carina (UPC) Aleksandru Damjanoviću rekao da ga vidi na drugoj funkciji i da je on rekao da to vidi kao unaprjeđenje.

Rekao je da ne misli da je Damjanović bio loš na toj funkciji.

20:43h

Spajić kaže da su daleko od cilja kada je u pitanju fiskalna disciplina, ali da je ona neuporedivo bolja što pokazuje da je više poreza naplaćeno nego u godinama kada je turista bilo brojčano više.

Najavio je da će podići kazne, ali da je bitno da se kaznena politika ne sprovodi selektivno.

20:37h

„Investicije će doći, ali oni traže političku stabilnost, nezavisno sudstvo i tužilaštvo“, navodi Spajić.

20:34h

Spajić objašnjava da žele da uvedu red u sistem i da nema smisla fiksnim procentima finansirati institucije, te da treba jasno znati kako se troši državni novac.

20:29h

Upitan da li očekuje podršku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za program „Evropa sad“ ukoliko u Vladu uđe Demokratski front (DF), Spajić je rekao da nije važno ko će biti ministar ili direktor.

„Hajde da se odmaknemo od ličih tema i toga da li će neko biti ministar, da li će btii direkotr. U Crnoj Gori su to najbitnije teme i nažalost je to usud koji nas je doveo gdje jesmo. Mi treba da postavimo sistem da ne zavisimo od ministra, direktora, državnih sekretara, nego od ljudi u sistemu. Kad to postavimo nećemo biti ova Crna Gora nego dest koraka ispred“, naveo je Spajić.

20:22h

Spajić je kazao da smatra da svi treba da se vakcinišu, pa i oni koji imaju antitijela.

20:15h

Spajić je najavio da će naredne godine vratiti 300 miliona eura starih dugova, bez neto zaduživanja.

Spajić kaže da se planom istovremeno podižu i prihodi i rashodi.

20:15h

Spajić je pozvao bivšeg premijera Duška Markovića da presječe vrpcu nekog od projekata koje je njegova vlada započela jer žele da se odmaknu od toksične politike.

20:11h

Spajić je ponovio da je prvi put od nezavisnosti smanjen dug, da je najmanji fiskalni deficit u Evropi i najveći rast.

On je kazao da u ovom trenutku ne razmišlja o političkom angažmanu i da je fokusiran na projekat „Evropa sad“.

On smatra da je najvažniji podatak na popisu koliko uopšte ima građana u Crnoj Gori, a da na osnovu poreskih podataka mogu da naslute da će se desiti katastrofa ako ne djeluju.

20:07h

Spajić kaže da je potreban hrabar iskorak jer nema vremena za čekanje i da program „Evropa sad“ donosi efekat odmah.

On navodi da ankete pokazuju da preko 85 odsto građana podržava taj plan i da očekuju da se poslanici prema planu odnose uzevši u obzir te podatke.

Podsjetio je da je Socijalni savjet podržao program „Evropa sad“, kao i par komesara Evropske unije.

Spajić navodi da je hrabrim koracima postignuto i sadašnje stanje.

„Plan je fiskalno neutralan i čekam da neko nešto smisleno kaže protiv njega. Imali smo opstrukcije i sa svoje strane…“.

„Ponekad razmišljam o ostavci i zašto ovo radim. Zašto se ne vratim u Singapur za platu od 20.000“.

EKONOMIJA

Od ponoći skuplje sve vrste goriva

Ministarstvo energetike i rudarstva objavilo je nove cijene

Pumpa u Beranama, Foto: Berane online

Od ponoći su skuplje sve vrste goriva.

Ministarstvo energetike i rudarstva objavilo je nove cijene.

Eurosuper 98 i 95 poskupiće za 4, odnosno 5 centi i koštaće 1,68 eura po litru, odnosno 1,65 eura.

Eurodizel će poskupiti za 2 centa i koštaće 1,69 eura po litru.

Dok će lož ulje poskupiti za 1 cent i biće 1,73 eura po litru.

Ove cijene, kako dodaju iz Ministarstva, primjenjivaće se do 26. maja 2026. godine.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Opština Berane reagovala na navode Štajnmilera o aerodromu: Opština je otvorena za investicije, ali nije obaviještena, niti je izdala bilo kakvu saglasnost

„Želimo jasno da istaknemo da se bilo kakve aktivnosti na predmetnoj lokaciji, posebno one koje podrazumijevaju istražne radove, geotehnička ispitivanja ili druge intervencije u prostoru, ne mogu realizovati bez saglasnosti nadležnih organa Opštine Berane i poštovanja zakonskih procedura“, saopšteno je iz lokalne samouprave

Opština Berane reagovala je na saopštenje koje je Portalu RTCG dostavila kompanija „Aerodrom Berane“ doo, na čijem se čalu nalazi njemački investitor Majk Štajnmiler a u kojem se navodi da će započeti prva fizička istraživanja terena nakon trideset godina na aerodoromu u Beranama.

Reagovanje Opštine Berane prenosimo u integralno:

„Povodom medijskih navoda o početku istraživanja tla u vezi sa reaktivacijom aerodroma u Beranama, Opština Berane obavještava javnost da nije upoznata sa navedenim aktivnostima niti je po ovom pitanju data bilo kakva saglasnost od strane lokalne uprave.

Imajući u vidu da se radi o prostoru aerodroma koji se nalazi na teritoriji opštine Berane i koji je dat na raspolaganje Opštini, smatramo krajnje neozbiljnim i neodgovornim da se ovakve informacije plasiraju u javnost bez prethodne komunikacije sa lokalnom samoupravom i bez sprovođenja procedura predviđenih zakonom.

Želimo jasno da istaknemo da se bilo kakve aktivnosti na predmetnoj lokaciji, posebno one koje podrazumijevaju istražne radove, geotehnička ispitivanja ili druge intervencije u prostoru, ne mogu realizovati bez saglasnosti nadležnih organa Opštine Berane i poštovanja zakonskih procedura.

Opština Berane podržava svaki ozbiljan investicioni projekat koji je u interesu građana i razvoja grada, ali insistiramo da se svi procesi vode transparentno, institucionalno i u skladu sa važećim propisima“, navodi se u saopštenju iz Opštine Berane.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Štajnmiler najavio: Počinju istraživanja tla u vezi sa konačnom reaktivacijom aerodroma u Beranama

Iz kompanije „Aerodrom Berane“ njemačkog investitora koja je registrovana u Beranama naglašavaju da ove aktivnosti predstavljaju prve fizičke radove na samoj lokaciji u vezi sa reaktivacijom aerodroma nakon više od 30 godina

Kompanija „Aerodrom Berane“ doo, na čijem se čalu nalazi njemački investitor Majk Štajnmiler objavila da će započeti prva fizička istraživanja terena nakon trideset godina na aerodoromu u ovom sjevernom gradu.

U saopštenju koje su uputili Portalu RTCG oni su naveli da će u narednim danima početi ispitivanje tla u vezi sa konačnom reaktivacijom aerodroma.

„Kompanija Aerodrom Berane d.o.o., predvođena njemačkim investitorom, objavljuje početak fizičkih geotehničkih istraživanja na terenu aerodroma u Beranama. U narednim danima, dva specijalizovana tima za bušenje započeće sveobuhvatan program dizajniran za prikupljanje preciznih podataka o strukturi i mehanici tla. Očekuje se da će radovi trajati približno 4 do 5 dana i pružiti neophodne parametre za statičke proračune i projektovanje temelja kompletne buduće aerodromske infrastrukture“ – navodi se u obraćanju javnosti.

Iz te kompanije koja je registrovana u Beranama naglašavaju da ove aktivnosti predstavljaju prve fizičke radove na samoj lokaciji u vezi sa reaktivacijom aerodroma nakon više od 30 godina.

„Istraživanja su direktna posljedica povoljnih nalaza prve studije izvodljivosti projekta, koju je sprovela kompanija Ernst & Young (EY), a koju je naručila Vlada Crne Gore na inicijativu kompanije Aerodrom Berane d.o.o. Prikupljeni podaci će potvrditi stabilnost tla i geološke uslove, pružajući neophodnu tehničku osnovu za finalno planiranje izgradnje“ – rečeno je iz kompanije.

Program se, kako su objavili, sastoji od 16 strateških bušotina, uključujući dubinsko istraživanje za budući kontrolni toranj i 15 dodatnih tačaka za pistu, rulne staze i kargo infrastrukturu.

„Bušenje je fokusirano na dobijanje podataka o nosivosti i profilima stratifikacije zemljišta. Ovi tehnički parametri su obavezni za strukturni integritet i statičku sigurnost terminalnih zgrada i površina piste predviđenih za velika opterećenja. Kako bi se osigurao nesmetan proces bez konflikata, svih 16 bušotina nalazi se isključivo na zemljištu u državnom vlasništvu ili javnoj infrastrukturi. Tokom ove faze tehničke validacije neće biti zahvaćena privatna imovina“ – naglasili iz kompanije „Aerodrom Berane“ doo.

Oni su istakli da projekat ostaje isključivo privatno finansirana inicijativa, koja ne zahtijeva državne subvencije niti finansijske garancije iz nacionalnog budžeta.

“Početak ovih fizičkih radova označava istorijsku prekretnicu za Berane i Crnu Goru. Nakon godina teorijskog planiranja, sada prelazimo u fazu fizičke realizacije. Tehnički timovi kompanije Geoprojekt biće na terenu otprilike nedjelju dana. Ovaj napredak naglašava posvećenost svih strana da se Aerodrom Berane ponovo aktivira kao moderan logistički i putnički centar regiona”, izjavio je tom povodom za portal RTCG Majk Steinmüller, izvršni direktor kompanije „Aerodrom Berane d.o.o.

“Njemački investitor Majk Štajnmiler (Maik Steinmuller) je sa Vladom Crne Gore i Opštinom Berane početkom aprila 2023. godine potpisao Momorandum o valorizaciji aerodroma u Beranama.

Štajnmiler je vlasnik je kompanije “Elite-private-jet-sevice”. Njegova kompanija je partner Minhenske konferencije i zvanični je prevoznik, što, kako objašnjava, znači da ako nega delegacija ne dolazi svojim avionom u Minhen, onda usluge avio prevoza pruža Štajnmilerova kompanija.

Beranska vazdušna luka ima dugu tradiciju, ali u funkciji civilnog ili kargo saobraćaja nije već četiri decenije. 1974. godine vojska tadašnje SFRJ, uradila je kvalitetnu pistu, dužine dva kilometra i širine skoro pedeset metara, koja i poslije četiri i po decenije, do danas, odolijeva zubu vremena.

Njemački državljanin Majk Štajnmiler vjeruje da ovaj zaboraveljeni sjeverni aerodrom može da bude izgrađen po svim evropskim i svjetskim standardima, kao i da može da radi svih 365 dana u godini, bez obzira na vremenske prilike.

Poslije izvjesnog perioda čekanja, ovo je prvi put da se Štajnmiler oglašava putem medija i najavljuje početak realizacije njegovog poduhvata i projekta o kojem je u proteklim godinama bilo dosta riječi u medijima.

Izvor: Portal RTCG

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije