Connect with us

DRUŠTVO

STABLO UKLONJENO NAKON VUJISIĆEVOG POZIVA

Spriječio željezničku nesreću kod Mojkovca: Noćni čuvar brži od voza

Kolašinac Miladin Vujisić priča kako je 22. januara u zoru spriječio da na pruzi kod Mojkovca dođe do nesreće. Željeznička infrastruktura nagradila pedesetdevetogodišnjaka za dobročinstvo

Foto: Privatna arhiva

Sticaj srećnih okolnosti – skromno objašnjava pedesetdevetogodišnji Kolašinac Miladin Vujisić podvig, kada je 22. januara spriječio da putnički voz naleti na ogromno stablo koje se obrušilo na prugu.

Odbor direktora Željezničke infrastrukture nije obavijestio javnost o događaju, ali je za dobročinstvo nagradio Vujisića jer je “ljudskim postupkom” spriječio da na obrušeno stablo naleti voz koji je trebalo da krene iz Mojkovca, što je moglo izazvati velika oštećenja na lokomotivi i pružnoj infrastrukturi, ali i ugroziti živote putnika…

Stablo uklonjeno nakon Vujisićevog poziva, Foto: Privatna arhiva

Vujisić za “Vijesti” priča da je bio pred jednim od težih izazova u životu, nakon što je vraćajući se s posla noćnog čuvara na gradilištu preduzeća GIS, naišao na stablo duže od dvadeset metara koje je palo preko pruge, na dijelu između Mojkovca i ukrsnice Trebaljevo.

Kaže da je bio svjestan da treba hitno reagovati jer je do očekivanog prolaska putničog voza iz Mojkovca tim dijelom pruge ostalo tek pola sata.

”S posla sam krenuo rano oko šest sati ujutro, kako bih sa gradilišta prošao kroz tunel, došao do Trebaljeva u sedam sati i ušao u voz da odem do Kolašina. Na tridesetak metara na izlazu iz tunela ugledao sam ogromno stablo, koje se obrušilo niz strminu s lijeve strane pruge. Stablo, dugo bar 21 metar, prečnika 50-60 centimetara, ležalo je na pruzi koso, pod uglom od 45 stepeni i bilo mi jasno da hitno moram nešto učiniti, jer ako naiđe voz, uslijediće katastrofa. Samo nekoliko sekundi sam razmišljao, a onda mozak počeo da mi radi ‘100 na sat’. Srećom, ostao sam priseban i počeo okretati telefonske brojeve”, rekao je Vujisić.

Šta ako je voz ipak krenuo

Priča da je prvo pokušavao da pozove Željezničku stanicu u Kolašinu na mobilni broj koji je imao memorisan u svom imeniku, a potom i na broj fiksnog telefona. Prvi je, kaže, bio isključen, a na drugom veza zauzeta. Zatim je zvao policiju, obavijestio o situaciji i objasnio da treba spriječiti polazak voza iz Mojkovca.

”U međuvremenu sam zvao i svog rođaka Ljubisava Vujisića koji je zaposlen na željeznici i upravo bio krenuo na dužnost. Njemu sam takođe kratko i sažeto ispričao kakva je situacija. Sve vrijeme po glavi mi se vrzmala samo jedna misao – šta ako je voz krenuo, a sa stanice ne mogu da uspostave kontakt sa mašinovođom. Bili su to teški trenuci i strahovao sam od svega što je moglo da pođe po zlu. Srećom, nije. Obaviješten je otpravnik, voz nije krenuo prema Trebaljevu, došli su radnici drezinom, motornim testerama iskidali stablo i oslobodili prugu. Ne mislim da sam uradio ništa posebno, reagovao sam ljudski i onako kako sam navikao tokom svog i životnog i radnog vijeka”, ističe Vujisić.

Sve se poklopilo, pa i da brzi voz kasni

Vujisić objašnjava da se mnogo šta tog jutra, koje je obilježilo pravo zimsko nevrijeme, poklopilo i doprinijelo da se izbjegne željeznička nesreća. Naime, on je je svake druge noći čuvar na gradilištu GIS-a, preduzeća koje sanira tunel 168. Na tom gradilištu drugi čuvar ne koristi prevoz voza od radnog mjesta do kuće, pa i ne prolazi dijelom gdje je stablo bilo obrušeno.

Strahovao sam…: Miladin Vujisić, foto: Privatna arhiva

”Sve se poklopilo, bog je tako htio da te noći ja budem u smjeni i da prođem kroz tunel i naiđem na obrušeno stablo. Kolega ne koristi voz, odlazi s posla oko devet sati i ne ide prugom prema Trebaljevu. Pored toga, prije putničkog voza, trebalo je da prođe brzi voz, koji je kasnio. Ja sve to okolnosti objašnjavam božjom voljom i nije prvi put da mi se desilo da spasim nečiji život, a za sve sam to ‘nagrađen’ što sam i sam, bar 10 puta, iz nekih opasnih situacija izašao živ i zdrav”, kaže Kolašinac.

Miner, kamen i 1987.

Priča da je posao koji sada obavlja prihvatio nakon što je imao ozbiljne zdravstvene probleme, a prije toga bio je vozač buldožera i radnik na probijanju puteva. Iz tog vremena sjeća se i događaja kada je, kako kaže, opet neka viša sila pomogla da kolegi spase život. Sve se dešavalo 1987. godine, tokom probijanja šumskog puta kroz vrlo zahtjevan teren.

”Nekako se desilo da sam s minerom ostao na kraju probijene dionice, a ostali radnici otišli su da donesu hranu, alat i eksploziv. Miner je skinuo rukavice, sjeo na njih, prislonio se uz stijenu visoku oko pet metara. Stajao sam ispred njega i razgovarali smo. Ni sad ne umijem da objasnim zbog čega sam, usred tog razgovora, pogledao ka vrhu stijene. Baš u tom trenu vidim kamen, veličine flaše od litra, kako se odvaja, kao da ga je neko rukom odvojio i pada. Viknuo sam – ‘čuvaj’, kolegu uhvatio za ramena i bacio metar dalje od putanje kamena. Djelić sekunde kasnije kamen je pao tačno na rukavice gdje je miner sjedio”, sjeća se Vujisić događaja od prije 36 godina.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Na Durmitoru spašeni državljani Amerike

Ostali zaglavljeni u stijeni na nepristupačnom terenu

Foto: MUP

Pripadnici Gorske službe spašavanja (GSS) Crne Gore i Avio-helikopterske jedinice MUP-a uspješno su izveli spasilačku akciju na Durmitoru, nakon što su dvojica državljana Sjedinjenih Američkih Država ostala zaglavljena u stijeni na nepristupačnom terenu.

Kako je ranije objavljeno na Facebook stranici GSS, akcija spašavanja počela je oko 16 sati nakon što je poziv za pomoć upućen putem OKC 112 Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a.

“Intervencija je izvedena u složenim uslovima, a zahvaljujući koordinisanom djelovanju spasilačkih timova, akcija je uspješno okončana”, istakli su.

Kako su kazali iz MUP-a, strani državljanin je predat ekipi prve pomoći na Žabljaku.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Makron posjetio Cetinjski manastir: Mitropolit Joanikije mu poklonio repliku „Podgoričke čaše“

„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama“, piše u saopštenju Mitropolije crnogorsko-primorske

Foto: Mitropolija Crnogorska-primorska

Predsjednik Francuske Emanuel Makron zajedno sa crnogorskim kolegom Jakovom Milatovićem, posjetio je Cetinjski manastir i Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).

U Cetinjskom manastiru, kako dodaju iz MCP, visoke goste dočekao je visokopreosvešteni mitropolit Joanikije, koji je francuskog predsjednika i njegovu delegaciju upoznao sa, kako navode, bogatom i slavnom istorijom Cetinjskog manastira i svetinjama koje se u njemu čuvaju.

„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama. Predsjednik Makron je mitropolita Joanikija upoznao sa razlozima njegove posjete Crnoj Gori, kao i perspektivama i mogućnostima koje se otvaraju pred Crnom Gorom u okviru članstva u Evropskoj uniji“, ističe se u saopštenju.

Foto: Mitropolija Crnogorska-primorska

Mitropolit Joanikije je gostima poželio dobrodošlicu i istakao važnost posjete predsjednika Makrona Crnoj Gori.

„Govorio je o misiji, kulturnoj i duhovnoj djelatnosti Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori, kao i o mnogovjekovnom staranju Srpske pravoslavne Crkve na očuvanju i izgradnji hrišćanskog i kulturnog nasljeđa na ovim prostorima“, navodi se.

Iz MCP su kazali da je taj susret bio prilika da se sagovornici podsjete na neraskidive i jake veze naših naroda u prošlosti.

„Prijateljstvo i savezništvo u Prvom i Drugom svjetskom ratu ostaju kao čvrst temelj na kome treba graditi budućnost ovih odnosa. Mitropolit je podsjetio i da su se mnogi naši vladari, vojskovođe, književnici i duhovnici obrazovali na čuvenim francuskim univerzitetima“, piše u saopštenju.

Mitropolit Crnogorsko-primorski je izrazio uvjerenje da Crna Gora u kulturnom i duhovnom dijelu ima šta da ponudi savremenoj Evropi.

„Borba za slobodu, čast i dostojanstvo, kao i hrišćanska spremnost na žrtvu, krasili su ovaj slobodarski narod. Bez tih univerzalnih i vječnih vrijednosti nijedan narod i nijedna država ne bi imali dubljeg smisla“, rekao je Joanikije.

„Na kraju prijateljskog i iskrenog razgovora, predsjednik Makron se zahvalio domaćinu na srdačnom dočeku i lijepom razgovoru, a mitropolit Joanikije je predsjedniku Francuske, u znak sjećanja na ovu posjetu, poklonio repliku ranohrišćanskog diskosa, poznatog pod nazivom ‘Podgorička čaša’, relikviju koja je pronađena na lokalitetu Duklja, a koja se danas čuva u čuvenom muzeju Ermitaž“, zaključuje se u saopštenju MCP.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Nikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman

– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici

Nikšićani blokirali granicu - FOTO: Ž. ŠAPURIĆ (Dan)

Više stotina Nikšićana, koji su jutros krenuli na Sportsko-rekreativne igre na Tari, satima je zarobljeno u nepreglednim kolonama na graničnom prelazu Jabuka prema Srbiji. Revoltirani višesatnim čekanjem i, kako tvrde, selektivnim propuštanjem vozila, oni su prije oko sat vremena blokirali granični prelaz u oba pravca, piše „Dan“.

– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici.

Jedan od Nikšićana koji se nalazi u koloni rekao je da su na Jabuci formirane kilometarske kolone vozila, među kojima ima djece, starijih osoba i čitavih porodica koje već satima čekaju da nastave put.

– Bez problema se propuštaju automobili sa srbijanskim tablicama, dok vozila i autobusi iz Crne Gore stoje u mjestu. Prođe jedno ili dva vozila sa crnogorskim registracijama, a onda ponovo slijedi dugo čekanje – naveo je on.

Prema njegovim riječima, dio putnika krenuo je rano jutros preko graničnog prelaza Jabuka, dok se drugi dio nešto kasnije uputio preko Šćepan Polja. Međutim, ni nakon više sati čekanja mnogi nisu uspjeli da pređu granicu.

Nezadovoljstvo među putnicima raste iz časa u čas, jer nema zvaničnih informacija o razlozima zastoja niti procjene koliko će čekanje trajati. Dodatnu zabrinutost izazivaju visoke temperature, nedostatak osnovnih uslova za boravak u kolonama i činjenica da se među putnicima nalaze djeca i starije osobe.

Prema dostupnim informacijama, oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari suočilo se sa višesatnim zadržavanjem na graničnim prelazima prema Srbiji. Putnici poručuju da očekuju hitnu reakciju nadležnih i uspostavljanje nesmetanog protoka saobraćaja, kako bi mogli da nastave put ka odredištu.

Oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari ogorčeno višesatnim čekanjem i tvrde da vozila iz Crne Gore prolaze znatno sporije od ostalih.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije