Connect with us

EKONOMIJA

DOGOVARANJE OKO CIJENA I MARŽI JE ZABRANJENO ZAKONOM O ZAŠTITI KONKURENCIJE

Sumnje da cijene hrane u Crnoj Gori „diže“ dogovor trgovačkih lanaca

U Crnoj Gosri se, prema zakonu od 2006., cijene na tržištu slobodno formiraju

Dogovaranje oko cijena i marži zabranjeno je Zakonom o zaštiti konkurencije, Foto: Boris Pejović

U posljednje tri godine cijene namirnica porasle su u Crnoj Gori za 43 odsto, pokazuje zvanična statistika.

Uporedo sa rastom cijena hrane višestruko je rasla i zarada četiri od pet velikih trgovačkih lanaca: Voli, HD Laković, Idea-Franca i Aroma.

Vlasnici četiri lanca su samo u prošloj godini zaradili 20 miliona eura.

U Crnoj Gori se, prema zakonu od 2006., cijene na tržištu slobodno formiraju.

Iako bi trgovački lanci trebalo da budu jedni dugima konkurencija, cijene namirnica i proizvoda poput soli, šećera, ulja, brašna i sl. koje najviše koristi prosječno domaćinstvo, gotovo su istovjetne u marketima ovih lanaca.

Dogovaranje oko cijena i marži zabranjeno je Zakonom o zaštiti konkurencije.

Istovjetne cijene mogu upućivati na sumnju dogovora između konkurenata na tržištu, kaže za Radio Slobodna Evropa Andrej Plahutnik, slovenači stručnjak i nekadašnji šef projekta Evropske komisije za pomoć srbijanskoj antimonopolskoj komisiji.

Šta su zabranjeni sporazumi

Član 8. Zakona o zaštiti konkurencije, propisuje da su zabranjeni sporazumi, kojima se:

1) direktno ili indirektno određuju kupovne ili prodajne cijene

2) ograničava ili kontroliše proizvodnja, tržište;

6) utvrđuje obaveza primjene određene cijene u daljoj prodaji ili na drugi način osigurava primjena preporučene preprodajne cijene.

Koliko su zaradili najveći?

Analiza finansijskih iskaza pokazuje da je lanac „Voli“ prošle godine petostruko uvećao profit u odnosu na 2020. „Franca“ je utrostručila milionsku zaradu, a HD Laković udvostručio milionski profit sa 2.5 miliona, na preko pet miliona eura.

„Aroma“ je iz milionskog minusa došla do skoro milion eura u plusu.

Prema bilansima uspjeha kompanija, u koje je RSE imao uvid, u poslednjih pet godina njihovi vlasnici su zaradili 60 miliona eura.

Najviše je profitirao vlasnik kompanije „Voli“, Dragan Bokan, skoro 29 miliona. U stopu ga prati Komnen Laković sa zaradom od 22 miliona, a na trećem mjestu je Hilmija Franca, sa oko sedam miliona profita.

Za to vrijeme u Crnoj Gori je hrana nekoliko puta poskupila.

Namirnice na policama u jednom marketu u Crnoj Gori, foto: Boris Pejović

Prvo zbog pandemije, godinu kasnije zbog povećanja plata kroz program „Evropa sad“, nakon toga zbog nestašica hrane na tržištu usled ruske invazije na Ukrajinu.

Epilog je da su cijene pojedinih namirnica u crnogorskim marketima značajno skuplje nego u zemljama okruženja.

Da li cijene hrane diktira dogovor trgovina?

Andrej Plahutnik smatra da potencijalni dogovor između učesnika na tržištu ne može biti unaprijed isključen, ali napominje da bez ozbiljne analize nije moguće donijeti bilo kakve zaključke.

Kaže da je prije donošenja bilo kakvih zaključaka potrebno analizirati uzroke za tzv. jedinstvene ili istovjetne cijene.

„Kod ovakvih proizvoda nije neobično da su cijene istovjetne ili sa izuzetno malim razlikama, a razlog može biti u uobičajeno malom prostoru za marže, koje obično utiču na konačnu cijenu. Ali u svakom slučaju moraju se analizirati cijene u redovnoj (ne akcijskoj) prodaji.“

On ističe da se redovno mora pratiti povećanje cijena u prodaji u odnosu na kretanje cijena na berzama i kod velikih proizvođača, ali i u odnosu na carinske i akcizne politike.

Baš o tom odnosu cijena govorio je u oktobru bivši ministar finansija Aleksandar Damjanović ističući da trgovački lanci nijesu smanjili cijene namirnica kada je njegova Vlada smanjila akcize na gorivo.

Zbog toga je vlasnike trgovačkih lanaca nazvao „crnogorskim oligarsima“ i optužio ih za najveće marže u Evropi.

„Enormne marže i profiti koji se vide u bilansima pokazuju da nikad veći nisu bili prihodi maloprodajnih lanaca, koji drže 85 odsto tržišta u Crnoj Gori“, rekao je Damjanović.

Bivši ministar finansija Aleksandar Damjanović, foto: Vlada Crne Gore

Uprkos optužbama Damjanovića, Agencija za zaštitu konkurencije nije kontrolisala kompanije Voli, Laković, Idea-Franca i Aroma, piše u odgovorima na upit RSE.

Navode i da nije bilo prijava protiv tih kompanija.

Agencija nije kontrolisala lance
Na upit RSE, Agenciji za zaštitu konkurencije, da li smatraju da postoji kartelsko udruživanje, jer su cijene u četiri trgovačka lanaca koji „pokrivaju“ Crnu Goru iste, što upućuje na sumnju da su međusobno dogovorene uz uvećanja marži (razlika između nabavne i prodajne cijene), iz Agencije navode da nijesu kontrolisali te lance.

„Ukoliko bi Agencija na osnovu analize tržišta posumnjala da je došlo do dogovaranja, zaključenja ili sprovođenja takvog sporazuma, ona bi pokrenula ispitni postupak po službenoj dužnosti, saglasno nadležnostima.“

Na pitanje da li je Agencija ikada naplatila kaznu zbog kartelskog udruživanja i dogovaranja cijena i trogovačkim lancima, RSE je odgovoreno da „Agencija nije vodila postupke utvrđivanja povreda konkurencije s obzirom da nije mogla pretpostaviti njihove povrede.“

Tvrde i da nije bilo prijava ili inicijativa za ispitivanje povrede konkurencije ovih trgovačkih lanaca.

Na pitanje da li je i kada Agencija radila analizu tržišta cijena odgovoreno je da su počeli analizu i da su u procesu prikupljanja i obrade podataka.

Komentarišući stavove Agencije, Plahutnik kaže da je praksa u državama Evropske unije (EU) da se postupak pokreće na osnovu indicija, ili kada se stanje na tržištu identifikuje kao neobično.

Rezultati analize se očekuju 2024., rekli su RSE u Agenciji.

Iz Spajićeve Vlade tišina

Svi veliki trgovački lanci su ignorisali upit RSE da prokomentarišu brojna poskupljenja namirnica i sumnje na dogovaranje cijena zarad visokog profita.

Spajić, foto: Privatna arhiva

Ni iz kabineta premijera Milojka Spajić, i pored obećanja, nije odgovoreno na upit RSE da li smatra da se cijene dogovaraju.

Isti upit ignorisalo je i ministarstvo ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja.

Poslanici o visokim maržama
„Nema opravdanja za dvostruko ili trostruko veće cijene nego u regionu. I da su cijene u Podgorici i na primorju mnogo veće nego u nekim evropskim gradovima“, rekao je poslanik Tonći Janović, iz Spajićevog pokreta „Evropa sad“ na skupštinskom Odboru za ekonomiju u decembru 2023.

On je čelnike Agencije pitao da li su zbog toga ispitali vlasnike velikih trgovačkih lanaca i jesu li uočili nepravilnosti u njihovom poslovanju.

Janović smatra da bi tu moglo biti posla i za Specijalno državno tužilaštvo.

Dejan Đurović iz nedavno rasformiranog Demokratskog fronta smatra da je povećanje trgovačkih marži uzrok visoke stope inflacije.

Prema podacima Centralne banke Crne Gore stopa inflacije, koja je prošle godine bila preko 17 odsto, je najviša u poslednjih 20 godina.

Đurović je tvrdnje ilustrovao primjerom o kretanju cijena pšenice na svjetskim berzama.

„Na početku rata u Ukrajini cijena pšenice je dostigla 40 centi za kilogram. Danas, kada je kilogram na novosadskoj berzi 16 centi, u Crnoj Gori je cijena ostala nepromijenjena. Pola kilograma hljeba kod nas košta 80 centi.“

Đurović je kazao da u Crnoj Gori postoje dva velika trgovačka lanca koja su navodno konkurencija ali, kako je rekao, niko ne bi rekao da nijesu na istom zadatku, a to je povećanje cijena.

Saglasna sa Đurovićevim riječima bila je i potpredsjednica Skupštine i poslanica Demokrata Zdenka Popović.

Ona je čelnike Agencije pitala da li je bilo oligopolskog i monopolskog udruživanja, s obzirom na rast cijena svih artikala u svim trgovinskim lancima.

Plahutnik: Protiv dogovaranja visokim kaznama

Slovenački stručnjak kaže da suzbijanje kartela nije jednostavna stvar ni u državama Evropske unije.

„U većini slučajeva se postupak otkrivanja pokreće na osnovu prijave sa direktnim dokazima u okviru (imunitetnog) programa koji se zasniva na saradnji (bivšeg) člana kartela, koji se može okarakterizirati kao ‘pokajnik’, u zamjenu za neizricanje ili smanjenje zaprijećene kazne.“

Dodaje da su kazne za nedozvoljene sporazume jako visoke.

„Kazne koje prelaze stotine miliona, čak i milijardu eura su nešto uobičajeno u EU i zbog toga prijave u okviru imunitetnog programa predstavljaju osnov za pokretanje postupka. Drugi element za pokretanje su tržišne analize, koje se opet pokreću na osnovu opravdane sumnje o povredi zakona.“

Šta su preduzeli nadležni?

Agencija za zaštitu konkurencije je pokrenula anlizu tržišta.

Bivša Vlada premijera Dritana Abazovića je 2023. uvela akciju „stop inflaciji“, nakon što se dogovorila sa velikim trgovačkim lancima o sniženju cijena za pojedine osnovne životne namirnice.

Ta akcija je završena krajem 2023. a iz aktuelne Vlade Milojka Spajića saopšteno je da neće biti produžena. Istovremeno je resorno ministarstvo najavilo sistemsku borbu protiv inflacije i ograničavanje marži.

Izvor: Radio Slobodna Evropa (RSE)

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Jednoglasno vraćena neradna nedjelja

Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore

Skupština je danas na vanrednoj sjednici usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se garantuje neradna nedjelja. Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. Svih 62 prisutnih poslanika glasala su za ovo zakonsko rješenje.

Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore.

Poslanički klub PES-a je, nakon odluke Ustavnog suda, predao zahtjev za vanrednu sjednicu parlamenta radi izmjene tog člana.

Odbor za ekonomiju parlamenta danas je podržao te izmjene.

Poslanik PES Miloš Pižurica rekao je da bi vraćanje radne nedjelje moglo da dovede do povećanja cijena i da podstakne inflaciju. Tvrdi da nije tačno da neradna nedjelja predstavlja problem za crnogorsku ekonomiju.

Takođe, Pižurica je rekao da su maltene svi poslanici za odluku o neradnoj nedjelji.

Kako je istakao, kada se sagledaju svi problemi crnogorskog turizma, uočljivo je da se nigdje ne navodi da je problem neradna nedjelja.

„Naveo sam 50 problema crnogorskog turizma. Niko ne govori o neradnoj nedjelji“, kazao je Pižurica.

Naveo je da je postojao jedan poslodavac koji je izrabljivao radnike, ucjenjivao ih tokom masovne vaučerske privatizacije i pred izbore. Kako je dodao, dobro je što su poslanici jedinstveni u vezi neradne nedjelje.

Pravo radnika na slobodan dan pretežniji je interes društvu od prihoda trgovina, saopštio je poslanik PES-a Darko Dragović.

„Da bi se doveo k poznaniju prava poslodavac, treba dati pravo na slobodan dan zaposlenim u trgovinama“, istakao je Dragović.

Poslanik DPS Nikola Rakočević najavio je da će ta stranka podržati predložene izmjene zakona.

Kako je rekao poslanik SNP Crne Gore Bogdan Božović, ovaj zakon je suštinsko pitanje socijalne zaštite i jednakosti u Crnoj Gori.

Jelenka Andrić (PES) rekla je da žena u Crnoj Gori i danas radi duplu smjenu – jednu na poslu a drugu kući.

„Ako im oduzmemo taj jedan slobodan dan, onda smo uzeli i minimum zaštite i dostojanstva“, rekla je Andrić.

I Nikola Milović iz DPS rekao je da će podržati ovaj predlog.

„Uz nadu da dolaze bolji dani za crnogorsku ekonomiju“, rekao je Milović.

Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč saopštila je da je naše društvo pretvoreno u populizam, i da ne može da vjeruje da se poslanici u Skupštini pitaju šta je preduzetništvo.

„Vi se gospodo zadužujete za tekuću potrošnju, a ne za razvoj Crne Gore“, istakla je Vuković-Kuč.

Naglasila je da svako ima pravo na neradnu nedjelju.

Poslanik DPS-a Danijel Živković ocijenio je da je aktuelna Vlada Crne Gore neradna i nesposobna da se suoči sa svim problemima sa kojima se suočava crnogorsko društvo.

„Mi danas imamo najglomazniju i najneradniju Vladu od uvođenja višestranačja“, rekao je Živković.

Ranije je predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, podnio Skupštini predlog za promjenu Ustava, kojim se traži dopuna člana 64 Ustava kako bi se ustavno garantovalo opšte pravilo da zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.

Socijalni savjet jednoglasno je usvojio izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojima se predlaže da trgovine u Crnoj Gori ponovo rade nedjeljom, ali samo tokom špica ljetnje i zimske turističke sezone, u jednoj smjeni i u jednom objektu po opštini.

O tom predlogu treba da se izjasni Vlada.

Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to su i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.

Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.

Ustavni sud je ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini jer se njime krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, pošto je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.

„U odluci se navodi da Ustav garantuje pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali ne propisuje pravo na odmor isključivo nedjeljom“, objašnjavaju iz suda.

Napominju da je Crna Gora potpisnica Konvencije o sedmičnom odmoru u trgovini i kancelarijama, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan u toku sedmice i da kad god je to moguće to bude dan koji se podudara sa danom u sedmici, koji, kada god je to moguće, treba da se podudara sa tradicionalnim danom odmora, ali ne mora nužno biti nedjelja, ako priroda posla ili pružanje usluga to onemogućava.

Takođe, Zakonom o radu zaposlenima je garantovan jedan dan sedmičnog odmora, koji se koristi nedjeljom ili drugim danom u sedmici, u zavisnosti od prirode posla, uz obavezu poslodavca i države da obezbijede korišćenje, odnosno poštovanje tog prava.

„Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika omogućio da radi a drugoj ne, upućuje na to da Skupština Crne Gore uvažava činjenicu da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenog broja subjekata radi snabdijevanja potrošača. Međutim, uspostavljanjem izuzetaka bez obrazloženja zašto je napravio razliku među preduzetnicima, zakonodavac nije postigao ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava preduzetnika kojima je dopušten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stepena da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na prvu“, navodi se u obrazloženju.

p

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Voli: Protiv smo radne nedjelje

„Nećemo raditi dok se ne postigne dogovor“, poručuju iz kompanije Dragana Bokana

Kompanija Voli saopštila je da se protivi radu nedjeljom i da neće raditi dok se ne postigne zajedničko rješenje.

„Kompanija Voli smatra da se pitanje rada nedjeljom mora rješavati kroz širok, inkluzivan dijalog svih relevantnih aktera, uz uvažavanje interesa privrede, zaposlenih, potrošača i države. I pored odluke Ustavnog suda koja omogućava rad marketa nedjeljom, Voli neće raditi dok se ne postigne društveni dogovor i dok se ne donese ustavno utemeljeno zakonsko rješenje“, naveli su iz kompanije čiji je vlasnik Dragan Bokan.

Voli ističe da zakonsko rješenje mora obezbijediti ravnopravan položaj svih učesnika na tržištu i da ne smije nikoga diskrimisati. Ako nedjelja ostane neradna, kompanija predlaže: benzinske pumpe da prodaju samo naftne derivate i ugostiteljske usluge, pijace da prodaju poljoprivredne i mliječne proizvode, a pekare da se ograniče na osnovni asortiman.

„Ostavljanje mogućnosti da ovi subjekti posluju kao ranije narušilo bi tržišnu ravnotežu i dovelo do nelojalne konkurencije. Neradna nedjelja je posebno osjetljivo pitanje za Crnu Goru, imajući u vidu značaj turizma i uticaj na prihode budžeta“, naveli su iz Volija.

Kompanija poručuje da rješenje mora biti ustavno prihvatljivo, ekonomski opravdano i jednako primjenjivo na sve, uz jasno definisana pravila bez izuzetaka.

„Vlada mora doći do održivog rješenja kroz razgovore sa socijalnim partnerima i predstavnicima privrede. Voli ostaje otvoren za dijalog kako bi se pronašlo rješenje u interesu cjelokupne crnogorske privrede i društva“, zaključuju iz kompanije.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Slijede dvije ili tri radne nedjelje u trgovinama

Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika

Trgovci će u naredne tri sedmice imati dvije ili tri radne nedjelje, jer će odluka Ustavnog suda o njenom ukidanju biti objavljena prije nego što će poslanici raspravljati o njenom produženju.

Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, pišu „Vijesti“.

U važećem Zakonu o objavljivanju propisa i drugih akata piše da se „propisi i drugi akti dostavljeni Javnoj ustanovi objavljuju po pravilu, u prvom narednom broju Službenog lista, a najkasnije u roku od 10 dana od dana dostavljanja“.

To znači da „Službeni list“ odluku može objaviti i danas, a najkasnije do kraja iduće sedmice. Odluka Ustavnog suda stupa na snagu danom objavljivanja, tako da, ukoliko bi odluka bila objavljena danas, trgovci bi mogli da rade u nedjelju 8. februara. Ukoliko bi bila objavljena tokom naredne sedmice, prva radna nedjelja za trgovce bila bi 15. februara.

Grupa poslanika vladajuće koalicije je za 16. februar zakazala vanrednu sjednicu Skupštine na kojoj će ponovo glasati o usvajanju skoro istog člana 35a. Ukoliko bi novi-stari član zakona ponovo bio usvojen tog dana, opet mora proći nekoliko dana da zakon potpiše predsjednik države, a zatim da se pošalje „Službenom listu“ na objavu. U ovoj izmjeni zakona, koja je u skupštinskoj proceduri, je navedeno da će stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom listu“.

Ukoliko bi zakon bio usvojen 16. februara i istog dana potpisan i objavljen u Službenom listu, stupa na snagu najranije 26. febuara, što znači da ćemo imati sigurne radne nedjelje 15. i 22. febuara, a možda i 8. ako odluka bude objavljena danas.

Izvor: Vijesti

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije