EKONOMIJA
DOGOVARANJE OKO CIJENA I MARŽI JE ZABRANJENO ZAKONOM O ZAŠTITI KONKURENCIJE
Sumnje da cijene hrane u Crnoj Gori „diže“ dogovor trgovačkih lanaca
U Crnoj Gosri se, prema zakonu od 2006., cijene na tržištu slobodno formiraju
U posljednje tri godine cijene namirnica porasle su u Crnoj Gori za 43 odsto, pokazuje zvanična statistika.
Uporedo sa rastom cijena hrane višestruko je rasla i zarada četiri od pet velikih trgovačkih lanaca: Voli, HD Laković, Idea-Franca i Aroma.
Vlasnici četiri lanca su samo u prošloj godini zaradili 20 miliona eura.
U Crnoj Gori se, prema zakonu od 2006., cijene na tržištu slobodno formiraju.
Iako bi trgovački lanci trebalo da budu jedni dugima konkurencija, cijene namirnica i proizvoda poput soli, šećera, ulja, brašna i sl. koje najviše koristi prosječno domaćinstvo, gotovo su istovjetne u marketima ovih lanaca.
Dogovaranje oko cijena i marži zabranjeno je Zakonom o zaštiti konkurencije.
Istovjetne cijene mogu upućivati na sumnju dogovora između konkurenata na tržištu, kaže za Radio Slobodna Evropa Andrej Plahutnik, slovenači stručnjak i nekadašnji šef projekta Evropske komisije za pomoć srbijanskoj antimonopolskoj komisiji.
Šta su zabranjeni sporazumi
Član 8. Zakona o zaštiti konkurencije, propisuje da su zabranjeni sporazumi, kojima se:
1) direktno ili indirektno određuju kupovne ili prodajne cijene
2) ograničava ili kontroliše proizvodnja, tržište;
6) utvrđuje obaveza primjene određene cijene u daljoj prodaji ili na drugi način osigurava primjena preporučene preprodajne cijene.
Koliko su zaradili najveći?
Analiza finansijskih iskaza pokazuje da je lanac „Voli“ prošle godine petostruko uvećao profit u odnosu na 2020. „Franca“ je utrostručila milionsku zaradu, a HD Laković udvostručio milionski profit sa 2.5 miliona, na preko pet miliona eura.
„Aroma“ je iz milionskog minusa došla do skoro milion eura u plusu.
Prema bilansima uspjeha kompanija, u koje je RSE imao uvid, u poslednjih pet godina njihovi vlasnici su zaradili 60 miliona eura.
Najviše je profitirao vlasnik kompanije „Voli“, Dragan Bokan, skoro 29 miliona. U stopu ga prati Komnen Laković sa zaradom od 22 miliona, a na trećem mjestu je Hilmija Franca, sa oko sedam miliona profita.
Za to vrijeme u Crnoj Gori je hrana nekoliko puta poskupila.
Namirnice na policama u jednom marketu u Crnoj Gori, foto: Boris Pejović
Prvo zbog pandemije, godinu kasnije zbog povećanja plata kroz program „Evropa sad“, nakon toga zbog nestašica hrane na tržištu usled ruske invazije na Ukrajinu.
Epilog je da su cijene pojedinih namirnica u crnogorskim marketima značajno skuplje nego u zemljama okruženja.
Da li cijene hrane diktira dogovor trgovina?
Andrej Plahutnik smatra da potencijalni dogovor između učesnika na tržištu ne može biti unaprijed isključen, ali napominje da bez ozbiljne analize nije moguće donijeti bilo kakve zaključke.
Kaže da je prije donošenja bilo kakvih zaključaka potrebno analizirati uzroke za tzv. jedinstvene ili istovjetne cijene.
„Kod ovakvih proizvoda nije neobično da su cijene istovjetne ili sa izuzetno malim razlikama, a razlog može biti u uobičajeno malom prostoru za marže, koje obično utiču na konačnu cijenu. Ali u svakom slučaju moraju se analizirati cijene u redovnoj (ne akcijskoj) prodaji.“
On ističe da se redovno mora pratiti povećanje cijena u prodaji u odnosu na kretanje cijena na berzama i kod velikih proizvođača, ali i u odnosu na carinske i akcizne politike.
Baš o tom odnosu cijena govorio je u oktobru bivši ministar finansija Aleksandar Damjanović ističući da trgovački lanci nijesu smanjili cijene namirnica kada je njegova Vlada smanjila akcize na gorivo.
Zbog toga je vlasnike trgovačkih lanaca nazvao „crnogorskim oligarsima“ i optužio ih za najveće marže u Evropi.
„Enormne marže i profiti koji se vide u bilansima pokazuju da nikad veći nisu bili prihodi maloprodajnih lanaca, koji drže 85 odsto tržišta u Crnoj Gori“, rekao je Damjanović.
Bivši ministar finansija Aleksandar Damjanović, foto: Vlada Crne Gore
Uprkos optužbama Damjanovića, Agencija za zaštitu konkurencije nije kontrolisala kompanije Voli, Laković, Idea-Franca i Aroma, piše u odgovorima na upit RSE.
Navode i da nije bilo prijava protiv tih kompanija.
Agencija nije kontrolisala lance
Na upit RSE, Agenciji za zaštitu konkurencije, da li smatraju da postoji kartelsko udruživanje, jer su cijene u četiri trgovačka lanaca koji „pokrivaju“ Crnu Goru iste, što upućuje na sumnju da su međusobno dogovorene uz uvećanja marži (razlika između nabavne i prodajne cijene), iz Agencije navode da nijesu kontrolisali te lance.
„Ukoliko bi Agencija na osnovu analize tržišta posumnjala da je došlo do dogovaranja, zaključenja ili sprovođenja takvog sporazuma, ona bi pokrenula ispitni postupak po službenoj dužnosti, saglasno nadležnostima.“
Na pitanje da li je Agencija ikada naplatila kaznu zbog kartelskog udruživanja i dogovaranja cijena i trogovačkim lancima, RSE je odgovoreno da „Agencija nije vodila postupke utvrđivanja povreda konkurencije s obzirom da nije mogla pretpostaviti njihove povrede.“
Tvrde i da nije bilo prijava ili inicijativa za ispitivanje povrede konkurencije ovih trgovačkih lanaca.
Na pitanje da li je i kada Agencija radila analizu tržišta cijena odgovoreno je da su počeli analizu i da su u procesu prikupljanja i obrade podataka.
Komentarišući stavove Agencije, Plahutnik kaže da je praksa u državama Evropske unije (EU) da se postupak pokreće na osnovu indicija, ili kada se stanje na tržištu identifikuje kao neobično.
Rezultati analize se očekuju 2024., rekli su RSE u Agenciji.
Iz Spajićeve Vlade tišina
Svi veliki trgovački lanci su ignorisali upit RSE da prokomentarišu brojna poskupljenja namirnica i sumnje na dogovaranje cijena zarad visokog profita.
Spajić, foto: Privatna arhiva
Ni iz kabineta premijera Milojka Spajić, i pored obećanja, nije odgovoreno na upit RSE da li smatra da se cijene dogovaraju.
Isti upit ignorisalo je i ministarstvo ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja.
Poslanici o visokim maržama
„Nema opravdanja za dvostruko ili trostruko veće cijene nego u regionu. I da su cijene u Podgorici i na primorju mnogo veće nego u nekim evropskim gradovima“, rekao je poslanik Tonći Janović, iz Spajićevog pokreta „Evropa sad“ na skupštinskom Odboru za ekonomiju u decembru 2023.
On je čelnike Agencije pitao da li su zbog toga ispitali vlasnike velikih trgovačkih lanaca i jesu li uočili nepravilnosti u njihovom poslovanju.
Janović smatra da bi tu moglo biti posla i za Specijalno državno tužilaštvo.
Dejan Đurović iz nedavno rasformiranog Demokratskog fronta smatra da je povećanje trgovačkih marži uzrok visoke stope inflacije.
Prema podacima Centralne banke Crne Gore stopa inflacije, koja je prošle godine bila preko 17 odsto, je najviša u poslednjih 20 godina.
Đurović je tvrdnje ilustrovao primjerom o kretanju cijena pšenice na svjetskim berzama.
„Na početku rata u Ukrajini cijena pšenice je dostigla 40 centi za kilogram. Danas, kada je kilogram na novosadskoj berzi 16 centi, u Crnoj Gori je cijena ostala nepromijenjena. Pola kilograma hljeba kod nas košta 80 centi.“
Đurović je kazao da u Crnoj Gori postoje dva velika trgovačka lanca koja su navodno konkurencija ali, kako je rekao, niko ne bi rekao da nijesu na istom zadatku, a to je povećanje cijena.
Saglasna sa Đurovićevim riječima bila je i potpredsjednica Skupštine i poslanica Demokrata Zdenka Popović.
Ona je čelnike Agencije pitala da li je bilo oligopolskog i monopolskog udruživanja, s obzirom na rast cijena svih artikala u svim trgovinskim lancima.
Plahutnik: Protiv dogovaranja visokim kaznama
Slovenački stručnjak kaže da suzbijanje kartela nije jednostavna stvar ni u državama Evropske unije.
„U većini slučajeva se postupak otkrivanja pokreće na osnovu prijave sa direktnim dokazima u okviru (imunitetnog) programa koji se zasniva na saradnji (bivšeg) člana kartela, koji se može okarakterizirati kao ‘pokajnik’, u zamjenu za neizricanje ili smanjenje zaprijećene kazne.“
Dodaje da su kazne za nedozvoljene sporazume jako visoke.
„Kazne koje prelaze stotine miliona, čak i milijardu eura su nešto uobičajeno u EU i zbog toga prijave u okviru imunitetnog programa predstavljaju osnov za pokretanje postupka. Drugi element za pokretanje su tržišne analize, koje se opet pokreću na osnovu opravdane sumnje o povredi zakona.“
Šta su preduzeli nadležni?
Agencija za zaštitu konkurencije je pokrenula anlizu tržišta.
Bivša Vlada premijera Dritana Abazovića je 2023. uvela akciju „stop inflaciji“, nakon što se dogovorila sa velikim trgovačkim lancima o sniženju cijena za pojedine osnovne životne namirnice.
Ta akcija je završena krajem 2023. a iz aktuelne Vlade Milojka Spajića saopšteno je da neće biti produžena. Istovremeno je resorno ministarstvo najavilo sistemsku borbu protiv inflacije i ograničavanje marži.
Izvor: Radio Slobodna Evropa (RSE)
EKONOMIJA
Spajić: Neće biti poskupljenja struje
„Vlada je pronašla način da zaštiti građane“, poručio je premijer
Računi za struju za građane ostaće isti od 1. januara, dogovoreno je na današnjem sastanku premijera Milojka Spajića sa ministrom energetike Sašom Mujovićem, direktorom CEDIS-a Vladimirom Ivanovićem i direktorom CGES-a Ivanom Asanovićem.
„Nakon što je Regulatorna agencija za energetiku odlučila da poveća cijene za mrežne usluge, zbog čega bi od januara 2025., poskupila struja, sastao sam se sa ministrom energetike i direktorima CEDIS-a i CGES-a. Vlada poštuje odluku regulatora i čuva stabilnost energetskog sektora, ali je pronašla način da zaštiti građane, koji, nakon što EPCG nije povećala cijenu aktivne energije, na svojim računima neće osjetiti ni povećanje mrežnih usluga! Dakle, nema povećanja računa za struju u bilo kom obliku za naše građane, od januara 2025“, saopštio je premijer Milojko Spajić za RTCG.
Spajić je napomenuo da odluka regulatora ostaje, te da će elektroenergetski sistem biti očuvan, ali da je pronađeno rješenje da računi i cijene električne energije ostanu isti.
„Pronašli smo način da subvencioniramo taj dio i da građani uopšte ne osjete povećanje na svojim računima“, kazao je Spajić.
EKONOMIJA
Od januara skuplja struja u Crnoj Gori
Struja će biti skuplja za 3,41 odsto za skoro sva domaćinstva u Crnoj Gori
Cijena struje od januara 2025. godine biće veća za 3,41 odsto za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom, saopšteno je iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).
U ovu kategoriju spadaju skoro sva domaćinstava u Crnoj Gori.
Povećanje se odnosi na uvećanje regulatorno dozvoljenih prihoda za Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) koji je odobren krajem prošle godine sa primjenom od januara 2025. kao i za djelimično smanjenje stavke za Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) o čemu je REGAGEN danas donio odluku.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nije dio ovog povećanja cijena struje, jer ona odluku o povećanju svoje stavke na računu – aktivne energije može donijeti bilo kada, bez potrebne saglasnosti REGAGEN ako su joj povećani troškovi proizvodnje ili kupovine struje iz uvoza.
Premijer Milojko Spajić rekao je 1. novembra da se cijena struje neće uvećati od januara 2025. godine.
U današnjem saopštenju REGAGEN se navodi da je odlukom te agencije od 24. februara 2022. godine, utvrđeno da regulatorni period za operatora prenosnog sistema i operatora distributivnog sistema traje od 1. januara 2023. godine do 31. decembra 2025. godine.
„Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje prenosnog sistema električne energije za period 01.01.2023-31.12.2025. godina (‘Službeni list CG’, broj 131/22), utvrđen je regulatorno dozvoljeni prihod i cijene za korišćenje prenosnog sistema električne energije za 2025. godinu, dok su cijene za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije za 2025. godinu predmet Odluke o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23)“, piše u saopštenju REGAGEN.
Iz te institucije su dodali da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač u 2025. godini kao u 2024. godini, navedene odluke rezultirale bi povećanjem mjesečnog računa za:-
1,08% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;
4,52% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;
7,60% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;
4,84% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);
5,73% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).
„Međutim, do gorenavedenog procentualnog uvećanja neće doći jer je sproveden postupak utvrđivanja korekcija cijena za korišćenje sistema u toku regulatornog perioda. Naime, Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (Agencija) je početkom jula tekuće godine započela kontrolu rada i poslovanja ‘Crnogorskog elektroprenosnog sistema’ AD Podgorica (CGES) u pogledu ostvarenih prihoda i troškova poslovanja u 2023. godini, saglasno članu 48 stav 1 tačka 1 Zakona o energetici, a u vezi sa članom 61 stav 2 Zakona o energetici. Navedenim članom je propisana obaveza Agencije da utvrdi korekciju regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema i cijena za korišćenje sistema u slučaju kada je tokom perioda primjene utvrđenih cijena, odstupanje troškova na koje energetski subjekat ne može uticati, prihoda od regulisane djelatnosti, ostalih prihoda, amortizacije i povrata na sredstva, kumulativno veće od 10% u odnosu na regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene“, piše u saopštenju.
Iz REGAGEN su naveli da je na osnovu podataka i dokumentacije dostavljenih od strane CGES, utvrđeno da su se stekli uslovi iz citiranog člana, pa je Agencija 3. oktobra 2024. godine pokrenula postupak utvrđivanja korekcija u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina.
„U okviru navedenog postupka održana je javna rasprava od 23. do 30. oktobra, a obezbijeđeno je učešće zainteresovane javnosti i na otvorenom dijelu sjednice Odbora Agencije, koja je održana, 18. novembra, kada je i donijeta Odluka o utvrđivanju korekcija regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema električne energije i cijena za korišćenje sistema električne energije u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina (Odluka o korekcijama)“, piše u saopštenju.
Iz REGAGEN su naveli da su predmetnom odlukom utvrđene korekcije u iznosu od 9.541.081,72 eura, u korist korisnika prenosnog sistema električne energije, koje će se primjenjivati u 2025. godini, od čega se:iznos od 4.062.810,18 eura odnosi na korekciju u korist proizvođača električne energije priključenih na prenosni sistem, aiznos od 5.478.271,54 eura na korekciju u korist ostalih korisnika prenosnog sistema.
„Navedene korekcije uticale su i na smanjenje cijena za ostale korisnike priključene na distributivni sistem, a koje su bile utvrđene pomenutom Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23). Ipak, kako nije došlo do promjene regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora distributivnog sistema jer za to nijesu ispunjeni uslovi iz člana 61 stav 2 Zakona o energetici, u 2025. godini će doći do određenog rasta cijena za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije u odnosu na cijene u 2024. godini“, poručili su iz REGAGEN.
Oni navode da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije (koju određuje snabdjevač) u 2025. godini kao u 2024. godini, primjena Odluke o korekcijama rezultiraće procentualno manjim povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu, tj. doći će do povećanja mjesečnog računa za:
0,62% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;
2,46% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;
4,51% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;
2,93% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);
3,41% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).
„Kod najbrojnije kategorije kupaca, primjena utvrđenih korekcija u ovom postupku rezultira povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini za kupce sa prosječnom potrošnjom iz kategorije domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem za 1 euro u odnosu na račun u 2024. godini, uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač kao u 2024. godini“, zaključuje se u saopštenju REGAGEN.
EKONOMIJA
Spajić: Crnoj Gori ništa ne fali!
„Bruto društveni proizvod (BDP) će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi“, kazao je premijer na pres konferenciji povodom predstavljanja Budžeta za 2025. godinu
Ministar finansija Novica Vuković kazao je da na naplatu dolazi 820 miliona dugova, te da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura…
Predsjednik Vlade Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković predstavili su na konferenciji za medije Predlog zakona o budžetu za 2025. godinu, ističuči da su osnovne poruke budžeta kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog rasta od 4,8 odsto, i ograničavanje inflatornih pritisaka.
Vuković je kazao da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura.
Prema njegovim riječima, 820 miliona dugova dospijeva na naplatu, dok su izdaci četiri milijarde eura i 505 miliona veći su od ovogodišnjih.
foto: Luka Zeković
„Realni ekonomski rast u narednoj godini je projektovan na 4,8 odsto, a BDP na 7,9 milijardi eura“, kazao je Vuković na pres konferenciji povodom predstavljanja Predloga budžeta za 2025. godinu.
On je naveo da je deficit budžeta 280 miliona eura, koliko iznosi i kapitalni budžet, koji je veći od ovogodišnjeg za 40 miliona.
„Za prava iz oblasti Fonda PIO namijenjeno je 777 miliona, za sektor saobraćaja 242 miliona, a za obrazovanje 362 miliona… Iz kapitalnog budžeta biće finansiran 341 projekat“, naveo je Vuković, koji tvrdi da mandatorni troškovi budžeta (plate, penzije, socijala) neće biti finansirani iz zaduživanja.
Vuković je naveo da će se u narednoj godini iz rezerve prenijeti 240 miliona eura, dok su planirali da se zaduže 900 miliona i da ostavljaju prostor za još pola milijarde za srednjeročno zaduživanje.
„Saldo više neće biti nula“
Predsjednik Vlade Milojko Spajić ponovio ranije izrečene stavove o „sprženoj zemlji“ koju je ostavila vlast prije 30. avgusta 2020. godine i da 43. Vlada, na čijem čelu je bio Dritan Abazović, nije pokrenula nijednu reformu.
Premijer je preporučio novinarima da ne stavljaju naslove u kojima „državi nešto fali“…
„Državi ništa ne fali“, rekao je on na pres konferenciji.
Spajić tvrdi da Crna Gora po ulasku u Evropsku uniju može ući u eurozonu.
„BDP će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi i to će biti zbog prosječnog realnog rasta“, istakao je Spajić.
On je kazao da ćemo imati tekući suficit budžeta, te da će cijeli deficit ići na kapitalne investicije.
Spajić je kazao da su zaustavili rast cijena i da se na tome neće stati, nego će raditi na daljem sniženju.
Spajić je istakao da „saldo više neće biti nula, nego će biti pozitivan“.
Preminuo Dragan Marković Palma
Britanski visoki vojni zvaničnik: Spremni smo da se sukobimo sa Rusijom već večeras
Dačić: Balijagiću određeno zadržavanje u Srbiji, apelujem da Crna Gora bude ažurna
Ibrahimović: U Vladu smo ušli da bi pomogli Crnoj Gori da uđe u EU
Lovac Dragan Bojović je heroj regiona: Prijavio Balijagića policiji, vidio tragove u snijegu
Uhapšen Alija Balijagić u selu Pribojska Goleša
Lovac Dragan Bojović je heroj regiona: Prijavio Balijagića policiji, vidio tragove u snijegu
Preminuo Dragan Marković Palma
Uhapšen Goran Vesić i još 10 osoba zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu
Berane: Zatvoren glavni ulaz ka aerodromskoj pisti betonskim barijerama
HRONIKA2 дана ranijeUhapšen Alija Balijagić u selu Pribojska Goleša
HRONIKA2 дана ranijeLovac Dragan Bojović je heroj regiona: Prijavio Balijagića policiji, vidio tragove u snijegu
HRONIKA3 дана ranijeDvije osobe osumnjičene za ubistvo žene u Podgorici
BALKAN I SVIJET16 сати ranijePreminuo Dragan Marković Palma
BALKAN I SVIJET2 дана ranijeUhapšen Goran Vesić i još 10 osoba zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu
DRUŠTVO3 дана ranijeBerane: Zatvoren glavni ulaz ka aerodromskoj pisti betonskim barijerama
