EKONOMIJA
DOGOVARANJE OKO CIJENA I MARŽI JE ZABRANJENO ZAKONOM O ZAŠTITI KONKURENCIJE
Sumnje da cijene hrane u Crnoj Gori „diže“ dogovor trgovačkih lanaca
U Crnoj Gosri se, prema zakonu od 2006., cijene na tržištu slobodno formiraju
U posljednje tri godine cijene namirnica porasle su u Crnoj Gori za 43 odsto, pokazuje zvanična statistika.
Uporedo sa rastom cijena hrane višestruko je rasla i zarada četiri od pet velikih trgovačkih lanaca: Voli, HD Laković, Idea-Franca i Aroma.
Vlasnici četiri lanca su samo u prošloj godini zaradili 20 miliona eura.
U Crnoj Gori se, prema zakonu od 2006., cijene na tržištu slobodno formiraju.
Iako bi trgovački lanci trebalo da budu jedni dugima konkurencija, cijene namirnica i proizvoda poput soli, šećera, ulja, brašna i sl. koje najviše koristi prosječno domaćinstvo, gotovo su istovjetne u marketima ovih lanaca.
Dogovaranje oko cijena i marži zabranjeno je Zakonom o zaštiti konkurencije.
Istovjetne cijene mogu upućivati na sumnju dogovora između konkurenata na tržištu, kaže za Radio Slobodna Evropa Andrej Plahutnik, slovenači stručnjak i nekadašnji šef projekta Evropske komisije za pomoć srbijanskoj antimonopolskoj komisiji.
Šta su zabranjeni sporazumi
Član 8. Zakona o zaštiti konkurencije, propisuje da su zabranjeni sporazumi, kojima se:
1) direktno ili indirektno određuju kupovne ili prodajne cijene
2) ograničava ili kontroliše proizvodnja, tržište;
6) utvrđuje obaveza primjene određene cijene u daljoj prodaji ili na drugi način osigurava primjena preporučene preprodajne cijene.
Koliko su zaradili najveći?
Analiza finansijskih iskaza pokazuje da je lanac „Voli“ prošle godine petostruko uvećao profit u odnosu na 2020. „Franca“ je utrostručila milionsku zaradu, a HD Laković udvostručio milionski profit sa 2.5 miliona, na preko pet miliona eura.
„Aroma“ je iz milionskog minusa došla do skoro milion eura u plusu.
Prema bilansima uspjeha kompanija, u koje je RSE imao uvid, u poslednjih pet godina njihovi vlasnici su zaradili 60 miliona eura.
Najviše je profitirao vlasnik kompanije „Voli“, Dragan Bokan, skoro 29 miliona. U stopu ga prati Komnen Laković sa zaradom od 22 miliona, a na trećem mjestu je Hilmija Franca, sa oko sedam miliona profita.
Za to vrijeme u Crnoj Gori je hrana nekoliko puta poskupila.
Namirnice na policama u jednom marketu u Crnoj Gori, foto: Boris Pejović
Prvo zbog pandemije, godinu kasnije zbog povećanja plata kroz program „Evropa sad“, nakon toga zbog nestašica hrane na tržištu usled ruske invazije na Ukrajinu.
Epilog je da su cijene pojedinih namirnica u crnogorskim marketima značajno skuplje nego u zemljama okruženja.
Da li cijene hrane diktira dogovor trgovina?
Andrej Plahutnik smatra da potencijalni dogovor između učesnika na tržištu ne može biti unaprijed isključen, ali napominje da bez ozbiljne analize nije moguće donijeti bilo kakve zaključke.
Kaže da je prije donošenja bilo kakvih zaključaka potrebno analizirati uzroke za tzv. jedinstvene ili istovjetne cijene.
„Kod ovakvih proizvoda nije neobično da su cijene istovjetne ili sa izuzetno malim razlikama, a razlog može biti u uobičajeno malom prostoru za marže, koje obično utiču na konačnu cijenu. Ali u svakom slučaju moraju se analizirati cijene u redovnoj (ne akcijskoj) prodaji.“
On ističe da se redovno mora pratiti povećanje cijena u prodaji u odnosu na kretanje cijena na berzama i kod velikih proizvođača, ali i u odnosu na carinske i akcizne politike.
Baš o tom odnosu cijena govorio je u oktobru bivši ministar finansija Aleksandar Damjanović ističući da trgovački lanci nijesu smanjili cijene namirnica kada je njegova Vlada smanjila akcize na gorivo.
Zbog toga je vlasnike trgovačkih lanaca nazvao „crnogorskim oligarsima“ i optužio ih za najveće marže u Evropi.
„Enormne marže i profiti koji se vide u bilansima pokazuju da nikad veći nisu bili prihodi maloprodajnih lanaca, koji drže 85 odsto tržišta u Crnoj Gori“, rekao je Damjanović.
Bivši ministar finansija Aleksandar Damjanović, foto: Vlada Crne Gore
Uprkos optužbama Damjanovića, Agencija za zaštitu konkurencije nije kontrolisala kompanije Voli, Laković, Idea-Franca i Aroma, piše u odgovorima na upit RSE.
Navode i da nije bilo prijava protiv tih kompanija.
Agencija nije kontrolisala lance
Na upit RSE, Agenciji za zaštitu konkurencije, da li smatraju da postoji kartelsko udruživanje, jer su cijene u četiri trgovačka lanaca koji „pokrivaju“ Crnu Goru iste, što upućuje na sumnju da su međusobno dogovorene uz uvećanja marži (razlika između nabavne i prodajne cijene), iz Agencije navode da nijesu kontrolisali te lance.
„Ukoliko bi Agencija na osnovu analize tržišta posumnjala da je došlo do dogovaranja, zaključenja ili sprovođenja takvog sporazuma, ona bi pokrenula ispitni postupak po službenoj dužnosti, saglasno nadležnostima.“
Na pitanje da li je Agencija ikada naplatila kaznu zbog kartelskog udruživanja i dogovaranja cijena i trogovačkim lancima, RSE je odgovoreno da „Agencija nije vodila postupke utvrđivanja povreda konkurencije s obzirom da nije mogla pretpostaviti njihove povrede.“
Tvrde i da nije bilo prijava ili inicijativa za ispitivanje povrede konkurencije ovih trgovačkih lanaca.
Na pitanje da li je i kada Agencija radila analizu tržišta cijena odgovoreno je da su počeli analizu i da su u procesu prikupljanja i obrade podataka.
Komentarišući stavove Agencije, Plahutnik kaže da je praksa u državama Evropske unije (EU) da se postupak pokreće na osnovu indicija, ili kada se stanje na tržištu identifikuje kao neobično.
Rezultati analize se očekuju 2024., rekli su RSE u Agenciji.
Iz Spajićeve Vlade tišina
Svi veliki trgovački lanci su ignorisali upit RSE da prokomentarišu brojna poskupljenja namirnica i sumnje na dogovaranje cijena zarad visokog profita.
Spajić, foto: Privatna arhiva
Ni iz kabineta premijera Milojka Spajić, i pored obećanja, nije odgovoreno na upit RSE da li smatra da se cijene dogovaraju.
Isti upit ignorisalo je i ministarstvo ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja.
Poslanici o visokim maržama
„Nema opravdanja za dvostruko ili trostruko veće cijene nego u regionu. I da su cijene u Podgorici i na primorju mnogo veće nego u nekim evropskim gradovima“, rekao je poslanik Tonći Janović, iz Spajićevog pokreta „Evropa sad“ na skupštinskom Odboru za ekonomiju u decembru 2023.
On je čelnike Agencije pitao da li su zbog toga ispitali vlasnike velikih trgovačkih lanaca i jesu li uočili nepravilnosti u njihovom poslovanju.
Janović smatra da bi tu moglo biti posla i za Specijalno državno tužilaštvo.
Dejan Đurović iz nedavno rasformiranog Demokratskog fronta smatra da je povećanje trgovačkih marži uzrok visoke stope inflacije.
Prema podacima Centralne banke Crne Gore stopa inflacije, koja je prošle godine bila preko 17 odsto, je najviša u poslednjih 20 godina.
Đurović je tvrdnje ilustrovao primjerom o kretanju cijena pšenice na svjetskim berzama.
„Na početku rata u Ukrajini cijena pšenice je dostigla 40 centi za kilogram. Danas, kada je kilogram na novosadskoj berzi 16 centi, u Crnoj Gori je cijena ostala nepromijenjena. Pola kilograma hljeba kod nas košta 80 centi.“
Đurović je kazao da u Crnoj Gori postoje dva velika trgovačka lanca koja su navodno konkurencija ali, kako je rekao, niko ne bi rekao da nijesu na istom zadatku, a to je povećanje cijena.
Saglasna sa Đurovićevim riječima bila je i potpredsjednica Skupštine i poslanica Demokrata Zdenka Popović.
Ona je čelnike Agencije pitala da li je bilo oligopolskog i monopolskog udruživanja, s obzirom na rast cijena svih artikala u svim trgovinskim lancima.
Plahutnik: Protiv dogovaranja visokim kaznama
Slovenački stručnjak kaže da suzbijanje kartela nije jednostavna stvar ni u državama Evropske unije.
„U većini slučajeva se postupak otkrivanja pokreće na osnovu prijave sa direktnim dokazima u okviru (imunitetnog) programa koji se zasniva na saradnji (bivšeg) člana kartela, koji se može okarakterizirati kao ‘pokajnik’, u zamjenu za neizricanje ili smanjenje zaprijećene kazne.“
Dodaje da su kazne za nedozvoljene sporazume jako visoke.
„Kazne koje prelaze stotine miliona, čak i milijardu eura su nešto uobičajeno u EU i zbog toga prijave u okviru imunitetnog programa predstavljaju osnov za pokretanje postupka. Drugi element za pokretanje su tržišne analize, koje se opet pokreću na osnovu opravdane sumnje o povredi zakona.“
Šta su preduzeli nadležni?
Agencija za zaštitu konkurencije je pokrenula anlizu tržišta.
Bivša Vlada premijera Dritana Abazovića je 2023. uvela akciju „stop inflaciji“, nakon što se dogovorila sa velikim trgovačkim lancima o sniženju cijena za pojedine osnovne životne namirnice.
Ta akcija je završena krajem 2023. a iz aktuelne Vlade Milojka Spajića saopšteno je da neće biti produžena. Istovremeno je resorno ministarstvo najavilo sistemsku borbu protiv inflacije i ograničavanje marži.
Izvor: Radio Slobodna Evropa (RSE)
EKONOMIJA
Nikola Jovanović: Bulevar Jaz – Tivat neće biti gotov ove sezone, realnije sledeće godine
„Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“, kazao je predsjednik Opštine Budva
Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović kazao je da bulevar Jaz-Tivat ne može bit gotov do početka ljetnje sezone, te da će to negativno uticati na turističku sezonu.
„Kasni se tri mjeseca, januar 2026. je bio predviđen kao rok za završetak radova, tada je dionica trebala da bude stavljena u funkciju“, rekao je Jovanović na TV Vijesti i dodao:
„Svjedočimo nečemu što znači drastična promjena rokova i završetka tih radova. Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“.
Kako je kazao, zadnje su informacije bile da će se samo dvije od četiri trake staviti u pogon.
„Ali s obzirom da sam prije neki dan prošao tom dionicom, odgovorno tvrdim da to ne može biti gotovo do početka turističke sezone“, kazao je Jovanović.
EKONOMIJA
Gorivo će biti jeftinije pet do šest centi po litru
Saopšteno iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG)
Sve vrste naftnih derivata od srijede će biti jeftinije pet do šest centi po litru, kazali su „Danu“ iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG).
Istakli su da ove cijene nisu konačne, jer se odnose na tri od četiri dana koja ulaze u obračun, ali da sa velikom sigurnošću mogu reći da će dizel biti jeftiniji za pet do šest centi, a benzin za četiri do pet centi. Lož-ulje bi trebalo da pojeftini sedam do osam centi po litru.Eurodizel trenutno košta 1,78 eura po litru, eurosuper 95 je 1,59 eura, eurosuper 98 je 1,63 eura, dok je lož-ulje 1,95 eura.
Iz Udruženja su naveli da je pad cijena goriva rezultat privremenog primirja između Irana i SAD i da će se taj trend nastaviti ukoliko se primirje produžiOd druge polovine marta cijene goriva se obračunavaju svake sedmice, što u ovom slučaju znači da će cijene goriva padati svakih sedam dana, pod uslovom da situacija na Bliskom istoku nastavi da se odvija u dobrom pravcu.
Cijene goriva u Crnoj Gori počele su da rastu od 9. marta, kada je eurodizel poskupio 16 centi. Dvije sedmice nakon toga, eurodizel je trebalo da poskupi 34 centa, ali se Vlada tada sjetila da reaguje smanjenjem akciza na 50 odsto, što je dovelo do toga da eurodizel poskupi sedam centi umjesto 34 centa. Akcize od 50 odsto smanjile su cijenu dizela za 27 centi po litru. Rast cijena dizela nastavio se i u naredna dva obračuna, za 11 i 10 centi, što je dovelo do toga da je cijena tog naftnog derivata za mjesec dana porasla 44 centa, što je oko 33 odsto. Da nije bilo zakasnjelog smanjenja aciza za 50 odsto, cijena eurodizela sada bi iznosila 2,05 eura po litru.Benzin je poskupio oko 20 centi, a Vlada je smanjila akcizu za 25 odsto, što je smanjenje cijene za oko 16-17 centi po litru.Vlada jedino nije smanjivala akcize na lož-ulje, zbog čega je ta vrsta naftnog derivata dostigla cijenu od 1,95 eura po litru.
Privremeni prekid vatre donio je pad cijena nafte na svjetskim tržištima, ali prema riječima šefa analitičkog sektora Slovenske gospodarske komore Bojana Ivanca, ne može se očekivati pad cijena nafte u skorije vrijeme.
Kako prenosi SEEbiz.eu, cijene fizičkih isporuka nafte posljednjih dana su više od tržišnih, a tankeri s naftom još se nisu vratili na svoje uobičajene rute. Nakon što su Vašington i Teheran postigli dogovor o dvosedmičnom prekidu vatre i privremenom otvaranju Ormuskog moreuza, cijene nafte i prirodnog plina naglo su pale, dok su berzanski indeksi porasli.
Međutim, Ivanc je juče na konferenciji za novinare u Slovenskoj gospodarskoj komori (GZS), gdje su predstavljena očekivanja privrede od nove vlade, skrenuo pažnju na razliku između finansijskih tržišta i realne privrede.
“Nastali haos neće se tako brzo riješiti. Kada govorimo o nafti brent, govorimo o trenutnoj tržišnoj cijeni, tj. za trenutnu isporuku. Međutim, u području nabavke cijene za isporuku u roku od 10 do 25 dana su uporedivije, a one su već posljednjih dana bile znatno više od tržišne cijene. Na primjer, ako je cijena nafte brent za barel od 159 litara bila oko 110 dolara, cijena fizičke isporuke nafte bila je oko 150 dolara. Po toj cijeni neko je kupio naftu i sada je uvozi sebi, što će dodatno uticati na rast cijena. To još nismo osjetili u Evropi, a vrlo vjerojatno hoćemo u sljedećih mjesec, mjesec i po, do dva”, rekao je Ivanc.
Tankeri će se tek za mjesec do dva vratiti na uobičajene rute
Ivanc je podsjetio i da su tankeri za naftu morali skrenuti sa svojih uobičajenih ruta zbog zatvaranja Ormuskog moreuza, te da će im trebati barem mjesec ili dva da se vrate na njih.
“Kako bi ublažile kašnjenja ovih tankera, evropske zemlje omogućile su oslobađanje nacionalnih rezervi nafte”, dodao je Ivanc.
On je pozdravio prekid vatre, ali se boji da SAD neće pristati na barem dvije od deset iranskih tačaka za sklapanje dugoročnog sporazuma. No čak i ako dođe do trajnog prekida vatre, očekuje da će učinci na cijene nafte početi tek negdje u trećem tromjesečju.
“Gotovo sam siguran da ćemo u tekućem drugom tromjesečju ipak nekako vidjeti odgođeni kraj ovih šest sedmica kada su nabavke bile otežane, a cijene više”, rekao je Ivanc.
EKONOMIJA
Crna Gora postaje novi dom Exit festivala, Spajić: Očekujemo da Exit i Sea dance donesu više od 40 miliona eura prihoda
Premijer Milojko Spajić saopštio je da će Crna Gora u godini kada obilježava 20 godina nezavisnosti postati novi dom jednog od najpoznatijih muzičkih festivala u regionu – EXIT Festival.
On je istakao da projekat „EXIT to Montenegro“, koji će se realizovati u Ulcinju, kao i Sea Dance Festival u Budvi, predstavljati značajan iskorak za crnogorski turizam i ekonomiju.
„Očekujemo da će ovi događaji tokom 2026. godine donijeti najmanje 210.000 noćenja i više od 40 miliona eura prihoda“, naglasio je Spajić.
Prema njegovim riječima, uz podršku Vlade, tokom ljetnje sezone 2026. godine Ulcinj i Budva postaće epicentar svjetske muzičke scene, privlačeći posjetioce iz više od 100 zemalja.
Spajić je dodao da će ovakvi događaji doprinijeti snažnoj promociji crnogorske obale na globalnom nivou, dodatno pozicionirajući Crnu Goru kao atraktivnu turističku i festivalsku destinaciju.
Put Berane - Andrijevica: Teška saobraćajna nesreća u Trepči, stradao mladić
Vesna Medenica tužila državu: Tvrdi da je patila zbog zabrane napuštanja Kolašina, nije mogla ni na more, ni na svadbu
Beranac Mijajlo Marsenić ispisao istoriju u Berlinu: Njegov tim osvojio Kup Njemačke nakon 12 godina
Ukinut pritvor direktoru "Carina" Čedu Popoviću
Rožajac osumnjičen za trostruko ubistvo doveden na saslušanje
Trostruko ubistvo na Starom aerodromu: Policija traga za osumnjičenim Rožajcem
Uhapšen Rožajac osumnjičen za trostruko ubistvo na Starom aerodromu
Policija objavila slike osumnjičenog Vehida Murića iz Rožaja: Građani da prijave ako imaju neka saznanja
Đukanović: "Jedina istina u optužnici je da sam neosuđivano lice. Nerado tužim državu, jednom zbog toga nisam spavao 45 dana"
Put Berane - Andrijevica: Teška saobraćajna nesreća u Trepči, stradao mladić
HRONIKA2 дана ranijeTrostruko ubistvo na Starom aerodromu: Policija traga za osumnjičenim Rožajcem
HRONIKA2 дана ranijeUhapšen Rožajac osumnjičen za trostruko ubistvo na Starom aerodromu
HRONIKA2 дана ranijePolicija objavila slike osumnjičenog Vehida Murića iz Rožaja: Građani da prijave ako imaju neka saznanja
DRUŠTVO3 дана ranijeĐukanović: „Jedina istina u optužnici je da sam neosuđivano lice. Nerado tužim državu, jednom zbog toga nisam spavao 45 dana“
HRONIKA3 сата ranijePut Berane – Andrijevica: Teška saobraćajna nesreća u Trepči, stradao mladić
HRONIKA23 сата ranijeRožajac osumnjičen za trostruko ubistvo doveden na saslušanje