U posljednje tri godine cijene namirnica porasle su u Crnoj Gori za 43 odsto, pokazuje zvanična statistika.

Uporedo sa rastom cijena hrane višestruko je rasla i zarada četiri od pet velikih trgovačkih lanaca: Voli, HD Laković, Idea-Franca i Aroma.

Vlasnici četiri lanca su samo u prošloj godini zaradili 20 miliona eura.

U Crnoj Gori se, prema zakonu od 2006., cijene na tržištu slobodno formiraju.

Iako bi trgovački lanci trebalo da budu jedni dugima konkurencija, cijene namirnica i proizvoda poput soli, šećera, ulja, brašna i sl. koje najviše koristi prosječno domaćinstvo, gotovo su istovjetne u marketima ovih lanaca.

Dogovaranje oko cijena i marži zabranjeno je Zakonom o zaštiti konkurencije.

Istovjetne cijene mogu upućivati na sumnju dogovora između konkurenata na tržištu, kaže za Radio Slobodna Evropa Andrej Plahutnik, slovenači stručnjak i nekadašnji šef projekta Evropske komisije za pomoć srbijanskoj antimonopolskoj komisiji.

Šta su zabranjeni sporazumi

Član 8. Zakona o zaštiti konkurencije, propisuje da su zabranjeni sporazumi, kojima se:

1) direktno ili indirektno određuju kupovne ili prodajne cijene

2) ograničava ili kontroliše proizvodnja, tržište;

6) utvrđuje obaveza primjene određene cijene u daljoj prodaji ili na drugi način osigurava primjena preporučene preprodajne cijene.

Koliko su zaradili najveći?

Analiza finansijskih iskaza pokazuje da je lanac „Voli“ prošle godine petostruko uvećao profit u odnosu na 2020. „Franca“ je utrostručila milionsku zaradu, a HD Laković udvostručio milionski profit sa 2.5 miliona, na preko pet miliona eura.

„Aroma“ je iz milionskog minusa došla do skoro milion eura u plusu.

Prema bilansima uspjeha kompanija, u koje je RSE imao uvid, u poslednjih pet godina njihovi vlasnici su zaradili 60 miliona eura.

Najviše je profitirao vlasnik kompanije „Voli“, Dragan Bokan, skoro 29 miliona. U stopu ga prati Komnen Laković sa zaradom od 22 miliona, a na trećem mjestu je Hilmija Franca, sa oko sedam miliona profita.

Za to vrijeme u Crnoj Gori je hrana nekoliko puta poskupila.

Namirnice na policama u jednom marketu u Crnoj Gori, foto: Boris Pejović

Prvo zbog pandemije, godinu kasnije zbog povećanja plata kroz program „Evropa sad“, nakon toga zbog nestašica hrane na tržištu usled ruske invazije na Ukrajinu.

Epilog je da su cijene pojedinih namirnica u crnogorskim marketima značajno skuplje nego u zemljama okruženja.

Da li cijene hrane diktira dogovor trgovina?

Andrej Plahutnik smatra da potencijalni dogovor između učesnika na tržištu ne može biti unaprijed isključen, ali napominje da bez ozbiljne analize nije moguće donijeti bilo kakve zaključke.

Kaže da je prije donošenja bilo kakvih zaključaka potrebno analizirati uzroke za tzv. jedinstvene ili istovjetne cijene.

„Kod ovakvih proizvoda nije neobično da su cijene istovjetne ili sa izuzetno malim razlikama, a razlog može biti u uobičajeno malom prostoru za marže, koje obično utiču na konačnu cijenu. Ali u svakom slučaju moraju se analizirati cijene u redovnoj (ne akcijskoj) prodaji.“

On ističe da se redovno mora pratiti povećanje cijena u prodaji u odnosu na kretanje cijena na berzama i kod velikih proizvođača, ali i u odnosu na carinske i akcizne politike.

Baš o tom odnosu cijena govorio je u oktobru bivši ministar finansija Aleksandar Damjanović ističući da trgovački lanci nijesu smanjili cijene namirnica kada je njegova Vlada smanjila akcize na gorivo.

Zbog toga je vlasnike trgovačkih lanaca nazvao „crnogorskim oligarsima“ i optužio ih za najveće marže u Evropi.

„Enormne marže i profiti koji se vide u bilansima pokazuju da nikad veći nisu bili prihodi maloprodajnih lanaca, koji drže 85 odsto tržišta u Crnoj Gori“, rekao je Damjanović.

Bivši ministar finansija Aleksandar Damjanović, foto: Vlada Crne Gore

Uprkos optužbama Damjanovića, Agencija za zaštitu konkurencije nije kontrolisala kompanije Voli, Laković, Idea-Franca i Aroma, piše u odgovorima na upit RSE.

Navode i da nije bilo prijava protiv tih kompanija.

Agencija nije kontrolisala lance
Na upit RSE, Agenciji za zaštitu konkurencije, da li smatraju da postoji kartelsko udruživanje, jer su cijene u četiri trgovačka lanaca koji „pokrivaju“ Crnu Goru iste, što upućuje na sumnju da su međusobno dogovorene uz uvećanja marži (razlika između nabavne i prodajne cijene), iz Agencije navode da nijesu kontrolisali te lance.

„Ukoliko bi Agencija na osnovu analize tržišta posumnjala da je došlo do dogovaranja, zaključenja ili sprovođenja takvog sporazuma, ona bi pokrenula ispitni postupak po službenoj dužnosti, saglasno nadležnostima.“

Na pitanje da li je Agencija ikada naplatila kaznu zbog kartelskog udruživanja i dogovaranja cijena i trogovačkim lancima, RSE je odgovoreno da „Agencija nije vodila postupke utvrđivanja povreda konkurencije s obzirom da nije mogla pretpostaviti njihove povrede.“

Tvrde i da nije bilo prijava ili inicijativa za ispitivanje povrede konkurencije ovih trgovačkih lanaca.

Na pitanje da li je i kada Agencija radila analizu tržišta cijena odgovoreno je da su počeli analizu i da su u procesu prikupljanja i obrade podataka.

Komentarišući stavove Agencije, Plahutnik kaže da je praksa u državama Evropske unije (EU) da se postupak pokreće na osnovu indicija, ili kada se stanje na tržištu identifikuje kao neobično.

Rezultati analize se očekuju 2024., rekli su RSE u Agenciji.

Iz Spajićeve Vlade tišina

Svi veliki trgovački lanci su ignorisali upit RSE da prokomentarišu brojna poskupljenja namirnica i sumnje na dogovaranje cijena zarad visokog profita.

Spajić, foto: Privatna arhiva

Ni iz kabineta premijera Milojka Spajić, i pored obećanja, nije odgovoreno na upit RSE da li smatra da se cijene dogovaraju.

Isti upit ignorisalo je i ministarstvo ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja.

Poslanici o visokim maržama
„Nema opravdanja za dvostruko ili trostruko veće cijene nego u regionu. I da su cijene u Podgorici i na primorju mnogo veće nego u nekim evropskim gradovima“, rekao je poslanik Tonći Janović, iz Spajićevog pokreta „Evropa sad“ na skupštinskom Odboru za ekonomiju u decembru 2023.

On je čelnike Agencije pitao da li su zbog toga ispitali vlasnike velikih trgovačkih lanaca i jesu li uočili nepravilnosti u njihovom poslovanju.

Janović smatra da bi tu moglo biti posla i za Specijalno državno tužilaštvo.

Dejan Đurović iz nedavno rasformiranog Demokratskog fronta smatra da je povećanje trgovačkih marži uzrok visoke stope inflacije.

Prema podacima Centralne banke Crne Gore stopa inflacije, koja je prošle godine bila preko 17 odsto, je najviša u poslednjih 20 godina.

Đurović je tvrdnje ilustrovao primjerom o kretanju cijena pšenice na svjetskim berzama.

„Na početku rata u Ukrajini cijena pšenice je dostigla 40 centi za kilogram. Danas, kada je kilogram na novosadskoj berzi 16 centi, u Crnoj Gori je cijena ostala nepromijenjena. Pola kilograma hljeba kod nas košta 80 centi.“

Đurović je kazao da u Crnoj Gori postoje dva velika trgovačka lanca koja su navodno konkurencija ali, kako je rekao, niko ne bi rekao da nijesu na istom zadatku, a to je povećanje cijena.

Saglasna sa Đurovićevim riječima bila je i potpredsjednica Skupštine i poslanica Demokrata Zdenka Popović.

Ona je čelnike Agencije pitala da li je bilo oligopolskog i monopolskog udruživanja, s obzirom na rast cijena svih artikala u svim trgovinskim lancima.

Plahutnik: Protiv dogovaranja visokim kaznama

Slovenački stručnjak kaže da suzbijanje kartela nije jednostavna stvar ni u državama Evropske unije.

„U većini slučajeva se postupak otkrivanja pokreće na osnovu prijave sa direktnim dokazima u okviru (imunitetnog) programa koji se zasniva na saradnji (bivšeg) člana kartela, koji se može okarakterizirati kao ‘pokajnik’, u zamjenu za neizricanje ili smanjenje zaprijećene kazne.“

Dodaje da su kazne za nedozvoljene sporazume jako visoke.

„Kazne koje prelaze stotine miliona, čak i milijardu eura su nešto uobičajeno u EU i zbog toga prijave u okviru imunitetnog programa predstavljaju osnov za pokretanje postupka. Drugi element za pokretanje su tržišne analize, koje se opet pokreću na osnovu opravdane sumnje o povredi zakona.“

Šta su preduzeli nadležni?

Agencija za zaštitu konkurencije je pokrenula anlizu tržišta.

Bivša Vlada premijera Dritana Abazovića je 2023. uvela akciju „stop inflaciji“, nakon što se dogovorila sa velikim trgovačkim lancima o sniženju cijena za pojedine osnovne životne namirnice.

Ta akcija je završena krajem 2023. a iz aktuelne Vlade Milojka Spajića saopšteno je da neće biti produžena. Istovremeno je resorno ministarstvo najavilo sistemsku borbu protiv inflacije i ograničavanje marži.

Izvor: Radio Slobodna Evropa (RSE)