DRUŠTVO
REGIONALNI RAZVOJ
Sjever propada: Na cijelom jugu ima nezaposlenih koliko samo u Beranama
Podaci Zavoda za zapošljavanje pokazuju da Budva (758), Bar (1.493), Herceg Novi (504), Kotor (255), Tivat (257) i Ulcinj (1.013) imaju zajedno ukupno oko 4.280 nezaposlenih. Poređenja radi samo Berane, grad sa oko 30.000 stanovnika koliko ima i Herceg Novi, ima 4.255 osoba na evidenciji ZZZCG

Na kraju 2023. u šest primorskih opština bilo je ukupno oko 4.200 nezaposlenih, dok pojedinačno Berane, Rožaje, Nikšić i Bijelo Polje imaju približno toliko osoba na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG).
Ti podaci za analitičare samo pokazuju da skoro ništa nije urađeno na smanjenju regionalnih razlika, i kako kažu, ogledalo su propasti sjevera.
Podaci dostavljeni Portalu RTCG iz ZZZCG pokazuju da je na kraju 2023. u državi bilo oko 40.000 nezaposlenih, što je za 5.830 osoba ili za 12,69% manje u odnosu na godinu ranije. Za godinu nezaposlenost je najmanje smanjena na sjeveru.

(ilustracija: Marina Đurđić)
“Broj nezaposlenih smanjen je u svim regionima, a procentualno najviše u južnom regionu – 24,17% odnosno za 1.364 lica, u središnjem – 17,74% (3.059 lica) i u sjevernom regionu – 6,11% (1.408 lica)”, saopšteno nam je iz ZZZCG.
Podaci ZZZCG pokazuju da Budva (758), Bar (1.493), Herceg Novi (504), Kotor (255), Tivat (257) i Ulcinj (1.013) imaju zajedno ukupno oko 4.280 nezaposlenih. Poređenja radi samo Berane, grad sa oko 30.000 stanovnika koliko ima i Herceg Novi, ima 4.255 osoba na evidenciji ZZZCG. Bijelo Polje ima preko 3.600 nezaposlenih, Nikšić 4.009, Rožaje više od 4.900 na evidenciji ZZZCG.
Zanimljivo je i da Podgorica, gdje živi oko četvrtina stanovnika ima 6.768 nezaposlenih, dok zajedno Rožaje i Plav imaju oko 6.900 osoba na evidenciji ZZZCG.
Mrdović: Nezaposlenost jedno „od ogledala“ propasti sjevernog regiona
Direktorica Akcije za socijalnu pravdu (ASP) Ines Mrdović kaže da su podaci o ukupnom propadanju sjevera (demografskom, ekonomskom, socijalnom, infrastrukturnom) odavno dostupni svim vlastima i sve vlade i parlamenti su, kako kaže, dobro znali da je sjeverni region išao strmoglavo „na dolje“.
I to propadanje, kako navodi Mrdović, nije od juče, već se godinama samo produbljuje.
“Međutim, osim povremenih javnih žalopojki o nezavidnosti situacije, svi su uglavnom okretali glavu i niko se nije ozbiljno pozabavio ovim problemom. Tu gdje je bilo prirodnih resursa, oni su uzimani sa sjevera, dok su se mladi listom iseljavali, jer su bili primorani da idu „trbuhom za kruhom“, pa se u nekom času u javnom diskursu razvio stav da „nikoga nije ni briga za sjever“. Stoga ni podaci o znatno većoj nezaposlenosti u sjevernom regionu, a upoređujući sa jugom države, nijesu iznenađujući. Oni su prosto jedno „od ogledala“ propasti sjevernog regiona”, kaže Mrdović u izjavi za Portal RTCG.

Mrdović: Mladi sa sjevera bili primorani da idu „trbuhom za kruhom“ (foto: PR Centar/Miloš Vujović)
Nedavno je premijer Milojko Spajić kazao da će druga dionica auto-puta da otvori prostor za razvoj sjevera države. „Pravljenjem tog auto-puta otvaramo sjeveroistočni dio Crne Gore, koji je najsiromašniji dio zemlje“, naglasio je Spajić.
Mulešković: Na sjeveru pokrenuti proizvodnju prozivode plasirati na jug
Da je izgradnja putne infrastrukture preduslov razvoja sjevera, saglasna je i struka, ali ekonomski analitičar Mirza Mulešković dodaje kako to samo po sebi nije dovoljno.
“Očigledno je da Crna Gora ima veliki problem u ravnomjernom regionalnom razvoju i da upravo jug Crna Gora i centralni dio, prvenstveno Podgorica, preuzimaju primat u razvoju, dok sjever iz godine u godinu bilježi sve teže i teže stanje. Imamo manji broj građana, manju ekonomsku aktivnost, što jasno ukazuje da politike koje su donošene u prethodnim godinama, jesu bile negdje orijentisane na razvoj drugih krajeva Crne Gore koje su u tom trenutku imali mnogo veći potencijal”, kaže Mulešković u izjavi za Portal RTCG.
Navodi da ipak slične probleme imaju i druge države, a u Crnoj Gori neravnomjeran regionalni razvoj dodatno je otežala inflacija koja se negativno odrazila na životni standard.
Sa druge strane, kako ističe Mulešković, Crna Gora ima veliki potencijal u turizmu, poljoprivredi i energetici, koji nije iskorišćen.
“Treba voditi računa o tome da se sjever u što kraćem roku poveže sa centralnim i primorskim regionom, to jest da unaprijedimo komunikaciju i saradnju među privrednim subjektima sjeverne regije, centralne i južne regije, prvenstveno mislim u tom dijelu povezivanja poljoprivrede i turizma, jer ja vidim tu veliku šansu. Treba da promovišemo domaće proizvode, da upravo domaći proizvodi, posebno sa sjevera Crne Gore budu u ponudi svih restorana, hotela i ugostiteljskih objekata na crnogorskom primorju”, poručuje Mulešković.

Mulešković: Domaći proizvodi sa sjevera da budu dio ponude na jugu (foto: RTCG)
Najava da će poboljšanje infrastrukture u značajnoj mjeri da unaprijedi ekonomski položaj sjevera može, ali kako dodaje Mulešković, i ne mora da bude.
On ističe i da nijesu rijetki primjeri u regionu da su pravo mjesta pored kojih prolaze auto-putevi zamrli, zbog toga što nijesu dali neki dodatan proizvod.
„Da bi zajedno sa infrastrukturom rastao i sjever, moramo paralelno da ulažemo u proizvodnju, moramo da ulažemo u razvoj usluga, moramo da ulažemo upravo u one sektore koje imaju potencijal na sjeveru Crne Gore. Osim infrastrukture moramo da radimo posebnu strategiju razvoja ekonomije sjevera i da se vidi na koji način se mogu razviti kako poljoprivreda, tako i turizam i sektor energetike i da upravo osim povezivanja sa južnim i centralnim dijelom daju kompletne proizvode kao naš turistički proizvod i moramo da vidimo koji će to biti novi proizvodi sjevera”, sugeriše Mulešković.
Infrastruktura će, navodi Mulešković, u značajnoj mjeri olakšati komunikaciju sjevera i juga, ali kako dodaje ukoliko se ne bude radilo na razvoju proizvodnje, poljoprivrede i turizma, ne možemo očekivati značajni napredak od samih puteva.
(ilustracija: Marina Đurđić)
“Ako putna infrastruktura ubrzava komunikaciju i saradnju svih aktera unutar cijele Crne Gore, a ako nemate proizvod koji treba sa sjevera da dođe u centralni ili južni dio, ne možete računati da ćete unaprijediti sami ekonomski status. Ono što jeste moguće je povećanje broja turista zbog bolje povezanosti, ali ipak ne treba se oslanjati samo na to, jer na taj način se ne rješava dugoročno pitanje ekonomskog oporavka sjevera”, zaključio je Mulešković.
Da do sada nijesmo vidjeli ekonomski oporavak sjevera i smanjenje jaza u regionalnom razvoju, smatra i Ines Mrdović.
“Naprotiv, on se samo produbljuje. Nadalje, kvalitetna putna infrastruktura je samo jedan od preduslova. Uz nju je potrebna najmanje kvalitetna energetska i vodovodna infrastruktura, a na to izvodljive poslovne ideje o otvaranju manjih fabrika i preduzetničkih biznisa, za koje je potrebno obezbijediti izvore finansiranja”, poručila je Mrdović.
Potrebno je, kako kaže Mrdović, imati viziju razvoja tog regiona.
Sjever ima bogate resurse (voda, šume, bilje, poljoprivreda, stočarstvo, turizam), koji se kako navodi Mrdović mogu iskoristiti, ali ne na način da od njih koristi imaju privilegovani pojedinci, nego ukupna zajednica i država.
“Međutim, stanje je toliko zapušteno da se ne preko noći, nego i godinama unaprijed ne trebaju očekivati neki izvanredni rezultati. Potrebne su stotine miliona eura da bi se doprinijelo razvoju sjevera, koje ova država nema, ali treba tražiti modele za privlačenje stranih investitora, povlačenje sredstava iz EU fondova, dobijanje kredita za pokretanje biznisa. U tom smislu je jako bitno da se privlače respektabilni, a ne sumnjivi investitori. A to je moguće samo ukoliko ova zemlja stvori fer tržišne uslove i pokuša da smanji međunarodnu percepciju naše države kao duboko koruptivne”, zaključila je Mrdović.
DRUŠTVO
Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.
Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.
Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.
Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.
Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.
Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.
DRUŠTVO
Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.
Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.
Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.
– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.
– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.
„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.
– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.
Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.
Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.
– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.
Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.
– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.
U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000
Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.
Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.
DRUŠTVO
Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.
To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.
On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.
Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.
Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.
Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.
Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.
Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.
HRONIKA2 дана ranijeUbijen Adrović u Baru: Privedeni Dragoslav i Duško Ivanović
HRONIKA2 дана ranijePoginuo muškarac na Brajićima: Sletio u provaliju
HRONIKA2 дана ranijeUlcinj: Makedonka namjerno automobilom pregazila psa, uhapšena dok je pokušavala da pobjegne iz Crne Gore
HRONIKA2 дана ranijePetar Lazović osuđen na 20 godina zatvora, Ljubo Milović na 19, a Zvicer dobio maksimalnih 40 godina
HRONIKA2 дана ranije(VIDEO) Masovna tuča u Nikšiću nakon koncerta Aca Lukasa: Tuklo se 80 osoba, flašom povrijeđen i policajac
POLITIKA3 дана ranijeRekonstruisana Vlada: Borovinić Bojović izabrana za potpredsjednicu, Vučurović, Jojić i Zečević za ministre








