Connect with us

POLITIKA

OSUMNJIČENI ŠEF BUDVANSKE KRIMINALNE GRUPE

Svetozar Marović tuži Budvu zbog 229 eura koje mu skidaju od penzije

Tužbom se osporava rješenje javne izvršiteljke koja, kako tvrdi podnosilac tužbe, nije mogla dozvoliti da se izvršenje sprovodi i na druge nepokretnosti osim na one obuhvaćene hipotekom

Glavna rasprava po tužbi šefa budvanske kriminalne grupe Svetozara Marovića protiv Opštine Budva kojom on traži da Osnovni sud u Kotoru proglasi „nedopuštenim“ izvršenje rješenja javnog izvršitelja od 22. 6. 2018. godine o oduzimanju imovine vrijedne milion eura, po molbi njegovog advokata Vladimira Peranovića, odložena je za 30. avgust.

Naime, advokat Peranović obavijestio je sudiju Veljka Bulatovića da su se obraćali izvršiteljki Snežani Pavličić da im dostavi fotokopiju spisa predmeta, ali im nije udovoljeno. Iz tog razloga sudija Bulatović je ponovo naložio tužiocu da dostavi kopiju spisa predmeta javnog izvršitelja u roku od 15 dana, imajući u vidu da izvršitelj „ne udovoljava zahtjevu suda“, uz upozorenje da će se, ako ne postupi, opozvati rješenje kojim je određeno da će se u dokaznom postupku izvršiti uvid u spise predmeta i 1824/18.

Marović je tužio Opštinu Budva osporivši rješenje javnog izvršitelja po kojem mu ova lokalna uprava mjesečno od penzije uzima 239 eura, kao i rješenje o prodaji nekretnine koju, prilikom zaključenja sporazuma o priznanju krivice sa SDT-om, nije dogovorio da založi.

Tužbu je podnio u martu 2021. godine, tražeći da se „nedopuštenim“ proglasi izvršenja rješenja javnog izvršitelja od 22.6. 2018. upisom toga rješenja u katastar nepokretnosti, utvrđivanjem vrijednosti nepokretnosti, prodajom i namirenjem izvršnog povjerica iz iznosa dobijenog prodajom nepokretnosti iz LN 431 KO Krimovice, upisane na njegovo ime u omjeru 1/8 idealnog dijela, kao i izvršenje na neopterećenom dijelu polovine zarade/penzije i izvršenje na pokretnim stvarima i izvršnog dužnika (Marović) od 1.096.481 euro.

„Cijeneći odredbe Zakona o svojinskopravnim odnosima i čl. 332, kojim je predviđeno da „hipotekarni povjerilac ima pravo da traži namirenje svog potraživanja iz vrijednosti nepokretnosti opterećene hipotekom, bez obzira da li se ona dalje nalazi u svojini hipotekarnog dužnika ili je prešla u svojinu trećeg lica“, javni izvršitelj nije mogao dozvoliti da se izvršenje sprovodi i na druge nepokretnosti, osim onih nepokretnosti koje su obuhvaćene hipotekom, jer se time obesmišljava hipoteka i pričinjava šteta hipotekarnom dužniku, a shodno neprijed navedenom ovdje tužiocu“, piše u obrazloženju Marovićeve tužbe, u koju je „Dan“ imao uvid.

U tužbi je osporeno rješenje javne izvršiteljke jer, kako se navodi, prodaje se kompletna imovina Marovića, stavljena je blokada na novčana sredstva koje ima kod poslovnih banaka, ali i na dvije trećine zarade i ostala primanja.

U tužbi piše i da je Svetozar Marović, shodno sporazumu o priznanju krivice zaključenom pred Specijalnim državnim tužilaštvom, koji je 12. septembra 2016. verifikovan presudom Višeg suda, oglašen krivim i presudom je obavezan da na ime imovinskopravnog zahtjeva Opštine Budva isplati iznos od 1.096.481 euro u roku od jedne godine od dana pravosnažnosti presude. Navedeni iznos je obezbijeđen hipotekom.

„Međutim, pored nekretnina opterećenih hipotekom, dozvoljava se izvršenje na svim nepokretnostima koje su bile u svojini hipotekarnog dužnika Svetozara i Miloša Marovića. Javni izvršitelj nije mogao dozvoliti da se izvršenje sprovodi i na druge nepokretnosti osim na one obuhvaćene hipotekom, jer se time obesmišljava hipoteka i pričinjava šteta hipotekarnom dužniku. Dakle, namirenje duga limitirano je samo iz vrijednosti hipotekovane nekretnine i ne dalje od toga. Međutim, izvršenje se pokreće na svim nepokretnostima izvršnog dužnika (Svetozara Marovića), kao i na novčanim sredstvima kojima raspolaže“, piše u tužbi.

Zaplijenjena pokretna i nepokretna imovina i novac bankama

Javna izvršiteljka je u junu 2018. donijela rješenje o namirenju duga od 1,1 miliona eura i to, kako se navodi, zabranom na novčanim sredstvima u bankama, na dvije trećine zarade i ostalih primanja Marovića, te popisivanjem i prodajom pokretnih stvari, kao i na nepokretnostima LN 188 KO Prijevor I, LN 81 KO Prijevor I, LN 73 KO Krimovice, i LN 431 KO Krimovice.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

(VIDEO) Knežević Šaranovića nazvao bitangom: Spriječen incident u Skupštini

Do sukoba je došlo nakon što je Kneževič kazao da je Šaranovića obezbjeđivalo 50 policajaca dok se sunčao na Adi Bojani

Sjednica Skupštine Crne Gore prekinuta je nakon verbalnog sukoba lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

Do incidenta je došlo nakon što je Kneževič kazao da je Šaranovića obezbjeđivalo 50 policajaca dok se sunčao na Adi. Šaranović je kazao da je to laž i ustvrdio da lider DNP-a ima veće obezbjeđenje.

„Ja imam samo dva čovjeka koja su sa mnom, za razliku od Vas kojeg je pratila policija na Adi. Sad Vam kažem da lažete i da imate više obezbjeđenja od mene. Ti si najveća bitanga“, poručio je Knežević.

Veći incident spriječili su drugi poslanici koji su se našli između Kneževića i Šaranovića.

Do sukoba je došlo tokom sjednice na kojoj se razmatra više predloga zakona iz oblasti registara, prebivališta i boravišta, crnogorskog državljanstva, centralnog registra stanovništva i ličnog imena.

Skupština je nakon toga nastavljena.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Rekonstruisana Vlada: Borovinić Bojović izabrana za potpredsjednicu, Vučurović, Jojić i Zečević za ministre

Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti

Doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović izabrana je za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje, direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević iz Nove srpske demokratije (NSD) novi je ministar saobraćaja, Zoran Jojić iz Socijalističke narodne partije (SNP) izabran je za ministra sporta i mladih, a poslanik Jovan Vučurović iz NSD-a za ministra bez portfelja.


Oni su na ove funkcije izabrani na današnjoj sjednici Skupštine Crne Gore.

Time je izvršena rekonstrukcija 44. Vlade Crne Gore na čijem je čelu Milojko Spajić, lider Pokreta Evropa sad (PES).


Borovinić Bojović, Zečević i Vučurović izabrani su glasovima 45 poslanika, a Jojić glasovima 46 poslanika. Niko nije bio protiv ni uzdržan.
Jedan od predstavnika vladajuće većine koja nije glasala za rekonstrukciju Vlade je nezavisna poslanica Maja Vučelić.
Borovinić Bojović, Zečević, Vučurović i Jojić su nakon što su izabrani položili zakletve.
Poslanici opozicije su napustili salu uoči glasanja.


Spajićev predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je juče u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti.

Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i Demokratske narodne partije (DNP). U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.


Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.
Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.


Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.


Ova rekonstrukcija je treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.


Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.
Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Novi članovi Vlade: Za potpredsjednicu predložena Jelena Borovinić Bojović, a za ministre Jovan Vučurović, Zoran Jojić i Radoš Zečević

Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio više njihovih inicijativa

Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu i objavljen je na sajtu parlamenta.

Kako je navedeno u tom dokumentu, premijer Milojko Spajić predložio je da se za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje izabere doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović, aktuelni direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević (Nova srpska demokratija – NSD) za ministra saobraćaja, Zoran Jojić (Socijalistička naodna partija – SNP) za ministar sporta i mladih, a Jovan Vučurovic (NSD) za ministra bez portfelja.Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i DNP-a. U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.

Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.

Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.

Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.

Predstojeća rekonstrukcija biće treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.

Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.

Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije