Četvrti Međunarodni sajam poljoprivrede i domaće radinosti održaće se u ponedjeljak 28. oktobra na platou ispred zgrade Opštine u Andrijevici.

Otvaranje sajma je u 11.00h.

Sajam organizuje Regionalni edukativni centar za održivi razvoj i poljoprivredu – REC Andrijevica uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Opštine Andrijevica.

„Pozivaju se zainteresovani poljoprivredni proizvođači, gazdinstva koja se bave preradom poljoprivrednih priozvoda, privredna društva iz oblasti poljoprivredne proizvodnje i prerade, zanatlije koje se bave proizvodnjom domaće radinosti za izlaganje na sajmu, da se jave Regionalnom edukativnom centru za održivi razvoj i poljoprivredu na broj telefona 051 244 445 do nedjelje 27. oktobra kako bi obezbijedili izložbeni prostor za zainteresovane izlagače“, naveli su organizatori.

Organizatori su pripremili i bogat kulturno-umjetnički program.

„U sklopu IV Međunarodnog sajma nastupiće izvođač tradicionalne i duhovne muzike Branka Zečević, guslar Zoran Đekić i kulturno-umjetnička društva (KUD) „Komovi“ iz Andrijevice i „Kolo“ iz Berana“,zaključuje se u saopštenju.

U Bijelom Polju, položaj Roma značajno se poboljšao u posljednjih nekoliko godina zahvaljujući angažmanu nevladinog sektora i podršci Opštine Bijelo Polje, smatra kulturolog Kemal Musić.

On ističe da je integracija u kulturu postala vidljivija kroz aktivnosti poput obilježavanja važnih datuma romske zajednice, gdje su Romi sve aktivniji u organizovanju kulturnih programa.

„Položaj Roma u Bijelom Polju znatno je popravljen u posljednjih nekoliko gdina. Prije svega, zahvaljujući, ja bih rekao nevladinom sektoru, a onda i zahvaljujući Opštini Bijelo Polje, koja već odavno ima Kancelariju za Rome u okviru svojih službi. Kada je u pitanju kultura tu je pomak u integraciji Roma veoma vidljiv. Recimo, JU „Ratkovićeve Večeri poezije“ odavno je uključena u obilježavanje važnih datuma, koji su vezani za pripadnike ove zajednice. Prije svega, obilježavanje svjetskog Dana romskog jezika i Dana Roma. Sjećam se da su te prve godine, zajedno sa NVO Klub kulture, JU „ Ratkovićeve večeri poezije“ organizovala nekoliko kulturnih programa i manifestacija, ovdje u kući Rista Ratkovića. I sjećam se da su prve godine, uglavnom, prolazile tako što bi neko iz većinske zajednice vodio te programe i govorio o kulturi Roma. U posljednje dvije godine, čini mi se da se to promijenilo i više sami Romi učestvuju u tim kulturnim programima. Predstavljaju svoju nošnju, svoje igre, svoj jezik.

Prošle godine ovdje, u dvorištu kuće Rista Ratkovića, obilježili smo, kao što sam naveo, svjetski Dan romskog jezika i Dan Roma, tako što su sami Romi kreirali programe i učestvovali u istima. Ono što je jako vidljivo, kad su Romi u pitanju jeste i ta njihova sveukupna integracija u zajednicu. Jer evo, vidite i sami, imamo pripadnike te populacije koji idu u školu sve masovnije. Imamo i one koji se zapošljavaju u javnim ustanovama, imamo i Rome koji se bave poslom u nevladinom sektoru, tako da je to jako veliki pomak u odnosu na prethodni period, od prije 7-8 godina. Kao što sam rekao, važnu ulogu tu igra nevladin sektor i Opština Bijelo Polje. Tako da, Romi u Bijelom Polju imaju podršku od većinske zajednice i očekujemo da će to u narednom periodu da bude još mnogo bolje“, kazao je Musić.

Projekat „Zajedno za RE“ realizuje NVO Multimedijal Montenegro (MMNE) uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Osnovnu školu „Risto Ratković“ u Bijelom Polju pohađa dvoje djece koji su pripadnici RE populacije. Prema riječima direktora Sreta Pavićevića ova dva učenika su učenici za primjer.

„Što se tiče osnovne škole „Risto Ratković“, nastavu kod nas pohađaju dvoje djece pripadnika RE populacije. U pitanju su brat i sestra iz jedne romske porodice, i imamo zaista odličnu saradnju sa roditeljima te djece. To dvoje djece su učenici za svaku moguću pohvalu, učenici za primjer, redovno i uredno pohađaju nastavu, obavljaju sve školske zadatke, tako da zaista smatram da su jedan dobar primjer svim ostalim učenicima“, kazao je Pavićević.

Ipak do prekida školovanja dolazi zbog čestog mijenjanja prebivališta ove populacije.

„Mislim da kao društvo radimo generalno sve da motivišemo pripadnike RE populacije, da se integrišu u društvu. Jer oni su dio ovog društva. Sada, njihov način života, migracije diktiraju određene stvari. Dakle, vrlo često mijenjaju mjesto prebivališta, samim tim desi se da dođe do prekida školovanja, redovnosti školovanja itd. Ali smatram da i škole kao vaspitno-obrazovne ustanove i društvo u cjelini čini sve što je u našoj moći da dođe do dodatne integracije RE populacije u društvo. Naravno, tu ne treba zanemariti ni ulogu NVO sektora. Svjedoci smo da postoji veliki broj nevladinih organizacija koje se bave pitanjima poboljšanja kvaliteta života i integracije RE populacije. Tako da smatram da je situacija bolja nego ikada. Dodatno bi trebalo poboljšati uslove na samom početku njihovog školovanja i to ukoliko postoji jezička barijera. Možda je potrebno obezbijediti asistenta u nastavi koji govori romski jezik. Samo taj neki određen period, ukoliko postoji ta barijera. Što se ostalog tiče, sami znate da resorno ministarstvo obezbjeđuje besplatne udžbenike, za sve učenike u osnovnoj školi. Tako da je i to još jedan dodatan motiv. Dakle ne postoji taj problem oko kupovine udžbenika, izdvajanje određenih novčanih sredstava za kupovinu… Mada moram da napomenem da se to i ranije rješavalo na zadovoljavajući način. Dakle, samo ukoliko postoji jezička barijera, ukoliko postoji potreba, obezbijediti asistenta u nastavi sa znanjem romskog jezika, za prvi period. Dok se dobro ne ovlada službenim jezikom, da bi se mogla pratiti nastava na službenom jeziku“, navodi Pavićević.

Projekat „Zajedno za RE“ realizuje NVO Multimedijal Montenegro (MMNE) uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.