Connect with us

EKONOMIJA

NAJVEĆE PLATE U ZETI I TIVTU

U Beranama plate ispod prosjeka

Ispod prosjeka su zarade još u 19 opština, dok su iznad državnog prosjeka zabilježene u svega pet crnogorskih opština

Prosječna zarada u Crnoj Gori iznosi oko 800 eura, ali takvim primanjima teško da može da se pohvali veliki dio crnogorskih građana.

Sudeći prema zvaničnoj statistici Monstata, samo stanovnici pet crnogorkih opština od ukupno 25 primaju plate u rangu ili iznad državnog prosjeka. Kada je riječ o sjevernom regionu, u većini opština zarade su daleko od prosjeka na državnom nivou, a i broj zaposlenih nije na zavidnom nivou.

Najniže zarade primaju stanovnici Bijelog Polja, koje je nekada važilo za industrijski centar na sjeveru. Prosječna zarada u tom gradu je 657 eura. Nešto bolje plate imaju radnici u Petnjici, gdje prosječna plata iznosi 668 eura. Zatim slijedi jedna od najmlađih opština, Tuzi, u kojoj je prosječna zarada oko 680 eura. Za nijansu bolju zaradu primaju građani Andrijevice, odnosno svega osam eura više, tačnije 688.

Zarade daleko ispod državnog prosjeka primaju i stanovnici nekih od primorskih opština. Plata od 712 eura prosječna je u Ulcinju, za četiri eura je veća u centralnoj regiji, odnosno u Danilovgradu gdje je 716 eura, prosječan lični dohodak od 724 eura realnost je najvećeg bokeškog grada Herceg Novog, koliko iznosi i prosjek u Šavniku, koji je jedna od najnerazvijenijih opština. Za samo dva eura veća je prosječna plata u Rožajama, gdje iznosi 726 eura, dok je u Gusinju prosjek 729 eura. U Mojkovcu prosječna plata obračunata je na 737 eura. Po 746 eura prosječno primaju stanovnici Berana i Kolašina, a zaposleni u Baru imaju svega 12 eura veću prosječnu platu, odnosno 758 eura. Žabljak kao ljetnji planinski i turistički centar može da se pohvali prosjekom od 762 eura, dok Budvani, iako žive u prestonici turizma, primaju identičan iznos kao i stanovnici Plužina – 770 eura.

Ispod prosjeka primaju i stanovnici Nikšića i Plava, gdje prosječne zarade iznose 793, odnosno 795 eura po stanovniku.

Iznad državnog prosjeka zarade su zabilježene u svega pet crnogorskih opština. U Kotoru, gdje iznosi 810 eura, na Cetinju, gdje je izračunata na 824 eura, i u Podgorici, gdje je prosječna zarada obračunata za oko 12 eura više nego u prestonici i iznosi 836 eura. Na vrhu liste najplaćenijih stanovnika nalaze se najmlađa opština Zeta, gdje prosječna zarada iznosi 892 eura, i Tivat, koji već godinama dominira na listi, gdje je prosječna zarada daleko iznad crnogorskog prosjeka i iznosi čak 975 eura. Kada je riječ o visokoj zaradi u ovoj opštini, činjenica je da je visokokotirana zbog nižeg broja stanovnika, a samim tim i radnika, te nije riječ o nekom ekonomskom bumu.

Većina zaposlenih radi u javnom sektoru

U Crnoj Gori, prema podacima Uprave prihoda i carina, ukupno je zaposleno oko 240 hiljada građana, od čega gotovo 80 hiljada ili svaki treći radi u javnoj administraciji.

Da je država najbolji poslodavac, dokazuje činjenica da mladi najviše žele da zasnuju radni odnos u nekoj od državnih firmi, a mnogi napuštaju privatnike zbog boljih zarada i uslova u javnoj upravi.

Tako, u zemlji sa nešto više od 600 hiljada stanovnika, radi tek svaki drugi građanin, od čega trećina u javnom sektoru. Prema podacima Uprave prihoda i carina, koji su dostavljeni portalu Bankar, u Crnoj Gori je ukupno 239.494 zaposlenih.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Vlada ograničila cijene brašna, šećera, ulja i soli

Vlada je ovu odluku donijela na telefonskoj sjednici, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova

Foto: BORIS PEJOVIC

Vlada je na današnjoj sjednici odlučila da ograniči cijene pšeničnog bračna (tip 400 i 500), šećera, suncokretovog ulja i kuhinjske soli.

Vlada je ovu odluku donijela na telefonskoj sjednici, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova.

Odlukom su ograničene maksimalne marže u iznosima do pet odsto i u veleprodaji i do sedam odsto.

„Imajući u vidu da je, kontinuiranim praćenjem stanja na tržištu i kretanja cijena, uočeno da usljed eksternih šokova i dalje postoji rast cijena proizvoda koji čine osnovne prehrambene proizvode. Odluka je rezultat usaglašavanja liste proizvoda sa Privrednom komorom, a njen cilj je da se zaštite ranjive kategorija kupaca, sa nižim primanjima, a da se pri tom očuva privredna djelatnost trgovaca u maloprodaji i veleprodaji. Poseban akcenat u odluci je stavljen na proizvode domaćih proizvođača, što dodatno osnažuje ekonomiju naše zemlje, podiže konkurentnost domaće privrede i domaće proizvode čini dostupnim i povoljnijim“, piše u saopštenju.

Odluku o ograničavanju cijene ranije je najavio potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Ðeljošaj.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Spajić poslanicima: „I vama sa 3.000 eura primanja će porasti zarade, ali samo 200 eura. Pustiću suzu za vama, ali u mjesecu Limburgu! Ne interesujete me vi“

„Ne interesujete me vi sa 3.000 eura“, poručio je premijer

U prosjeku zarade rastu 25%. Onima sa nižim primanjima zarade će značajno više da rastu, kazao je premijer Milojko Spajić .

Premijerski sat održava se danas nakon što je prethodni pokušaj onemogućen od strane poslanika DPS.

„To je socijalna država o kojoj gospodin Boris Mugoša (poslanik SD) često govori. To je otjelotvorenje socijalne države. To nije priča, to je prava socijalna država koja brine o građanima sa nižim primanjima.

A za vas što imate 3.000 eura, što će vam prosječna plata porasti za 7%, odnosno 200 eura, vjerujte mi, pustiću suzu za vas. Ali u mjesecu Limburgu. Ne interesujete me vi. Ne interesujete me vi sa 3.000 eura. I vama će porasti zarade. Nećemo vas ostaviti bez ičega. Nećemo vas ostaviti bez povećanja. Imaćemo u prosjeku 1.000 eura zarade u Crnoj Gori u oktobru. To je suština priče“, kazao je Spajić.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Brašno skuplje za 15 odsto, a ulje za oko 25 odsto

Trgovci sada vraćaju marže pa će kod veleprodaje iznositi najmanje deset odsto, a kod maloprodaje 15 odsto. To bi kumulativno trebalo da utiče na konačni rast maloprodajnih cijena za oko 15 odsto

Cijene brašna u većini crnogorskih trgovina biće narednih dana povećane za oko 15 odsto, dok se očekuje da Srbija iduće sedmice dozvoli izvoz jestivog suncokretovog ulja ali sa većim cijenama pa bi i ova osnovna namirnica poskupjela za 20 do 25 odsto, saznaju “Vijesti”.

Uredba o ograničavanju trgovačkih marži na osnovne životne namirnice brašno, ulje, šećer i so prestala je da važi 30. juna, ali većina trgovaca nije tada povećala marže i cijene, već to radi sada.

Uredbom su marže za ova četiri artikla bila ograničene na pet odsto za trgovine na veliko i do sedam odsto u trgovinama na malo. Trgovci sada vraćaju marže pa će kod veleprodaje iznositi najmanje deset odsto, a kod maloprodaje 15 odsto. To bi kumulativno trebalo da utiče na konačni rast maloprodajnih cijena za oko 15 odsto.

Proizvođači ulja u Srbiji obavijestili su crnogorske trgovce da će zabrana izvoza ulja prestati krajem iduće sedmice, ali i da će nakon toga nabavne cijene biti veće za oko 20 odsto.

Crna Gora iz Srbije ne može da uvozi ulje od 25. juna, iako o tome nije donijeta nikakva zvanična odluka. Zabrana je počela da se primjenljuje nakon govora predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da će “malo zaustaviti izvoz ulja” zbog manjeg roda u Ukrajini i dok ne analiziraju globalnu situaciju i njihove domaće potrebe za uljem.

Do rasta cijena ulja u crnogorskoj maloprodaji za oko 25 odsto došlo bi zbog rasta nabavnih cijena, ali i vraćanja trgovačkih marži.

Zbog prestanka važenja ograničenja trgovačkih marži, trgovci su već dijelimično za oko desetak odsto povećali cijene šećera i soli. Izvor “Vijesti” kazao je da se ne očekuje dalji rast cijena ove dvije namirnice.

Zbog prestanka važenje ograničenja trgovačkih marži, trgovci su već dijelimično za oko desetak odsto povećali cijene šećera i soli. Izvor „Vijesti“ kazao je da se ne očekuje dalji rast cijena ove dvije namirnice.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije