Connect with us

EKONOMIJA

NAJVEĆE PLATE U ZETI I TIVTU

U Beranama plate ispod prosjeka

Ispod prosjeka su zarade još u 19 opština, dok su iznad državnog prosjeka zabilježene u svega pet crnogorskih opština

Prosječna zarada u Crnoj Gori iznosi oko 800 eura, ali takvim primanjima teško da može da se pohvali veliki dio crnogorskih građana.

Sudeći prema zvaničnoj statistici Monstata, samo stanovnici pet crnogorkih opština od ukupno 25 primaju plate u rangu ili iznad državnog prosjeka. Kada je riječ o sjevernom regionu, u većini opština zarade su daleko od prosjeka na državnom nivou, a i broj zaposlenih nije na zavidnom nivou.

Najniže zarade primaju stanovnici Bijelog Polja, koje je nekada važilo za industrijski centar na sjeveru. Prosječna zarada u tom gradu je 657 eura. Nešto bolje plate imaju radnici u Petnjici, gdje prosječna plata iznosi 668 eura. Zatim slijedi jedna od najmlađih opština, Tuzi, u kojoj je prosječna zarada oko 680 eura. Za nijansu bolju zaradu primaju građani Andrijevice, odnosno svega osam eura više, tačnije 688.

Zarade daleko ispod državnog prosjeka primaju i stanovnici nekih od primorskih opština. Plata od 712 eura prosječna je u Ulcinju, za četiri eura je veća u centralnoj regiji, odnosno u Danilovgradu gdje je 716 eura, prosječan lični dohodak od 724 eura realnost je najvećeg bokeškog grada Herceg Novog, koliko iznosi i prosjek u Šavniku, koji je jedna od najnerazvijenijih opština. Za samo dva eura veća je prosječna plata u Rožajama, gdje iznosi 726 eura, dok je u Gusinju prosjek 729 eura. U Mojkovcu prosječna plata obračunata je na 737 eura. Po 746 eura prosječno primaju stanovnici Berana i Kolašina, a zaposleni u Baru imaju svega 12 eura veću prosječnu platu, odnosno 758 eura. Žabljak kao ljetnji planinski i turistički centar može da se pohvali prosjekom od 762 eura, dok Budvani, iako žive u prestonici turizma, primaju identičan iznos kao i stanovnici Plužina – 770 eura.

Ispod prosjeka primaju i stanovnici Nikšića i Plava, gdje prosječne zarade iznose 793, odnosno 795 eura po stanovniku.

Iznad državnog prosjeka zarade su zabilježene u svega pet crnogorskih opština. U Kotoru, gdje iznosi 810 eura, na Cetinju, gdje je izračunata na 824 eura, i u Podgorici, gdje je prosječna zarada obračunata za oko 12 eura više nego u prestonici i iznosi 836 eura. Na vrhu liste najplaćenijih stanovnika nalaze se najmlađa opština Zeta, gdje prosječna zarada iznosi 892 eura, i Tivat, koji već godinama dominira na listi, gdje je prosječna zarada daleko iznad crnogorskog prosjeka i iznosi čak 975 eura. Kada je riječ o visokoj zaradi u ovoj opštini, činjenica je da je visokokotirana zbog nižeg broja stanovnika, a samim tim i radnika, te nije riječ o nekom ekonomskom bumu.

Većina zaposlenih radi u javnom sektoru

U Crnoj Gori, prema podacima Uprave prihoda i carina, ukupno je zaposleno oko 240 hiljada građana, od čega gotovo 80 hiljada ili svaki treći radi u javnoj administraciji.

Da je država najbolji poslodavac, dokazuje činjenica da mladi najviše žele da zasnuju radni odnos u nekoj od državnih firmi, a mnogi napuštaju privatnike zbog boljih zarada i uslova u javnoj upravi.

Tako, u zemlji sa nešto više od 600 hiljada stanovnika, radi tek svaki drugi građanin, od čega trećina u javnom sektoru. Prema podacima Uprave prihoda i carina, koji su dostavljeni portalu Bankar, u Crnoj Gori je ukupno 239.494 zaposlenih.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Prosječna cijena kvadrata stana u CG: U Podgorici 1.862 eura, na primorju 1.771, sjeveru 1.091…

A u središnjem regionu države kvadrat je 915 eura

Foto: Shutterstock, Ilustracija

Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u četvrtom kvartalu 2023. godine iznosila je 1.790 eura, pokazuju podaci Monstata.

U Podgorici cijena kvadratnog metra stana iznosila je 1.862 eura.

Na primorju je cijena 1.771 eura, a u središnjem regionu države 915 eura.

Na sjeveru prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji iznosila je 1.091 eura.

Iz Monstata poručuju da prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u značajnoj mjeri zavisi od učešća stanova koji pripadaju kategoriji solidarne stambene izgradnje.

„Ukoliko je učešće ovih stanova veće, prosječna cijena stana u novogradnji će biti značajno niža, odnosno ukoliko je učešće manje, prosječna cijena će biti veća“, dodaju iz Monstata.

Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u kategoriji privredna društva u četvrtom kvartalu protekle godine iznosila je 1.795 eura.

U kategoriji solidarna stambena izgradnja iznosila 589 eura.

Prema metodologiji istraživanja „Cijene stanova u novogradnji“, u obračun prosječne cijene kvadratnog metra stana u novogradnji u obzir se uzimaju samo stanovi koji su prvi put prodati na tržištu, odnosno za koje je prvi put zaključen kupoprodajni ugovor.

„Predmet posmatranja ovog istraživanja nijesu stanovi starog stambenog fonda, niti ostale vrste nepokrenosti: poslovni objekti, zemljište i drugo. Istraživanje ne predstavlja odraz ponude i potražnje novih stanova na tržištu, već cijene obračunate na osnovu zaključenih kupoprodajnih ugovora“, zaključuje se u saopštenju Monstata.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Đeljošaj: Radnici nisu ugroženi uvođenjem radne nedjelje

„Imaće veću dnevnicu i dobiće slobodan dan“, ističe Đeljošaj

Đeljošaj

Ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je ocijenio da odluka o uvođenju neradne nedjelje u trgovinama nije bila dobro promišljena, da je bila „više populistička priča nego realnost“ i da „zabrana rada onima koji žele da rade nije dobra poruka“.

„Mislim da je trebalo uraditi na ovaj način kako je predložio Socijalni savjet, kako su i prihvatili sindikati, da se zaštite prava radnika, ali i da znamo da je naša država turistička destinacija, da postoje potrebe i građana i turista“, rekao je Đeljošaj u Bojama jutra na TV Vijesti.

Pripremljenim izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjoj trgovini predviđeno je da se trgovina na veliko i na malo može obavljati nedjeljom u periodu od 1. juna do 31. avgusta i 1. decembra do 31. januara. Trgovci koji obavljaju trgovinu na veliko i/ili na malo, kako je definisano, mogu da nedjeljom otvore samo jedan prodajni objekat na teritoriji jedne opštine.

Ocijenio je i da status i prava radnika time nisu ugroženi. „Radnici neće izgubiti taj dan, ko bude radio u nedjelju, osim što će imati i uvećanu dnevnicu od 80 odsto, naredna subota mora da mu bude slobodna“, istakao je.

Kazao je i kako vjeruje da se poslodavci odgovorno odnose prema svojim radnicima.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Sindikat pozdravlja uvođenje radne nedjelje: Za rad nedjeljom dodatni slobodan dan i uvećana dnevnica

„U UPCG pozdravljamo ovu najavu budući da je ona rezultat kompromisa Vlade, sindikata i poslodavaca koji je postignut na Socijalnom savjetu Crne Gore“

Vraćanje radne nedjelje tokom turističke sezone u određenoj mjeri će doprinijeti povećanju ekonomske aktivnosti i boljoj valorizaciji turističke sezone, ocjenjuju u Uniji poslodavaca Crne Gore (UPCG). Unija slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) kaže da je nedopustivo da su o ovom predlogu saznali iz medija.

U komentaru na najavu Ministarstva ekonomije koje Izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjoj trgovini planira da se ponovo uvede radna nedjelja u trgovinama, u UPCG kažu da pozdravljaju istu.

„U UPCG pozdravljamo ovu najavu budući da je ona rezultat kompromisa Vlade, sindikata i poslodavaca koji je postignut na Socijalnom savjetu Crne Gore, te potvrda da se socijalnim dijalogom može do zajedničkih ciljeva socijalnih partnera. Vjerujemo takođe da će ovo rješenje biti usvojeno a sigurni smo da će u odgovarajućoj mjeri doprinijeti povećanju ekonomske aktivnosti i boljoj valorizaciji turističke sezone“, kazao je u izjavi za Portal RTCG predstavnik UPCG Filip Lazović.

USSCG se protivi činjenici što je Ministarstvo ekonomskog razvoja, bez kako kažu, prethodne konsulatacije sa socijalnim partnerima, Sekretarijatu za zakonodavstvu uputilo Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjoj trgovini.

„Imajući u vidu da se radi o jednom od najsenzibilnijih pitanja za svijet rada, u vezi sa kojim su vođeni dugogodišnji i iscrpljujući pregovori na nivou socijalnih partnera i prethodnih Vlada, najmanje što se očekivalo jeste da ponovno otvaranje ovog pitanja bude na stolu pred socijalnim partnerima“, navodi se u saopštenju USSCG.

Dodaju da dodatno zabrinjava spoznaja nedovoljne koordinacije između relevantnih vladinih resora, pa tako Ministarstvo ekonomskog razvoja preduzima konkretne korake na izmjeni Zakona o unutrašnjoj trgovini u trenutku kada je zakazana sjednica Socijalnog savjeta na kojoj je, na zahtjev poslodavačkog udruženja, na dnevni red stavljena ova tema.

„USSCG cijeni neprihvatljivim i nedopustivim da se socijalni partneri o aktivnostima jednog ministarstva, koje imaju direktni uticaj na zaposlene i tržište rada, upoznaju putem sredstava javnog informisanja, a ne neposredno. Prethodno, čak i u situaciji kada se radi o nečemu o čemu je na nivou socijalnih partnera postojala saglasnost u prethodnom periodu. Okolnosti se mijenjaju, mijenja se sam društveni i poslovni ambijent, pa u tom smislu podložni promjenama mogu biti i ranije zauzeti stavovi socijalnih partnera“, saopšteno je iz USSG.

Tvrde da je USSCG je prethodne dvije godine uložila ogroman napor pa i žrtvu da, uvažavajući činjenične i aktuelne potrebe naše ekonomije (turistička zemlja, održivost malih i srednjih preduzeća u djelatnosti trgovine…), iznađe kompromisno rješenje koje bi bilo testirano u toku jedne godine i koje bi zaposlenima u trgovini garantovalo još veći stepen zaštite prava na slobodan dan u toku sedmice.

„No, kompromisni predlozi najprije nijesu bili prihvatljivi za one koji su bili najglasniji u ukidanju neradne nedjelje, dok su kasnije postignuti kompromis socijalnih partnera unaprijed na propast osudili poslanici/ce u Skupštini Crne Gore. Bez obzira na ranije iskazanu spremnost da se iznađe kompromisno rješenje po pitanju neradne nedjelje koje bi u prvom redu bilo u interesu zaposlenih, a onda i same države, USSCG će insistirati da ovo pitanje bude, prije dostavljanja Parlamentu, u isključivoj nadležnosti socijalnih partnera, odnosno Socijalnog savjeta Crne Gore“, kaže se u reagovanju.

Nedjeljom bi radila jedna trgovina u opštini

Podsjetimo, ministarstvo čeka mišljenje Sekretarijata za zakonodavstvo u vezi izmjena i dopuna zakona, nakon čega će biti upućen Vladi na utvrđivanje i Skupštini na usvajanje.

Izmjenama se predviđa uvođenje izuzeća od zabrane obavljanja djelatnosti trgovine na veliko i trgovina na malo nedjeljom.

„U skladu sa navedenim izuzećima trgovina na veliko i trgovina na malo moći će se obavljati nedjeljom u periodu od 1. juna do 31. avgusta i 1. decembra do 31. januara u vremenu od 7 do 15 časova ili 15 do 23 časa, a u prodajnim objektima smještenim u okviru trgovačkih centara u vremenu od 10 do 18 časova“, navodi se u predlogu resornog ministarstva.

U dokumentu u koji je Portal RTCG imao uvid navodi se da će trgovci će biti u mogućnosti da trgovinu na veliko i/ili trgovinu na malo obavljaju samo u jednom prodajnom objektu na teritoriji pojedine (jedne) jedinice lokalne samouprave.

„Takođe biće u obavezi da nadležni inspekcijski organ obavijeste u kom će prodajnom objektu obavljati trgovinu, kao i u kom vremenu, najkasnije 15 dana prije početka obavljanja trgovine. Takođe propisana mogućnost da trgovac u slučaju nastupanja izuzetnih okolnosti koje direktno prouzrukuju nemogućnost obavljanja trgovine u objektu koji je bio prvobitno određen, mogu promijeniti taj prodajni objekat o čemu su dužni da obavijeste nadležni inspekcijski organ bez odlaganja, a najkasnije tri dana nakon nastupanja navedenih okolnosti“, navodi se u predlog izmjena.

Piše da se u cilju dodatne zaštite prava zaposlenih uvodi obaveza trgovca da zaposlenom koji obavlja rad nedeljom omogući da kao dan sedmičnog odmora koristi prvu narednu subotu.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije