Connect with us

EKONOMIJA

NAJVEĆE PLATE U ZETI I TIVTU

U Beranama plate ispod prosjeka

Ispod prosjeka su zarade još u 19 opština, dok su iznad državnog prosjeka zabilježene u svega pet crnogorskih opština

Prosječna zarada u Crnoj Gori iznosi oko 800 eura, ali takvim primanjima teško da može da se pohvali veliki dio crnogorskih građana.

Sudeći prema zvaničnoj statistici Monstata, samo stanovnici pet crnogorkih opština od ukupno 25 primaju plate u rangu ili iznad državnog prosjeka. Kada je riječ o sjevernom regionu, u većini opština zarade su daleko od prosjeka na državnom nivou, a i broj zaposlenih nije na zavidnom nivou.

Najniže zarade primaju stanovnici Bijelog Polja, koje je nekada važilo za industrijski centar na sjeveru. Prosječna zarada u tom gradu je 657 eura. Nešto bolje plate imaju radnici u Petnjici, gdje prosječna plata iznosi 668 eura. Zatim slijedi jedna od najmlađih opština, Tuzi, u kojoj je prosječna zarada oko 680 eura. Za nijansu bolju zaradu primaju građani Andrijevice, odnosno svega osam eura više, tačnije 688.

Zarade daleko ispod državnog prosjeka primaju i stanovnici nekih od primorskih opština. Plata od 712 eura prosječna je u Ulcinju, za četiri eura je veća u centralnoj regiji, odnosno u Danilovgradu gdje je 716 eura, prosječan lični dohodak od 724 eura realnost je najvećeg bokeškog grada Herceg Novog, koliko iznosi i prosjek u Šavniku, koji je jedna od najnerazvijenijih opština. Za samo dva eura veća je prosječna plata u Rožajama, gdje iznosi 726 eura, dok je u Gusinju prosjek 729 eura. U Mojkovcu prosječna plata obračunata je na 737 eura. Po 746 eura prosječno primaju stanovnici Berana i Kolašina, a zaposleni u Baru imaju svega 12 eura veću prosječnu platu, odnosno 758 eura. Žabljak kao ljetnji planinski i turistički centar može da se pohvali prosjekom od 762 eura, dok Budvani, iako žive u prestonici turizma, primaju identičan iznos kao i stanovnici Plužina – 770 eura.

Ispod prosjeka primaju i stanovnici Nikšića i Plava, gdje prosječne zarade iznose 793, odnosno 795 eura po stanovniku.

Iznad državnog prosjeka zarade su zabilježene u svega pet crnogorskih opština. U Kotoru, gdje iznosi 810 eura, na Cetinju, gdje je izračunata na 824 eura, i u Podgorici, gdje je prosječna zarada obračunata za oko 12 eura više nego u prestonici i iznosi 836 eura. Na vrhu liste najplaćenijih stanovnika nalaze se najmlađa opština Zeta, gdje prosječna zarada iznosi 892 eura, i Tivat, koji već godinama dominira na listi, gdje je prosječna zarada daleko iznad crnogorskog prosjeka i iznosi čak 975 eura. Kada je riječ o visokoj zaradi u ovoj opštini, činjenica je da je visokokotirana zbog nižeg broja stanovnika, a samim tim i radnika, te nije riječ o nekom ekonomskom bumu.

Većina zaposlenih radi u javnom sektoru

U Crnoj Gori, prema podacima Uprave prihoda i carina, ukupno je zaposleno oko 240 hiljada građana, od čega gotovo 80 hiljada ili svaki treći radi u javnoj administraciji.

Da je država najbolji poslodavac, dokazuje činjenica da mladi najviše žele da zasnuju radni odnos u nekoj od državnih firmi, a mnogi napuštaju privatnike zbog boljih zarada i uslova u javnoj upravi.

Tako, u zemlji sa nešto više od 600 hiljada stanovnika, radi tek svaki drugi građanin, od čega trećina u javnom sektoru. Prema podacima Uprave prihoda i carina, koji su dostavljeni portalu Bankar, u Crnoj Gori je ukupno 239.494 zaposlenih.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Trgovine neće raditi 1. i 2. maja

Poručuju da za nepoštovanje slijede kazne

Foto: Berane online

Iz Uprave za inspekcijske poslove (UIP) podsjetili su sve privredne subjekte koji se bave trgovinom da ne mogu obavljati svoju djelatnost tokom Praznika rada koji obuhvata 1. i 2. maj odnosno srijedu i četvrtak.

„Podsjećamo sve privredne subjekte, koji se bave trgovinom na veliko i trgovinom na malo, da u skladu sa Zakonom o unutrašnjoj trgovini ne mogu obavljati djelatnost tokom Praznika rada koji obuhvata 1. i 2. maj odnosno srijedu i četvrtak“, navode iz Uprave za inspekcijske poslove.

Napominju da i tokom vjerskih, državnih i drugih praznika trgovina na veliko i trgovina na malo može se obavljati u:

apotekama;

specijalizovanim prodavnicama ili kioscima za prodaju hljeba, pekarskih proizvoda i kolača, cvijeća, suvenira, štampe, sredstava za zaštitu bilja ili pogrebne opreme;

benzinskim stanicama i prodavnicama za trgovinu na malo u okviru benzinskih stanica;

pijacama;

štandovima – tezgama, vitrinama i
automatima izvan pijaca i pokretnim prodavnicama;

prodavnicama, kioscima i automatima smještenim unutar zatvorenih područja autobuskih i željezničkih stanica, aerodroma i luka;

štandovima i kioscima u kojima se prodaju robe za vrijeme održavanja priredbi, festivala i manifestacija, sajmova i za vrijeme javnog prikazivanja kinematografskih djela;

skladištima za trgovinu na veliko.

„Ističemo da su za nepoštovanje pomenutih obaveza predviđene novčane kazne i zatvaranje objekata za dane u kojima nije dozvoljen rad i ovim putem apelujemo na privredne subjekte da poštovanjem propisanih obaveza daju svoj doprinos potpunoj primjeni zakona“, navode iz Uprave za inspekcijske poslove.

Kazali su i da će pored Call centra 080555555 za prijavu neregularnosti, građanima na raspolaganju tokom prazničnih dana biti i dežurni inspektori.

Kontakt telefoni dežurnih inspektora:

Srđan Simović 068881797, Podgorica
Milan Petrović 068872715, Podgorica
Jasmina Tuzović 068808874, Podgorica
Svetlana Veljić 067820525, Bar
Darka Radulović 068826546, Bar
Olga Bulatović 067620081, Ulcinj

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Radovi na izgradnji zaobilaznice oko Rožaja nakon 16 godina u finalnoj fazi

Ovaj projekat je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“

(Foto: Tufik Softić)

Radovi na završetku zaobilaznice oko Rožaja, koji traju već šesnaest godina, biće nastavljeni krajem maja ili početkom juna, kada Uprava za saobraćaj izabere novog izvođača. Novim tenderom koji je upravo raspisan, predviđeno je da radovi ne mogu da traju kraće od 350, ali ni duže od 450 dana. Portal RTCG je u više navrata pisao o tome da je iz Uprave za saobraćaj najavljeno da će ovaj projekat, koji je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“, biti završen, iako je to malo ko u Rožajama vjerovao.

Podsjetimo, prva faza projekta je počela da se gradi početkom 2008. godine i trebalo je da bude završena do kraja iste godine. Četiri godine nakon toga izvođač „Konstruktor inženjering“ iz Splita je otišao u stečaj, a iz posla su se izvukli i podizvođači „Integrač inženjering“ iz Banja Luke i tek formirana podgorička kompanija „Bemaks“.

Najave tadašnjeg ministra saobraćaja Ivana Brajovića da će ubrzo raspisati tender i završiti polsove prve faze u 2014. godini, ostale su mrtvo slovo na papiru.

(Foto: Tufik Softić)

Sarajevska firma „Euro asfallt“ sa partnerima posao izgradnje druge faze i dovršetka prve, dobila je 2017. godine, kada je ministar već bio kadar Bošnjačke stranke, Osman Nurković. Oko dvadeset miliona eura je bilo opredijeljeno za taj poduhvat, iz kredita Evropske investicione banke (EIB).

Bosanci sa partnerima iz Crne Gore imali su roko od 730 dana, ili dvije godine da projekat privedu kraju, od uvođenja u posao, u decembru 2017. što je značilo da su ga morali završiti do kraja 2019. godine.

Nekoliko pehova, kao što je rušenje mosta Veliki Ibarac i urušavanje tunela Ibarac, zatim pandemija korona virusa, kao i neriješeni imovinsko pravni odnosi, bili su razlog zbog čega je taj rok produžavan dva puta, do kraja 2021. godine. Bosanska firma, koja je je u međuvremenu došla u Crnoj Gori na loš glas i zbog puta preko Jelovice, koji su gradili četiri godine duže od predviđenog roka i preko dvadeset miliona skuplje od ugovorene cijene, ni ovaj rok za završetak zaobilaznice oko Rožaja nisu ispoštovali.

Oni su se povukli iz posla kada su naplatili oko 17,5 miliona eura, ali su im nove crnogorske vlasti naplatile penale u iznosu od preko milion eura i raskinuli ugovor sa njima u oktobru prošle godine.

Prije dva mjeseca direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović izjavio je da će tokom aprila raspisati tender za novog izvođača, nakon što im je kroz javne radove odobreno novih osam miliona eura za konačni završetak projekta.

(Foto: Tufik Softić)

Ako ovi rokovi koji su sada postavljeni budu ispoštovani, Rožaje bi za godinu, a najkasnije godinu i tri mjeseca od uvođenja novog izvođača u posao. To bi značilo skoro 18 godina od početka gradnje.

Zaobilaznica oko Rožaja, koja počinje u mjestu Zeleni na ulazu u Rožaje iz pravca Srbije, i završava se kod mosta Crnja, na izlazu iz grada, koštaće tako državu Crnu Goru ukupno oko dvadeset pet miliona eura, umjesto 19,7 da su je Bosanci završili u roku koji im je postavljen kada su posao dobili.

To sa „Euroasfalt“ nije kraj problema, jer ih čekaju brojni sporovi sa građanima Rožaja, kojima su uništili imanja, ostavljajući materijal koji je sada teško ukloniti.

Braća Demić, Mustafa i Enver krajem ove sedmice imaju ročište u sporu koji sa Bosancima vode već dvije godine zbog devastiranja 2,3 hektara zemljišta.

Protiv bosanske kompanije „Euro asfalt“ postoje dva predmeta u Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore.

(Izvor: RTCG)

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Benzin i eurodizel skuplji od ponoći

Eurosuper 95 i 98 poskupiće po dva, odnosno tri centa, eurodizel skuplji za cent

Ilustracija, Foto: Shutterstock

Eurosuper 95 i 98 biće skuplji od ponoći, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike.

Kako su naveli iz ovog vladinog resora, eurosuper 95 i 98 poskupiće dva i tri centa i u narednih 15 dana koštaće 1,62 eura, odnosno 1,66 eura po litru.

Eurodizel će poskupiti za cent i koštaće 1,49 eura po litru.

Poskupiće i lož ulje za cent, pa će naredne dvije sedmice koštati 1,45 eura po litru.

„Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 22. aprila, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 23. aprila“, piše u saopštenju resora.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije