Connect with us

EKONOMIJA

U JEKU PANDEMIJE

Ulje će biti još skuplje

Razlog za povećanje cijena osnovnih životnih namirnica je povećanje rasta nabavne cijene, poručuju trgovci. Cijene brašna i šećera su od ranije veće

Cijena suncokretovog ulja iz Srbije od prošle godine je porasla za 30 odsto, pa je od 1,15 eura stigla do 1,49 eura, koliko trenutno iznosi.

Prema najavama proizvođača, u narednom periodu čeka nas dalji rast cijena ovog proizvoda, kazala je za Pobjedu Olivera Lakonić iz kompanije Voli.

Cijene ulja povećali su i proizvođači iz Hrvatske, ali je taj rast nešto niži, za 20 odsto. Kada je riječ o brašnu, još u januaru je, kako navodi Lakonić, jedan dobavljač povećao cijenu za deset odsto, ali u posljednje vrijeme nije bilo nikakvih promjena u odnosu na to.

Zašto je došlo do poskupljenja

Šećer je, kako navodi, poskupio za deset odsto.

Na pitanje Pobjede zbog čega je došlo do povećanja cijena osnovnih životnih namirnica, Lakonić ukazuje da je, kada je riječ o trgovinama, razlog za povećanje rast nabavne cijene.

„Svakako da je uticaj pandemije na porast cijena globalno pitanje, ne možemo se u tom pogledu posmatrati izdvojeno od ostatka svijeta“, navodi Lakonić ukazujući da do povećanja cijena određenih proizvoda nije došlo samo u Voliju, već na kompletnom tržištu.

Zato, kako navodi, potrošači ne usmjeravaju nezadovoljstvo na njihov lanac, jer im je jasno da je porast cijena uslovljen nabavnom cijenom. Uočljive su promjene u ponašanju potrošača, ukazuje Lakonić.

Navodi da je nakon prvog talasa pandemije u martu prošle godine, kada je bila pojačana trgovina i pravljenje zaliha, uslijedio period pada potrošnje. Sada kupci racionalizuju trgovinu i trude se da jednim dolaskom u market obezbijede više namirnica.

Na pitanje zbog čega je došlo do povećanja cijena, Gabrijela Nedović iz kompanije Mesopromet ukazuje da maloprodajne cijene mijenjaju u odnosu na promjene nabavne cijene od dobavljača.

„Zašto pak dobavljači povećavaju nabavne cijene, možda je bolje pitati njih. Ono što je logično jeste da je razlog porast cijena sirovina koje koriste za proizvodnju“, smatra Nedović.

Da su sve djelatnosti, uključujući i trgovinu i dalje pod uticajem pandemije, smatraju u kompaniji Merkator u okviru koje posluju marketi Idea.

Nijesmo dobili precizan odgovor da li je u njihovim marketima došlo do poskupljenja i u kojoj mjeri, ali ukazuju da uprkos izazovima koje je donijela pandemija, preduzimaju sve mjere kako bi potrošačima omogućili jednako pristupačne cijene.

„Ukoliko je i došlo do promjena određenih cijena, to je isključivo posljedica povećanja nabavnih cijena od strane dobavljača, odnosno proizvođača. Glavni uzroci pomenutih promjena u nabavnim cijenama na širem nivou ogledaju se u globalnom povećanju berzanskih cijena samih artikala i sirovina, ali i povećanju cijena prevoza i energenata“, smatraju u Merkatoru.

Monstat

Prema posljednjim podacima Monstata za februar, minimalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu iznosi 646,9 eura, od čega se 277,70 eura izdvaja za hranu.

Gledajući strukturu ove korpe, zanimljivo je primijetiti da je mjesečni trošak za četvoročlanu porodicu za ulje i masti 6,60 eura, što bi prema trenutnim cijenama pojedinih ulja značilo da potroše četiri litra.

Ista porodica, prema procjenama Monstata, za meso potroši 60 eura, odnosno po dva eura dnevno, dok za ribu potroši 3,80 eura za šta u pojedinim marketima može kupiti jedan kilogram pastrmke i to očišćene.

EKONOMIJA

Guvernerka Centralne banke uštedjela više od 175.000 eura, primala preko 6.000 mjesečno

To se navodi u izvještaju o imovini za prošlu godinu koji je Radović dostavila Agenciji za sprečavanje korupcije

Više od 175.000 eura, tačnije 175.911 eura, na računu ima guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović.

To se navodi u izvještaju o imovini za prošlu godinu koji je dostavila Agenciji za sprečavanje korupcije.

Kao guvernerka je tokom prošle godine od plata zaradila 70.266 eura, a one su se krećale od 5.657 do 6.450 eura.

Prijavila je i 200 eura koje je kao naknadu dobila za 8.mart, 200 eura naknadu za Dan Centralne banke, 750 eura zimnice i 1.000 eura nagrade svim zaposlenim na kraju poslovne godine.

U radu Savjeta za finansijsku stabilnost Crne Gore, kao predsjedavajuća, zaradila je 12.080 eura.Vozi Nissan Qashqai 1,5 DCI iz 2015.godine.

U nasljedstvo je dobila zemljište od preko 1.500 kvadrata, a suvlasnica je zemljišta od 3.226 kvadrata.

Ima akcije u više društava.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Spajić potpisao sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima

Osnova za velike projekte na jugu i sjeveru Crne Gore, poručeno je iz Abu Dabija nakon potpisivanja sporazuma

Potpisan sporazum

Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su sporazume o ekonomskoj saradnji i zajedničkom ulaganju na svečanosti organizovanoj u Predsjedničkoj palati u Abu Dabiju.

Sporazume su potpisali crnogorski premijer Milojko Spajić i vicepremijer Vlade UAE i ministar vanjskih poslova, Šeik Abdulah Bin Zajed Al Nahjan, uz prisustvo predsjednika Šeika Muhameda bin Zajeda Al Nahjana.

Svrha sporazuma je da podstakne razvoj saradnje na osnovu jednakosti i uzajamne koristi u potpunom skladu sa zakonodavstvima dvije države. Saradnja će obuhvatiti brojne oblasti, sa posebnim fokusom na strateške i projekte od javnog interesa, koji će rezultirati ekonomskim benefitima za građane obje države.

„Crnoj Gori su neophodne investicije kredibilnih kompanija koje su imale decenije uspješnih velikih projekata, i za koje su najreputabilnije države svijeta spremne da garantuju. Sporazumom o ekonomskoj saradnji stvoren je osnov za proširenje oblasti saradnje, koje će rezultirati većim ulaganjima u Crnu Goru.

Sporazum o saradnji u oblasti turizma predstavlja osnovu za projekte, koji će rapidno ubrzati ekonomski rast, otvoriti nova radna mjesta te poboljšati standard i kvalitet života, ravnomjerno raspoređujući benefite – na jugu i sjeveru zemlje. Zato naglašavam odredbu Sporazuma kojom se predviđa razvoj projekata u različitim regionima Crne Gore prvi put u istoriji vodeći računa o ravnomjernom razvoju naše zemlje“, istakao je premijer Milojko Spajić nakon potpisivanja.

Premijer Spajić je kazao i da je ovo velika šansa Crne Gore za ubrzani ekonomski razvoj, a time i korak ka mnogo većim platama, penzijama i drugim benefitima za sve naše građane.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Berane nudi Alabaru iz Emirata da ulaže u Jelovicu

Opština Berane uputila Vladi projektnu ideju koja se tiče razvoja planinskog turizma na planini Jelovici

Foto: Visit Berane

Područje Jelovice uskoro bi moglo da postane destinacija na kojoj će, u cilju izgradnje turističkih kapaciteta, jedan od vodećih svjetskih investitora iz Ujedinjenih Arapskih Emirata Mohamed Alabar uložoti svoj kapital.

Takva vijest je procurela nakon što je nedavno premijer Milojko Spajić saopštio da je Vlada usvojila Sporazum o ekonomskoj saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i da on predstavlja okvir za buduću saradnju u različitim oblastima – turizmu, infrastrukturi, energetici, poljoprivredi, finansijam. Te najave potkrijepila je i Spajićeva najava da će će uskoro doći do konkretnih sporazuma, te da će među prvima biti jedan koji će se odnositi na velike turističke razvojne projekte na jugu i sjeveru zemlje.

Da je Jelovica pogodno područje za ulaganja potvrdio je u izjavi za „Dan“ i predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac. On je kazao da je Opština Berane, nakon sastanka predsjednika opština sa sjevera Crne Gore sa premijerom Spajićem, uputila Vladi projektnu ideju koja se tiče razvoja planinskog turizma na planini Jelovici.

„Nakon sastanka sa premijerom, na kojem nas je obavijestio o namjerama i interesovanju gospodina Alabara za ulaganje u planinski turizam, sve opštine su prihvatile da pošalju projektnu ideju, na kojoj lokaciji bi potencijalni investitor mogao uložiti sredstva. Što še tiče opštine Berane, mi smo predložili lokalitet Jelovice, uzimajući u obzir planska dokumenta, kao i prostor beranske strane Bjelasice, uključujući i naš aerodrom u čitav projekat. Smatramo da je Berane kao geografski centar sjeveroistočnog dijela Crne Gore idealno podneblje za ulaganje u taj vid planinskog turizma, uzimajući u obzir da se 40 odsto teritorije Bjelasice nalazi na teritoriji opštine Berane, koja je okruženo i planinama Mokra i Cmiljevica. Ujedno u neposrednoj blizini su i Komovi i Prokletije“, istakao je Lutovac.

Dodao i da je saobraćajna infrastruktura jedan od ključnih razloga koji Jelovici daje prednost za moguća ulaganja.

„Drugi ključni razlog je saobraćajna infrastruktura, počevši od auto-puta koji će se izgraditi u narednih par godina, čime se Berane otvara prema centralnom i južnom dijelu države i postaje lako dostupna destinacija. Dalje, aerodrom, koji može imati više funkcija u ovoj projektnoj ideji, počevši od komercijalnih letova, pa do heliodroma na samom aerodromu i Jelovici. Sve to uliva nadu da ćemo imati ekspanziju razvoja turizma u našoj opštini“, zaključuje Lutovac.

Jačanje privrede zaustaviće iseljavanje

Lutovac vjeruje da će moguće investicije na Jelovici pozitivno uticati na jačanje privrede i zasutavljanje iseljavanja stanovništva.

„U svakom slučaju, ukoliko se gospodin Alabar odluči da investira u sjever Crne Gore, nadamo se da će to biti Bjelasica i beranski dio te planine, a dolazak investitora takvog kalibra bi potpuno oživio beransku privredu, koja bi se dalje ubrzano razvijala na račun te investicije. Sigurni smo da bi takva investicija uticala pozitivno i na demografsku sliku naše opštine, za koju vidimo da je užasavajuća. Zato su takve investicije i više nego dobrodošle u Berane, zbog čega u tom pravcu dajemo punu podršku premijeru i nadamo se da će lokacija investicija biti naše Berane“, kazao je Lutovac.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije