Valentina Pavličić izabrana je za predsjednicu Vrhovnog suda Crne Gore, saopštio je predsjednik Sudskog savjeta Radoje Korać.

Sudski savjet odlučivao je danas da li će bivša zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava (ESLJP) u Strazburu biti nova predsjednica ovog suda.

„Gospođa Pavličić je sada na dužnosti nacionalnog konsultanta Savjeta Evrope za vladavinu prava. Sudski savjet očekuje da će izbor čelnika Vrhovnog suda u Crnoj Gori u punom kapacitetu doprinijeti da se poboljša i realno stanje i percepcija o pravosuđu u Crnoj Gori“, kazao je Korać.

Pavličić je nakon izbora za predsjednicu Vrhovnog suda izjavila da će se potruditi da u petogodišnjem mandatu transformiše sudski sistem u sistem koji je spreman za primjenu pravne tekovine EU, sistem koji sudi za napredak društva. Poručila je Briselu da crnogorske institucije nisu krhke, već otporne na političke uticaje.

„Vrhovni sud biće hram struke“, kazala je Pavličić.

Predsjednik Sudskog savjeta Radoje Korać na početku sjednice je prvo obrazložio predlog Vrhovnog suda da se Valentina Pavličić izabere za predsjednicu i pročitao njenu biografiju. Podvukao je da je Pavličić pripremila program rada na 60 strana, a onda ona obrazložila neke od osnovnih ciljeva. 

„Ovdje pred vama nalazim se kao ostvarena osoba koja se pravom bavi tri decenije. Prirodno je da iz profesionalnih sazrijevanja, da i u meni sazre lična odluka koja nije donijeta preko noći. Donijeta je nakon određenog vremena koji sam provela kao predstavnica Crne Gore pred međunarodnim pravosudnim organima. Program sam započela analizom stanja koje u sudstvu nije dobro. Mislim da ste i vi to u vašim izvještajima konstatovali“, kazala je Pavličić. 

Istakla je da je 148 hiljada predmeta u 2023. godini, a da na današnji dan, u 2024. ima 151 hiljada predmeta. Kada analiziramo riješene i neriješene, Pavličić je kazala da je na taj dan prošle godine bilo pola riješenih predmeta. Upravo te brojke govore da  sudski sistem nije u prilici da rješava priliv novih predmeta.

„Iako procentualno sudovi rješavaju stare predmete, brojke se povećavaju. Mislim da su to stvari koje ozbiljno brinu. Svi oni koji se sudovima obraćaju sa stigmatizacijom, moraju biti svjesni da time podrivaju državu, podrivaju društveni sistem. Nije prihvatljivo da se pred crnogorskim sudovima nalazi 150 hiljada predmeta, a da mi o sudijama i sudskom sistemu, onima koji se kandidaju za rukovodeće pozicije, da se izražavamo onako kako je to predstavljeno u medijima. Ukoliko mi se ukaže prilika da, vašom odlukom, budem predsjednica Vrhovnog suda, tome ću se suprostaviti. Ne zbog sebe, nego zbog sudija i rada koji iznose“, istakla je ona. 

Govoreći o nezavisnosti sudskog sistema, Pavličić smatra da je suvišno, jer je preporukama i poveljama objašnjeno sta je nezavisnost.

„Nije nezavisnost uspostavljena da bi se štitili sudije, nego građani. Nezavisnost je jemstvo sudije za nepristrasnost sudije. Obzirom da se kandidujem za predsjednicu Vrhovnog suda i cjelokupnog sudskog sistema, mi ozbiljno zaostajemo u predmetima građanske i upravne materije“, kazala je ona. 

Podsjeća da je sudsku funkciju napustila 2015. godine, bez ijednog nezavršenog predmeta.

Rješavanje pitanja efikasnosti

Pavličić kaže da 26 odsto završenih predmeta iz Upravne materije i 52 odsto na nivou građanske materije predstavlja ozbiljno upozerenje da je nešto već trebalo da se uradi.

„Cilj je stvaranje stvaranje suda i sudije modernom zato što je to standard koji služi društvu i napretku društva i koje je spremno za primjenu pravnih tekovina EU. Mi smo se obavezali da ’26 godine zatvorimo pregovore tako što ćemo sudstvo dovesti iz umjereno spremnog u spremno za primjenu pravnih tekovina. To nam je potrebno zbog nas, ne samo zbog Brisela i EU“, istakla je ona.

Ističe da nije crnogorski sudski sistem došao sad u ovu situaciju, već da se čini da je 169 predmeta iz oblasti specijalnog suda.

„Ta vrsta predmeta ne može se suditi na ovaj način kao do sad. Da bi promijenili pristup, promijeniti praćenje toka predmeta. Ne može se predmet OKG i visoke korupcije suditi ad hoc bez napisanog ličnog plana sudija i strategije sudskog postupka“, navela je Pavličić.

Odluka vetinga političke prirode

Na pitanje člana Sudskog savjeta Predraga Tabasa šta je po njoj razlog za povećanje predmeta, te kakav je njen stav o vetingu i o zakonodavnom okviru u okviru efikasnosti sudova, ona kaže da je veting krajnja mjera koja se preduzima u društvima koje prave otklon od sistema.

„Kod nas veting je, od laičke javnosti populisticki. Korupcija nije samo novac već i neuzimanje predmeta po rasporedu, a mi ne možemo to znati bez funkcionalne analize pravosuđa koja nije urađena. Odluka vetinga je političke prirode, to nije sporno. Komisije ne mogu sprovoditi veting bez strane podrške. Treba uključiti evropske partnere koji imaju jasne stavove o tome“, navodi Pavličić. 

Član Sudskog savjeta Rade Ćetković pitao je da prokomentariše izvještaj EU da je Crna Gora napravila dobre korake u reformi pravosuđa, ali da je sudska vlast krhka i osjetljiva na političke promjene.

Pavličić je navela da je sudstvo je u nižem rangu u odnosu na izvršnu i zakonodavnu vlast.

„Npr, odredbe ZKP ne mogu da predlažu poslanici i da su to stručne analize koje donose boljitak. Preglasna politika je utihnula pravosuđe“, navela je ona.

Podsjetimo, Pavličić koja je nacionalna konsultantkinja Savjeta Evrope za oblast vladavine prava u vezi implementacije presuda ESLJP u nacionalni pravosudni sistem, je prošle sedmice na Opštoj sjednici Vrhovnog suda dobila podršku deset sudija te instance.

Osim Pavličić, na javni oglas za izbor predsjednika Vrhovnog suda su se prijavili i predsjednik Upravnog suda Miodrag Pešić, vršiteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković i sutkinja tog suda Ana Vuković, ali su dobili manju podršku.

Javni glas objavljen je 10. jula i to je deveti pokušaj izbora predsjednika Vrhovnog suda, pozicije koja je upražnjena od kraja 2020. godine kada je Vesna Medenica dala ostavku na tu funkciju.

Najvažniju poziciju u pravosuđu od septembra 2021. u v.d. mandatu pokriva Vučković.