Connect with us

HRONIKA

ISKAZ SUDIJE STANKOVIĆA

„Vesna Medenica me pritiskala, presudio sam iz straha da mi ne napravi problem“

Uhapšena bivša predsjednica Vrhovnog suda tražila od njega da donese presudu u predmetu čiji je akter bila firma „Carine“, ističući da se bojao od nje, jer je moćna osoba i mogla je da mu pokvari lične planove i stvori ozbiljne probleme

Medenica, Foto: Savo Prelević

Sudija Osnovnog suda u Herceg Novom Jovan Stanković ispričao je specijalnim tužiocima kako je uhapšena Vesna Medenica tražila od njega da donese presudu u predmetu čiji je akter bila firma „Carine“, ističući da se bojao od nje, jer je moćna osoba i mogla je da mu pokvari lične planove i stvori ozbiljne probleme.

Iskaz Stankovića dio je optužnice protiv Vesne i Miloša Medenice i još 14 osoba, koju je tužilaštvo predalo Višem sudu 17.oktobra. Kontrola optužnice protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda, njenog sina i drugih optuženih, zakazana je za 1. novembar.

Medenica je uhapšena 17.aprila u Podgorici i od tada je u pritvoru. Njoj se, između ostalog, stavlja na teret da je u martu ove godine u Herceg Novom, koristeći društveni položaj kao bivša predsjednica Vrhovnog suda, posredovala da se donese presuda bez zakonskog utemeljenja.

Medenica uhapšena 17. aprila (Foto: privatna arhiva )

To je uradila jer je u predmetu Osnovnog suda u Herceg Novom P.br.684/21, u kojem su stranke bili tužilac “Carine” DOO Podgorica i tuženi Pavle Popović, nakon njenog prethodnog interesovanja za donošenje odluke u sporu u korist tužioca čiji je vlasnik njen kum Čedomir Popović, Stanković kao sudija Osnovnog suda suprotno zakonu donio presudu zbog propuštanja.

Tu presudu je donio 24. marta 2022. godine, iako je znao da tužbu radi odgovora nije primio lično tuženi Pavle Popović i da je uz tužbu priložena kopija ugovora o zajmu koja nije ovjerena.

Stanović je informisao Medenicu o neurednoj dostavi tužbe tuženom radi odgovora kao jednom od nužnih uslova za donošenje presude zbog propuštanja, ali mu je ona rekla da bez obzira na to donese presudu. Po mišljenju SDT, Medenica je time izvršila krivično djelo protivzakonit uticaj.

Portal Libertas press objavio je optužnicu protiv Medenice i drugih osoba, pa donosimo ključne djelove Stankovićevog iskaza.

Sudija Stanković je u iskazu u istražnom postupku 17.maja pred Specijalnim državnim tužilaštvom naveo da je u pravosuđu već skoro 20 godina, započeo je karijeru 2003. godine kao pripravnik u Osnovnom sudu u Herceg Novom. Većinu radnog staža u struci je proveo u pravosuđu sa jednom kraćom pauzom u privatnom sektoru a za sudiju Osnovnog suda u Kotoru je izabran 2012. godine.

„Za sve godine njegovoga rada u pravosuđu na rukovodećoj funkciji je bila okrivljena Medenica, i on iz njemu nepoznatog razloga nikada nije bio njen miljenik i od starta je imao osjećaj netrpeljivosti okrivljene prema njemu. Smatrao da je moguće da je razlog bio to što je on 2011. godine, kao savjetnik u Osnovnom sudu u Herceg Novom vodio izvršne predmete kada je u toku bio jedan izvršni postupak u kojem je trebalo iseliti jedno lice koje je oboljelo od multiple skleroze iz jedne barake u Baošićima gdje je živio kao izbjeglo, odnosno raseljeno lice, i on je taj postupak vodio tražeći kako da na najhumaniji način iseli to lice“, piše u optužnici.

Kako se ističe, imao je problem sa službama koje je trebalo da mu pruže podršku vezano za iseljenje, službe za socijalni rad, policije i tako dalje, a postojao je i ljekarski nalaz koji je ukazivao da bi nasilno iseljenje tog lica mogao da dovede u pitanje njegov život.

„Jednom prilikom je okrivljena Medenica došla u sud, da li u kontrolu ili u posjetu sudu, nije se mogao sjetiti, i interesovala se za taj predmet i on je bio pozvan jer je obrađivao taj predmet da pojasni o čemu se radi. Ona je jako insistirala da se to završi što prije. Nije znao da li je ona imala neki interes u tome, ali je insistirala da se predmet što prije završi. Tada joj je objasnio situaciju i ona je tada bila vrlo neprijatna. Govorila je da je on nesposobnjaković, da ne treba da radi u sudu, kakav je to način da se neko ne može iseliti i slično. Pojasnio je da je tada on bio savjetnik a sudija zadužena tim predmetom je bila Zorica Dabetić, koja je bila prisutna prilikom tog razgovora sa Medenicom ali kako je obrađivao taj predmet, on je bio i meta tih kritika. Nije smatrao da je tada ušao u neki sukob sa njom ali je bilo rasprave i, iskreno, od tada ga nije zavoljela i imao je osjećaj da ga ne voli“, navodi se u tekstu optužnice.

Stanković svjedoči da ga je tokom njegovog rada kao sudije, u Kotoru jedne prilike, a i u Herceg Novom jedne prilike prilikom kontrole bez razloga napadala pred kolegama, i to da je neznalica, da mu ne treba sudijska toga, sve na nivou ličnih uvreda.

„Na te navode nije reagovao jer nije bilo potrebe da reaguje, znajući da su njegovi rezultati sasvim dobri. Pojasnio je da je drugi sudija vršio kontrolu predmeta i da od tog sudije nisam imao nikakve kritike osim nekih sugestija, dok je Medenica imala jasno i javno izraženu kritiku na njegov rad“, citiran je Stanković.

Dalje je naveo da je 2015. godine konkurisao za mjesto tzv. sekondiranog sudije, ali zbog okolnosti privatne prirode nije mogao da ode u Evropski sud i to je objasnio rukovodiocu Evropskog suda, pa je na njegovo mjesto otišla koleginica Katarina Peković, koja je bila drugorangirana. Njoj je istekao mandat 2018.godine, a onda je saznao da je Evropski sud tražio njega bez ikakvog konkursa, zbog toga što je navodno ostavio dobar utisak prvi put.

„O tome su ga obavijestili telefonskim putem ujutru u 08.45 časova na dan kada je održavana sjednica Sudskog savjeta i na kojoj se odlučivalo o upućivanju sudije u Evropski sud za ljudska prava s tim da je morao da se izjasni u roku od deset minuta da li želi da ide ili ne. S obzirom da je već bio upoznat o svemu, odmah je rekao da pristaje. Otišao je u septembru 2018. godine u Strazbur i njegov mandat traje dvije godine, tamo je postigao mnogo dobre rezultate, međutim, u poslednje dvije godine njegovog mandata ga je zahvatila pandemija korona virusa, te je imao velikih problema da se vrati u Crnu Goru“, navedeno je u optužnici.

Medenica dugo godina bila na čelu Vrhovnog suda (Foto: RTCG, arhiva)

Nakon što se vratio iz Strazbura, odnos okrivljene Medenice prema njemu koji je bio jako negativan potpuno se promijenio, svjedoči on.

„Prilikom jedne posjete sudu u Herceg Novom u novembru 2020. godine, okrivljena Medenica tražila je da se sastane sa njim, što je njega lično iznenadilo. Razlog njenog zahtjeva da se sastane sa njim je prevashodno bio da mu izjavi saučešće zbog smrti majke, a drugog razloga zapravo nije ni bilo. Prilikom tog njihovog susreta sa njima je bio i predsjednik suda u Herceg Novom Ivan Perović i oni su se sastali u njegovom kabinetu. Na tom susretu se nije razgovaralo o poslu, predmetima nego o sasvim nekim trećim temama, pritom je iskazala potpuno neki drugi prijateljski odnos prema njemu kao i ljubaznost koju do tada nije doživljavao od nje“, piše u tekstu optužnice.

Nakon toga, sa Medenicom nije imao nikakvog kontakta ni susreta do početka marta 2022. godine, odnosno poslije 11. marta, kada ga je prvo pozvala telefonom, ali on njen broj telefona nije imao i nije se ni javio jer mu je bio nepoznat broj, nakon čega je uslijedila poruka preko Vajbera gdje je shvatio da je u pitanju okrivljena Medenica. Ona mu je tada rekla da se nalazi u Institutu Igalo u Herceg Novom i da bi voljela da sa njim vidi i popije kafu, a nije mu objasnila iz kojih razloga.

„Našli su se nekih dva dana posle poziva, u kafe baru „Do Do” na Škveru u Herceg Novom negdje oko 19 časova, gdje je sjedjela Medenica i još jedna gospođa koju je okrivljena predstavila kao svoju kumu. Imena te gospođe se nije mogao sjetiti, zna da je okrivljena a predstavila kao kumu a radi se o ženi plavih očiju i sijede kose. Istakao je da je taj razgovor bio prijateljski i vodio se u jednom dijelu o stanju u pravosuđu nakon odlaska okrivljene. Dalje je istakao da on nije znao kakvu okrivljena moć kao bivša predsjednica Vrhovnog suda još ima, ali je u tom razgovoru potencirala da se stalno viđa sa ljudima koji su na visokim položajima, a čini mu se da je pomenula Hasniju Simonović i još neke sudije Vrhovnog suda, kao i Vesnu Zvicer. Ni u jednom trenutku okrivljena Medenica njemu nije, ali jeste kao utisak da je htjela da mu stavi do znanja da je još moćna osoba, u šta on nije imao razloga da sumnja jer je zaista dugo bila predsjednik Vrhovnog suda i epicentar svega u pravosuđu, a svakako u svim ovim previranjima u Crnoj Gori nije mogao da pretpostavi koliki je stvarni stepen njene moći“, citira se u optužnici Stankovićev iskaz, prenosi Libertas.

Kako se napominje, taj njihov razgovor u jednom trenutku prešao na drugu temu, odnosno na njegov privatni život, kada ga je okrivljena pitala kako živi i tada joj je rekao da je doslovno nekoliko dana prije zaprosio jednu djevojku koju je inače upoznao u Strazburu i koja je Mađarica, a rekao joj je da planira da napusti pravosuđe, da se oženi i da živi u Budimpešti.

Sjeća se da je sa tog razgovora otišao i dalje zbunjen tim njenim prijateljskim odnosom prema njemu i nesiguran u stepen moći koju okrivljena ima. Pojasnio je da je bio u blagom strahu od toga šta bi mu okrivljena mogla uraditi ukoliko bi joj se na neki način zamjerio jer nije vjerovao u njen prijateljski nastrojen odnos prema njemu, s obzirom da za takav odnos nije bilo razloga.

Tokom tog prvog razgovora te večeri, Medenica ga je zamolila da pogleda jedan predmet koji se odnosi na radni spor radnika Instituta Igalo u Herceg Novom, odnosno zamolila ga je, ukoliko postoji mogućnost, da se taj predmet zakaže. Medenica ga je potom zvala za drugi predmet, rekavši mu „da pogledaj taj predmet, to mi je za kuma” i zna da je okrivljenoj istog dana poslao poruku da je pita za broj predmeta jer nije upamtio.

„Na šta mu je okrivljena odgovorila i ispostavilo se da je to predmet između tužioca ‘Carine’ i tuženog Pavla Popovića. Naveo je da ga je pitala da vidi dokle je to stiglo, a on je predmet pogledao i utvrdio da je ‘Carine’ zastupala koleginica Tamara Durutović dok tuženog Pavla Popovića nije zastupao niko, da je predmet spora bio dug po osnovu zajma. Taj zajam je iznosio 20.000 eura, bez kamate koliko se mogao sjetiti, a rok vraćanja je bio predviđen u najskorijem roku, odnosno po pozivu zajmodavca“, piše u optužnici.

Pojasnio je da je tužba u tom predmetu bila upućena tuženom na odgovor sa uobičajnim dopisom koji se šalje uz tužbu, da nije bilo odgovora na tužbu, da isti nije dostavljen, da je rok na tužbu od 30 dana istekao, ali povratnicu o uručenju tužbe koliko je mogao da vidi nije potpisao tuženi lično nego njegova supruga.

„Pošto se Medenica interesovala za predmet, on joj je sve to predočio preko poruke, a okrivljena mu je sugerisala donošenje presude zbog propuštanja. Dalje je već pojasnio da je već tu osjetio blagi pritisak da ga okrivljena gura u tom pravcu, ali je, s obzirom da nije bio siguran šta ona zapravo hoće od njega, pitao da li da zakaže ili da donese presudu zbog propuštanja, na šta mu je izričito rekla da donese presudu zbog propuštanja. Napomenuo je da se u tom trenutku našao u jednoj vrlo nezgodnoj poziciji jer smatra da bi se okrivljenoj zamjerio da je odbio i otvorio vrata za dalje pritiske da se taj predmet završi, a sa druge strane je pred sobom imao činjenično po njegovom mišljenju i ubjeđenju čist predmet“, naglašeno je u tekstu optužnice.

Specijalno tužilaštvo optužnicu predalo 17.oktobra (Foto: RTCG, arhiva)

Zbog toga je pod tim pritiskom koji je osjećao kroz neposrednu komunikaciju i bojazan od posledica zamjeranja okrivljenoj, napravio grešku i donio presudu zbog propuštanja. U tom trenutku mu je to djelovalo kao najbezbolnije rješenje, jer sa jedne strane njegove odluke nisu konačne i na njih uvijek ljudi imaju pravo žalbe, a sa druge strane se nije zamjerao okrivljenoj i „skinuo je sa dnevnog reda“, ali je time praktično svu priču prebacio na teret Višeg suda ukoliko bude žalbe, a pretpostavio je da bi žalbe moglo biti.

„Medenici je javio da je donio tu odluku i sva ostala komunikacija koja je uslijedila posle toga je bila usmjerena na isti način, odnosno da mu okrivljena ne zamjeri i da on od svega toga pere ruke, jer sa okrivljenom više nije htio da ima bilo kakvog posla. Pribojavao se da je sav taj prijateljski odnos prema njemu zapravo laž i da mu okrivljena ne stvori problem kada mu je to najmanje potrebno, a u tom trenutku je, zbog odlaska dvoje sudija iz suda u Herceg Novom, dužio 760 predmeta i u brojnim predmetima je preko dozvoljenih granica kasnio sa izradama odluke, što bi bilo dovoljno za pokretanje disciplinskog postupka protiv njega. Istakao je da je okrivljena znala za njegove životne planove i koliko mu je bilo bitno da izađe iz pravosuđa bez ikakvih problema i disciplinske odgovornosti“, ispričao je Stanković pred tužiocem.

Nije mogao da opravda svoju grešku ali u mnogim predmetima parnične sudije često rješavaju predmete „lomljenjem preko koljena”, upravo u situacijama kada je sasvim jasno da stranka izbjegava prijem da bi izbjegala odgovornost. Pojasnio je da mu je sve izgledalo nesporno. Nije slao tužbu na uređenje jer je tužioca zastupao kvalifikovani punomoćnik i nije vidio razlog za uređenje tužbe.

Dalje je pojasnio da je bio pod pritiskom, da se bojao da mu se životni planovi ne poremete, napravio je grešku, to priznaje i sigurno ne bi tu grešku ponovio jer u deset godina sudijske funkcije nije imao nikakve mrlje u karijeri, a ovdje je jednostavno posrnuo pod pritiskom. Istakao je da je bio u strahu jer je imao saznanja o iskustvu svojih kolega, i to Slavice Stjepčević koja je plakala u njegovoj kancelariji kada je protiv nje pokretan disciplinski postupak a Medenica nije htjela ni da je primi na razgovor.

„Svjestan je svoje greške, ali vrijeme ne može da vrati a da može, ne bi ovako postupio. Greška je bila iznuđena jer se našao pred moćnikom, nesiguran u to koliki je to moćnik a siguran da može da mu stvori problem. Nikakve dodirne tačke sa bilo kakvim grupama i organizacijama nema i nikada nije imao i uvijek se držao po strani. Istakao je da ne poznaje stranke iz ovog postupka, niti zna ko iza njih stoji i o čemu se tu radi, da je to za njega bio samo predmet u kojem je napravio grešku na koju je bio prisiljen“, navedeno je u tekstu optužnice.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

HRONIKA

Pucnjava u Siti kvartu: Ranjen Igor Nedović

Iz policije su kazali da je prijavljena upotreba vatrenog oružja u ugostiteljskom objektu u naselju Siti kvart na štetu jednog lica

Foto: Screenshot

Podgoričanin Igor Nedović ranjen je u pucnjavi koja se danas dogodila u Siti kvartu kod kafića Doppio u Podgorici, saznaje Portal RTCG iz Uprave policije.

Iz policije su kazali da je prijavljena upotreba vatrenog oružja u ugostiteljskom objektu u naselju Siti kvart na štetu jednog lica.

Ulica Pera Šoća je blokirana.

Policija je na licu mjesta.

Nastavite sa čitanjem

HRONIKA

Opljačkana zlatara u Podgorici: Dvije osobe biber sprejem poprskale radnice

U toku je uviđaj

Foto: Luka Zeković

Zlatara Mikel, u Ulici Miljana Vukova u Podgorici, opljačkana je danas, saznaju Vijesti nezvanično.

Prema istim informacijama dvije osobe su biber sprejem poprskale radnice u zlatari i ukrale veću količinu zlata.

Foto: Luka Zeković

Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica obaviješteno da je iz jedne zlatare ukradena veća količine nakita.

„O događaju je obaviješteno tužilaštvo i preduzimaju se dalje aktivnosti na pronalasku izvršilaca i utvrđivanju svih okolnosti događaja“, rečeno je Vijestima.U toku je uviđaj.

Nastavite sa čitanjem

HRONIKA

Policija razbila djelovanje organizacije „Fortis Crna Gora“: Uhapšeni osnivač i vođa i jedan od članova

Uhapšeni Nenad Kukuličić iz Zete i Đorđe Andrić, državljanin Srbije sa boravkom u Podgorici

Foto: Boris Pejović

Uprava policije saopštila je da je razbijeno djelovanje organizacije „Fortis Crna Gora“ – uhapšeni su osnivač i vođa i jedan od pripadnika organizacije.

Podgorička policija uhapsila je Nenada Kukuličića iz Zete (36) i Đorđa Andrića (33), državljanina Srbije sa boravkom u Podgorici, zbog sumnje da su počinili krivična djela – nasilničko ponašanje u saizvršilaštvu.

Identifikovano je više osoba i u odnosu na njih se „preduzimaju procesne mjere i radnje“, saopštila je Uprava policije.

„Kako se sumnja, N.K. je pomenuto krivično djelo izvršio na način što je tokom 2025. godine formirao organizaciju ‘Fortis Crna Gora’ te zajedno sa Đ.A. i drugim pripadnicima ove organizacije, čije je lociranje predmet procesnih mjera i radnji, u toku marta 2025. godine na dvije lokacije u Podgorici, na prevaran način naveo na dolazak, a potom grubo vrijeđao i fizički napao dva oštećena lica, zadajući im udarce u predjelu glave i tijela, usljed čega su oštećeni zadobili tjelesne povrede. Takođe, sumnja se da je N.K. na svom mobilnom telefonu dokumentovao pomenute radnje u kojima pripadnici ove organizacije nezakonito, primjenom fizičke sile, prijetnje i ponižavajućih metoda zlostavljaju i kažnjavaju oštećena lica, u cilju iznuđivanja iskaza, njihovog javnog poniženja i diskreditacije, nakon čega je takav sadržaj postavljan na internet stranice organizacije ‘Fortis'“, piše u saopštenju.

Kažu da je policija u Podgorici i Nikšiću, u saradnji sa službenicima Odsjeka za kriminalističko-obavještajne poslove, do sada identifikovala više pripadnika te organizacije i nadležnim tužilaštvima podnijela krivične prijave protiv dvije osobe zbog sumnje da su počinili krivična djela zlostavljanje i nasilničko ponašanje.

„Naglašavamo da ovaj oblik destruktivnog djelovanja karakteriše inostrani element te da je pomenuta grupa djelovala pod izgovorom pomoći u identifikaciji osumnjičenih za seksualno uznemiravanje maloljetnika, lažno se predstavljajući i zlostavljajući lica koja su navodno počinila krivična djela na štetu maloljetnih lica putem društvenih mreža, služeći se pri tome bezobzirnim diskriminatorskim metodama, ugrožavajući osnovna ljudska prava, kao i prava pojedinaca na pravičnu i fer odbranu u dokaznom postupku“, saopštila je policija.

Rekli su da će Uprava policije i narednom periodu preduzimati aktivnosti na suzbijanju i sprečavanju nezakonitog djelovanja koje proizvodi štetne posljedice po društvenu zajednicu i koje promoviše destabilizaciju pravnog poretka, upotrebu nasilja i ugrožavanje ljudskih prava.

Pozvali su građane da kroz odnos saradnje sa policijom prijave saznanja ili sumnju na počinjena krivična djela koja se odnose na seksualno uznemiravanje maloljetnika i druga krivična iz oblasti polnih sloboda i na taj način pruže zakonitu pomoć u cilju identifikacije i procesuiranja izvršilaca krivičnih djela ili prekršaja, bez samoinicijativnog preduzimanja radnji i „prava“ u svoje ruke.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije