HRONIKA
ISKAZ SUDIJE STANKOVIĆA
„Vesna Medenica me pritiskala, presudio sam iz straha da mi ne napravi problem“
Uhapšena bivša predsjednica Vrhovnog suda tražila od njega da donese presudu u predmetu čiji je akter bila firma „Carine“, ističući da se bojao od nje, jer je moćna osoba i mogla je da mu pokvari lične planove i stvori ozbiljne probleme

Sudija Osnovnog suda u Herceg Novom Jovan Stanković ispričao je specijalnim tužiocima kako je uhapšena Vesna Medenica tražila od njega da donese presudu u predmetu čiji je akter bila firma „Carine“, ističući da se bojao od nje, jer je moćna osoba i mogla je da mu pokvari lične planove i stvori ozbiljne probleme.
Iskaz Stankovića dio je optužnice protiv Vesne i Miloša Medenice i još 14 osoba, koju je tužilaštvo predalo Višem sudu 17.oktobra. Kontrola optužnice protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda, njenog sina i drugih optuženih, zakazana je za 1. novembar.
Medenica je uhapšena 17.aprila u Podgorici i od tada je u pritvoru. Njoj se, između ostalog, stavlja na teret da je u martu ove godine u Herceg Novom, koristeći društveni položaj kao bivša predsjednica Vrhovnog suda, posredovala da se donese presuda bez zakonskog utemeljenja.

Medenica uhapšena 17. aprila (Foto: privatna arhiva )
To je uradila jer je u predmetu Osnovnog suda u Herceg Novom P.br.684/21, u kojem su stranke bili tužilac “Carine” DOO Podgorica i tuženi Pavle Popović, nakon njenog prethodnog interesovanja za donošenje odluke u sporu u korist tužioca čiji je vlasnik njen kum Čedomir Popović, Stanković kao sudija Osnovnog suda suprotno zakonu donio presudu zbog propuštanja.
Tu presudu je donio 24. marta 2022. godine, iako je znao da tužbu radi odgovora nije primio lično tuženi Pavle Popović i da je uz tužbu priložena kopija ugovora o zajmu koja nije ovjerena.
Stanović je informisao Medenicu o neurednoj dostavi tužbe tuženom radi odgovora kao jednom od nužnih uslova za donošenje presude zbog propuštanja, ali mu je ona rekla da bez obzira na to donese presudu. Po mišljenju SDT, Medenica je time izvršila krivično djelo protivzakonit uticaj.
Portal Libertas press objavio je optužnicu protiv Medenice i drugih osoba, pa donosimo ključne djelove Stankovićevog iskaza.
Sudija Stanković je u iskazu u istražnom postupku 17.maja pred Specijalnim državnim tužilaštvom naveo da je u pravosuđu već skoro 20 godina, započeo je karijeru 2003. godine kao pripravnik u Osnovnom sudu u Herceg Novom. Većinu radnog staža u struci je proveo u pravosuđu sa jednom kraćom pauzom u privatnom sektoru a za sudiju Osnovnog suda u Kotoru je izabran 2012. godine.
„Za sve godine njegovoga rada u pravosuđu na rukovodećoj funkciji je bila okrivljena Medenica, i on iz njemu nepoznatog razloga nikada nije bio njen miljenik i od starta je imao osjećaj netrpeljivosti okrivljene prema njemu. Smatrao da je moguće da je razlog bio to što je on 2011. godine, kao savjetnik u Osnovnom sudu u Herceg Novom vodio izvršne predmete kada je u toku bio jedan izvršni postupak u kojem je trebalo iseliti jedno lice koje je oboljelo od multiple skleroze iz jedne barake u Baošićima gdje je živio kao izbjeglo, odnosno raseljeno lice, i on je taj postupak vodio tražeći kako da na najhumaniji način iseli to lice“, piše u optužnici.
Kako se ističe, imao je problem sa službama koje je trebalo da mu pruže podršku vezano za iseljenje, službe za socijalni rad, policije i tako dalje, a postojao je i ljekarski nalaz koji je ukazivao da bi nasilno iseljenje tog lica mogao da dovede u pitanje njegov život.
„Jednom prilikom je okrivljena Medenica došla u sud, da li u kontrolu ili u posjetu sudu, nije se mogao sjetiti, i interesovala se za taj predmet i on je bio pozvan jer je obrađivao taj predmet da pojasni o čemu se radi. Ona je jako insistirala da se to završi što prije. Nije znao da li je ona imala neki interes u tome, ali je insistirala da se predmet što prije završi. Tada joj je objasnio situaciju i ona je tada bila vrlo neprijatna. Govorila je da je on nesposobnjaković, da ne treba da radi u sudu, kakav je to način da se neko ne može iseliti i slično. Pojasnio je da je tada on bio savjetnik a sudija zadužena tim predmetom je bila Zorica Dabetić, koja je bila prisutna prilikom tog razgovora sa Medenicom ali kako je obrađivao taj predmet, on je bio i meta tih kritika. Nije smatrao da je tada ušao u neki sukob sa njom ali je bilo rasprave i, iskreno, od tada ga nije zavoljela i imao je osjećaj da ga ne voli“, navodi se u tekstu optužnice.
Stanković svjedoči da ga je tokom njegovog rada kao sudije, u Kotoru jedne prilike, a i u Herceg Novom jedne prilike prilikom kontrole bez razloga napadala pred kolegama, i to da je neznalica, da mu ne treba sudijska toga, sve na nivou ličnih uvreda.
„Na te navode nije reagovao jer nije bilo potrebe da reaguje, znajući da su njegovi rezultati sasvim dobri. Pojasnio je da je drugi sudija vršio kontrolu predmeta i da od tog sudije nisam imao nikakve kritike osim nekih sugestija, dok je Medenica imala jasno i javno izraženu kritiku na njegov rad“, citiran je Stanković.
Dalje je naveo da je 2015. godine konkurisao za mjesto tzv. sekondiranog sudije, ali zbog okolnosti privatne prirode nije mogao da ode u Evropski sud i to je objasnio rukovodiocu Evropskog suda, pa je na njegovo mjesto otišla koleginica Katarina Peković, koja je bila drugorangirana. Njoj je istekao mandat 2018.godine, a onda je saznao da je Evropski sud tražio njega bez ikakvog konkursa, zbog toga što je navodno ostavio dobar utisak prvi put.
„O tome su ga obavijestili telefonskim putem ujutru u 08.45 časova na dan kada je održavana sjednica Sudskog savjeta i na kojoj se odlučivalo o upućivanju sudije u Evropski sud za ljudska prava s tim da je morao da se izjasni u roku od deset minuta da li želi da ide ili ne. S obzirom da je već bio upoznat o svemu, odmah je rekao da pristaje. Otišao je u septembru 2018. godine u Strazbur i njegov mandat traje dvije godine, tamo je postigao mnogo dobre rezultate, međutim, u poslednje dvije godine njegovog mandata ga je zahvatila pandemija korona virusa, te je imao velikih problema da se vrati u Crnu Goru“, navedeno je u optužnici.

Medenica dugo godina bila na čelu Vrhovnog suda (Foto: RTCG, arhiva)
Nakon što se vratio iz Strazbura, odnos okrivljene Medenice prema njemu koji je bio jako negativan potpuno se promijenio, svjedoči on.
„Prilikom jedne posjete sudu u Herceg Novom u novembru 2020. godine, okrivljena Medenica tražila je da se sastane sa njim, što je njega lično iznenadilo. Razlog njenog zahtjeva da se sastane sa njim je prevashodno bio da mu izjavi saučešće zbog smrti majke, a drugog razloga zapravo nije ni bilo. Prilikom tog njihovog susreta sa njima je bio i predsjednik suda u Herceg Novom Ivan Perović i oni su se sastali u njegovom kabinetu. Na tom susretu se nije razgovaralo o poslu, predmetima nego o sasvim nekim trećim temama, pritom je iskazala potpuno neki drugi prijateljski odnos prema njemu kao i ljubaznost koju do tada nije doživljavao od nje“, piše u tekstu optužnice.
Nakon toga, sa Medenicom nije imao nikakvog kontakta ni susreta do početka marta 2022. godine, odnosno poslije 11. marta, kada ga je prvo pozvala telefonom, ali on njen broj telefona nije imao i nije se ni javio jer mu je bio nepoznat broj, nakon čega je uslijedila poruka preko Vajbera gdje je shvatio da je u pitanju okrivljena Medenica. Ona mu je tada rekla da se nalazi u Institutu Igalo u Herceg Novom i da bi voljela da sa njim vidi i popije kafu, a nije mu objasnila iz kojih razloga.
„Našli su se nekih dva dana posle poziva, u kafe baru „Do Do” na Škveru u Herceg Novom negdje oko 19 časova, gdje je sjedjela Medenica i još jedna gospođa koju je okrivljena predstavila kao svoju kumu. Imena te gospođe se nije mogao sjetiti, zna da je okrivljena a predstavila kao kumu a radi se o ženi plavih očiju i sijede kose. Istakao je da je taj razgovor bio prijateljski i vodio se u jednom dijelu o stanju u pravosuđu nakon odlaska okrivljene. Dalje je istakao da on nije znao kakvu okrivljena moć kao bivša predsjednica Vrhovnog suda još ima, ali je u tom razgovoru potencirala da se stalno viđa sa ljudima koji su na visokim položajima, a čini mu se da je pomenula Hasniju Simonović i još neke sudije Vrhovnog suda, kao i Vesnu Zvicer. Ni u jednom trenutku okrivljena Medenica njemu nije, ali jeste kao utisak da je htjela da mu stavi do znanja da je još moćna osoba, u šta on nije imao razloga da sumnja jer je zaista dugo bila predsjednik Vrhovnog suda i epicentar svega u pravosuđu, a svakako u svim ovim previranjima u Crnoj Gori nije mogao da pretpostavi koliki je stvarni stepen njene moći“, citira se u optužnici Stankovićev iskaz, prenosi Libertas.
Kako se napominje, taj njihov razgovor u jednom trenutku prešao na drugu temu, odnosno na njegov privatni život, kada ga je okrivljena pitala kako živi i tada joj je rekao da je doslovno nekoliko dana prije zaprosio jednu djevojku koju je inače upoznao u Strazburu i koja je Mađarica, a rekao joj je da planira da napusti pravosuđe, da se oženi i da živi u Budimpešti.
Sjeća se da je sa tog razgovora otišao i dalje zbunjen tim njenim prijateljskim odnosom prema njemu i nesiguran u stepen moći koju okrivljena ima. Pojasnio je da je bio u blagom strahu od toga šta bi mu okrivljena mogla uraditi ukoliko bi joj se na neki način zamjerio jer nije vjerovao u njen prijateljski nastrojen odnos prema njemu, s obzirom da za takav odnos nije bilo razloga.
Tokom tog prvog razgovora te večeri, Medenica ga je zamolila da pogleda jedan predmet koji se odnosi na radni spor radnika Instituta Igalo u Herceg Novom, odnosno zamolila ga je, ukoliko postoji mogućnost, da se taj predmet zakaže. Medenica ga je potom zvala za drugi predmet, rekavši mu „da pogledaj taj predmet, to mi je za kuma” i zna da je okrivljenoj istog dana poslao poruku da je pita za broj predmeta jer nije upamtio.
„Na šta mu je okrivljena odgovorila i ispostavilo se da je to predmet između tužioca ‘Carine’ i tuženog Pavla Popovića. Naveo je da ga je pitala da vidi dokle je to stiglo, a on je predmet pogledao i utvrdio da je ‘Carine’ zastupala koleginica Tamara Durutović dok tuženog Pavla Popovića nije zastupao niko, da je predmet spora bio dug po osnovu zajma. Taj zajam je iznosio 20.000 eura, bez kamate koliko se mogao sjetiti, a rok vraćanja je bio predviđen u najskorijem roku, odnosno po pozivu zajmodavca“, piše u optužnici.
Pojasnio je da je tužba u tom predmetu bila upućena tuženom na odgovor sa uobičajnim dopisom koji se šalje uz tužbu, da nije bilo odgovora na tužbu, da isti nije dostavljen, da je rok na tužbu od 30 dana istekao, ali povratnicu o uručenju tužbe koliko je mogao da vidi nije potpisao tuženi lično nego njegova supruga.
„Pošto se Medenica interesovala za predmet, on joj je sve to predočio preko poruke, a okrivljena mu je sugerisala donošenje presude zbog propuštanja. Dalje je već pojasnio da je već tu osjetio blagi pritisak da ga okrivljena gura u tom pravcu, ali je, s obzirom da nije bio siguran šta ona zapravo hoće od njega, pitao da li da zakaže ili da donese presudu zbog propuštanja, na šta mu je izričito rekla da donese presudu zbog propuštanja. Napomenuo je da se u tom trenutku našao u jednoj vrlo nezgodnoj poziciji jer smatra da bi se okrivljenoj zamjerio da je odbio i otvorio vrata za dalje pritiske da se taj predmet završi, a sa druge strane je pred sobom imao činjenično po njegovom mišljenju i ubjeđenju čist predmet“, naglašeno je u tekstu optužnice.

Specijalno tužilaštvo optužnicu predalo 17.oktobra (Foto: RTCG, arhiva)
Zbog toga je pod tim pritiskom koji je osjećao kroz neposrednu komunikaciju i bojazan od posledica zamjeranja okrivljenoj, napravio grešku i donio presudu zbog propuštanja. U tom trenutku mu je to djelovalo kao najbezbolnije rješenje, jer sa jedne strane njegove odluke nisu konačne i na njih uvijek ljudi imaju pravo žalbe, a sa druge strane se nije zamjerao okrivljenoj i „skinuo je sa dnevnog reda“, ali je time praktično svu priču prebacio na teret Višeg suda ukoliko bude žalbe, a pretpostavio je da bi žalbe moglo biti.
„Medenici je javio da je donio tu odluku i sva ostala komunikacija koja je uslijedila posle toga je bila usmjerena na isti način, odnosno da mu okrivljena ne zamjeri i da on od svega toga pere ruke, jer sa okrivljenom više nije htio da ima bilo kakvog posla. Pribojavao se da je sav taj prijateljski odnos prema njemu zapravo laž i da mu okrivljena ne stvori problem kada mu je to najmanje potrebno, a u tom trenutku je, zbog odlaska dvoje sudija iz suda u Herceg Novom, dužio 760 predmeta i u brojnim predmetima je preko dozvoljenih granica kasnio sa izradama odluke, što bi bilo dovoljno za pokretanje disciplinskog postupka protiv njega. Istakao je da je okrivljena znala za njegove životne planove i koliko mu je bilo bitno da izađe iz pravosuđa bez ikakvih problema i disciplinske odgovornosti“, ispričao je Stanković pred tužiocem.
Nije mogao da opravda svoju grešku ali u mnogim predmetima parnične sudije često rješavaju predmete „lomljenjem preko koljena”, upravo u situacijama kada je sasvim jasno da stranka izbjegava prijem da bi izbjegala odgovornost. Pojasnio je da mu je sve izgledalo nesporno. Nije slao tužbu na uređenje jer je tužioca zastupao kvalifikovani punomoćnik i nije vidio razlog za uređenje tužbe.
Dalje je pojasnio da je bio pod pritiskom, da se bojao da mu se životni planovi ne poremete, napravio je grešku, to priznaje i sigurno ne bi tu grešku ponovio jer u deset godina sudijske funkcije nije imao nikakve mrlje u karijeri, a ovdje je jednostavno posrnuo pod pritiskom. Istakao je da je bio u strahu jer je imao saznanja o iskustvu svojih kolega, i to Slavice Stjepčević koja je plakala u njegovoj kancelariji kada je protiv nje pokretan disciplinski postupak a Medenica nije htjela ni da je primi na razgovor.
„Svjestan je svoje greške, ali vrijeme ne može da vrati a da može, ne bi ovako postupio. Greška je bila iznuđena jer se našao pred moćnikom, nesiguran u to koliki je to moćnik a siguran da može da mu stvori problem. Nikakve dodirne tačke sa bilo kakvim grupama i organizacijama nema i nikada nije imao i uvijek se držao po strani. Istakao je da ne poznaje stranke iz ovog postupka, niti zna ko iza njih stoji i o čemu se tu radi, da je to za njega bio samo predmet u kojem je napravio grešku na koju je bio prisiljen“, navedeno je u tekstu optužnice.
HRONIKA
Stradala jedna osoba od strujnog udara u Nikšiću
Kako je rečeno, V.V. je podigao kipu kamiona kojom je dotakao dalekovod

U nikšićkom naselju Kapino Polje od strujnog udara stradao je Nikšićanin V.V.
Kako je „Vijestima“ rečeno, podigao je kipu kamiona kojom je dotakao dalekovod.
Iz kamiona su ga evakuisali pripadnici Službe zaštite i spasavanja Nikšić, hitna služba je pokušala reanimaciju, ali nažalost, bezuspješno.
HRONIKA
Adžić najavio nova hapšenja: Ovo je završni udarac mafiji
„Možda nećemo imati ovako značajna imena, ali imaćemo profesionalnu instituciju. Presudnu ulogu pored Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odsjeljena imao je i međunarodni faktor gdjer smo iz Europola dobili podatke i ovo je samo početak…“, rekao je Adžić

Akcija u kojoj su uhapšeni pripadnici Uprave polcije je završni udarac mafiji, a državni organi i policija biće očišćeni od njihovih kadrova, kazao je gostujući u Vijestima u pola sedam ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić.
On je kazao da su od partnera u Briselu „dobili podršku za ono što radimo“.
„Presudnu ulogu pored Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljena imao je i međunarodni faktor gdje smo iz Europola dobili podatke i ovo je samo početak i u budućem periodu možemo očekivati nova hapšenja. Možda nećemo imati ovako značajna imena… ali imaćemo jednu profesionalnu instituciju“, rekao je Adžić.
On je naveo i da će funkciju čelnika Sektora za borbu protiv kriminala u Upravi policije umjesto Dejana Kneževića, koji je uhapšen zbog sumnje da je dio organizovane kriminalne grupe, privremeno obavljati „gospodin Šćepanović iz Specijalnog policijskog odjeljenja“, do izbora novog pomoćnika, odnosno do konkursa.
„To je privremeno rješenje dok se na osnovu konkursa ne izabere novi pomoćnik direktora Uprave policije. Imaćemo provjere svih službenika koji dolaže na najodgovornija mjesta u Upravi policije. Ščepanović je čovjek koji uživa veliko povjerenje SDT-a i koji među kolegama, koje obavljaju najsloženije poslove u ovom trenutku, ima izuzetno značajan kredibilitet“, rekao je Adžić.
On je kazao i da nije zapečaćen čitav sektor Sektora za borbu protiv kriminala, i da je Specijalno policijsko odjeljenje dio tog sektora.
„Jedno od devet odsjeka koji postoje u okviru tog sektora, jesu zapečenje neke kancelarije, ali je to mali broj. Radi se o nekih desetak službenika, a sektor broji 284 ili 285 službvenika. Prema novoj sistematizaciji taj sektor bi trebalo da ima oko 504 ili 505 aslužbenika. To znači da je jedan manji broj službenika iz tog sektora zaista onaj za koji se sumnja da su problematični kadrovi“, rekao je Adžić.
Adžić je naveo da od kada je na čelu MUP-a on do sada nije zaposlio „gotovo nijednog službenika UP“.
Istakao je i da su za vrijeme Kneževića napravljeni najveći iskoraci u borbi protiv organizovanog kriminala u Crnoj Gori.
„Sve ono što se desilo u protekle dvije godine desilo se između ostalog i što je na tom mjestu bio gospodin Knežević. Nemojmo da zaboravimo da smo u tom periodu imali najveće zapljene kokaina u istoriji Crne Gore, da smo preko 95 članova organizovanih kriminalnih grupa porocesuirali, zahvaljujući između ostalog i Kneževiću. U tom dijelu ne možemo reći da nije bilo rezultata… Da li je neko u međuvremenu ili od samog početka imao instrukciju da za određene predmete, ljude, odluke pravi opstrukcije, ostaje da se utvrdi na svim organima koji treba da to ispitaju“, rekao je Adžić.
Komentarišući odgovornost direktora Uprave policije Zorana Brđanina, ministar unutrašnjih poslova je kazao da će preispitati kompletan događaj.
Upitan da li će smijeniti Brđanina, rekao je da će razgovarati s njim u ponedjeljak.
„Imaću razgovor u ponedjeljak i nakon toga imaćemo konkretniji odgovor. Neka javnost procijeni da li snosi odgovornost. Moj utisak je da svakako mora postojati neka vrsta odgovornosti s obzirom na to da je to dugogodišnji saradnik (Knežević) i predlog koji je pošao od Brđanina. Ali Brđanin ne može biti odgovoran za postupak svakog policijskog službenika“, rekao je Adžić.
Komentarišući novootkrivene slučajeve policijske torture, on je rekao da bi mediji prilikom objavljivanja fotografija torture trebalo da navedu i kada se to dešavalo.
„Mnogi građani misle da su fotografije iz sadašnjeg perioda. Ovo su fotografije koje su nastale prije dvije ili više godina…“, rekao je Adžić.
Dodao je i da na osnovu iskaza tužilaštvo pokrene odgovarajuće procedure.
„Radujem se što je vrhovna državna tužiteljka Tatjana Begović pozvala da se preispitaju svi predmeti. To će biti put da suzbijemo ovakve stvari. Moramo sankcionisati sve koji su mimo zakona prekoračivali ovlašćenja“, rekao je Adžić.
Na pitanje ima li aktivnih službenika u Upravi policije sa objavljenih fotografija, odgovorio je potvrdno.
„U radnom odnosu da, da li su raspoređeni, ne“, naveo je Adžić.
HRONIKA
Uhapšena dvojica državljana Crne Gore zbog zaplene više od 400 kg kokaina u Urugvaju
Sumnja se da su pripadnici Balkanskog klana

Urugvajska policija je zaplijenila više od 400 kilograma kokaina u okviru akcije pod nazivom „Virtus“, i između ostalih, uhapsila dvojicu državljana Crne Gore. To je potvrđeno za „El Observador“ iz urugvajske policije.
Droga je stigla iz Bolivije i bila je namijenjena za Evropu, saopšteno je iz Tužilaštva.
Operacija je uključivala racije u Montevideu, San Hozeu i Rio Negru, javio je ranije „Telemundo“. U ovu organizaciju bilo je uključeno 18 ljudi različitih nacionalnosti, a trenutno je uhapšeno 15, od kojih su mnogi stranci, objavio je „elobservador.com.uy“.
Među tih 15 uhapšenih su i dvojica državljana Crne Gore za koje se sumnja da su pripadnici balkanskog klana, što je „Telemundo“ javio, a potvrdili su „El Observadoru“ izvori bliski istrazi.
„Balkanski klan je velika mreža organizovanog kriminala koja djeluje u Evropi, koju čine građani Srbije, Crne Gore i Hrvatske“, piše u tekstu.
Vlasti, uključujući Generalnu direkciju za suzbijanje šverca droge, zaplijenile su četiri vozila.
„Međutim, istraga se nastavlja i u narednim satima bi moglo biti još hapšenja i zapljena. Istragu koja traje pet mjeseci vodi tužilac za narkotike Monika Ferero, navode iz Tužilaštva, gdje su dodali da je riječ o „važnoj organizaciji“, piše „elobservador.com.uy“.
Podsjetimo, Evropska komisija ukazala je u izvještaju iz 2022. godine za Crnu Goru na porast slučajeva u kojima su uhapšeni crnogorski državljani zbog šverca droge, posebno kokaina, u inostranstvu.
U nedavnom izvještaju Kancelarije Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal (UNODC) navedeno je da su kriminalci iz Crne Gore učestvovali u međunarodnom švercu više od 30 tona kokaina, koji su zaplijenile policije širom svijeta od 2017. godine do 2021. godine.
- HRONIKA3 дана ranije
Uhapšen jedan od najtraženijih svjetskih bjegunaca: Kralj kriptovaluta ‘pao’ na podgoričkom aerodromu
- DRUŠTVO2 дана ranije
Bijelo Polje: Dječak (4) proveo sat i po u zaključanom vozilu, spasili ga policija i vatrogasci (FOTO)
- HRONIKA3 дана ranije
Policajci otimali ljude, tukli ih, mučili… (UZNEMIRUJUĆE)
- DRUŠTVO4 дана ranije
Spreman memorandum za pokretanje aerodroma u Beranama
- POLITIKA3 дана ranije
Utvrđen redosled kandidata u drugom krugu izbora
- POLITIKA1 дан ranije
Vlahović Bečiću: Da li si zapalio svijeću i za kosovsku djecu koju je pobila srpska paravojska?