Connect with us

DRUŠTVO

NAJAVIO DA ĆE USKORO PREDATI PRIJAVE I DOKAZE DA SU TRI GRADONAČELNIKA KUPILA DIPLOME

(VIDEO) Pejak iz Alternative: Jedan predsjednik Opštine kupio diplomu i srednje škole i fakulteta

Prema riječima Pejaka, pored toga što Ministarstvo zdravlja ne reaguje na sumnje o ogromnom broju lažnih diploma u Pljevljima, drugi problem predstavlja i policija koja odbija da sarađuje, jer bi to dovelo do otkrivanja velikog broja kupljenih diploma u MUP-u

Pejak, Foto: Svetlana Mandić

Koordinator Alternative Crna Gora Vesko Pejak kazao je u razgovoru za „Dan“ da će uskoro predati prijave i dokaze da su tri gradonačelnika kupila diplome, a jedan od njih čak i srednje škole i fakulteta. Kako tvrdi, za četvrtog gradonačelnika zasad imaju samo sumnje, ali očekuju da ubrzo prikupe i dokaze.

Alternativa je 11. aprila podnijela prijave protiv 53 zaposlenih u bolnici, Domu zdravlja, Domu starih i vrtiću u Pljevljima, zbog osnovane sumnje da su falsifikovali diplome medicinskih škola.

Oni su ranije objavili neke od spornih obrazovnih isprava, nakon čega je policija u Pljevljima izuzela dokumentaciju iz ustanova, a direktor bolnice Saša Grbović kazao „Danu“ da čekaju da nadležni završe svoj posao.

Prema riječima Pejaka, Alternativa na osnovu dojava da imaju lažne, odnosno kupljene diplome prikuplja dokaze i za čelnike pojedinih ustanova i preduzeća.

„Uglavnom su sa fakulteta iz regiona kupovali diplome menadžera. Jednom od njih su u diplomi upisali „bečvaler“ umjesto „bečelor“. Većina ovih koji su kupili diplome su zbog lijenosti to radili za jedan dan, nijesu, na primjer, išli ni da plaćaju ispit po ispit, nego su htjeli samo finalni proizvod. Za razliku od ovih sa diplomama, malo je teže pronaći one što su kupovali ispite, to mora da radi i utvrđuje domicilna država. Niko nije htio da uloži u diplomu dok ne dobije posao po partijskoj liniji“, kaže Pejak.

Pejak ističe i da spisak sa 53 lica sa sumnjivim diplomama u Pljevljima nije konačan, jer osnovano sumnjaju da je broj lažnih diploma daleko veći, ne samo u tom gradu, već u kompletnom zdravstvenom sistemu, što ozbiljno narušava njegov integritet. Naglašava i da se osnovano može sumnjati da je broj smrtnih slučajeva tokom pandemije bio mnogo veći nego u drugim državama, upravo iz razloga što oboljelima medicinsku pomoć pružaju nestručna lica.

„Smatramo da je to zločin prema građanima Crne Gore i iznenađeni smo da se niko dosad nije bavio ovim pitanjima. Radi se o 30 medicinskih radnika iz bolnice i Doma zdravlja Pljevlja. Problem je i što iz Ministarstva zdravlja i od ministarke Jelene Bojović Borovinić nijesmo dobili nikakvu reakciju i pored toga što smo sa par primjera najsumnjivijih diploma ukazali da nešto nije u redu u sistemu javnog zdravstva“, ističe Pejak.

Prema njegovim riječima, problem je i što policija odbija da sarađuje sa Alternativom, jer bi to dovelo do dokaza da je kupljen i veliki broj diploma u bezbjednosnom sektoru.

„Jedino što nam treba od policije je da nam omogući pristup aplikaciji „Granica“ da bismo mogli da uporedimo podatke jer većina njih sa takvim diplomama nijesu ni prelazili granicu ili su samo jednom otišli do Bosne ili Srbije kako bi kupili obrazovnu ispravu i vratili se. Ti podaci mogu biti dostupni javnosti, jer ako mi dokažemo da postoji osnovana sumnja, policija je po članu 9 Zakona o Ministarstvu unutrašnjih poslova dužna da izvrši sve istražne radnje koje bi vodile do okončanja nekog slučaja. Poenta je da policija odbija da sarađuje jer veliki broj službenika policije i inspektorskog kadra ima lažne diplome. I ne dobijamo nikakve podatke iako smo slali upite i zahtjeve toj instituciji“, ističe Pejak.

Pojašnjava da Alternativa koju čini grupa građana, koja se bavi društveno odgovornim radom nema resurse za istrage koje ima policija, koja se time ne bavi.

Pejak sumnja da bi istraga o lažnim diplomama u Ministarstvu unutrašnjih poslova narušila kompletan bezbjednosni sistem u Crnoj Gori, odnosno došlo bi do toga da svaki drugi službenik policije mora da podnese ostavku ili da završi u zatvoru.

Podsjeća da je Alternativa objavljivala podatke o sumnjivim diplomama nekoliko službenika, nakon čega je uslijedio poziv iz policije da da izjavu povodom navodnog ugrožavanja njihovih službenika.

„Morao sam da dam izjavu, a nijedno jedino pitanje nije bilo vezano za istragu lažnih diploma, već samo o tome ko je i na koji način došao do podatka o javnim služebnicima. Ono što zaudara je činjenica da policija nijednom nije reagovala pozitivno na ovo što radimo. Mi imamo nestručnu, neobrazovanu policiju koja treba da se bori protiv sajber kriminala ili nekog tehnološki zahtjevnijeg kriminala. Neki od službenika policije su kupili i srednju školu i fakultete, bukvalno nemaju ni minimum obrazovanja. Lično znam za određeni broj ljudi koji su završili školu u Danilovgradu, a nalaze se na Zavodu za zapošljavanje jer ne mogu da se zaposle od ovih koji su te diplome kupili“, tvrdi Pejak.

Pejak tvrdi i da su netačne tvrdnje Zorana Miljanića, koji je na čelu komisije u MUP-u koja se bavi lažnim diploma, da je podnio 80 zahtjeva za provjeru diploma. Pejak kaže da ima saznanja da je podnio svega desetak zahtjeva.

Na pitanje da li su imali komunikaciju sa Enik centrom koji se bavi nostrifikacijom diploma u okviru Ministarstva prosvjete, Pejak je izjavio da su im podaci o lažnim diplomama službenika MUP-a došli upravo od insajdera iz te institucije. Kako tvrdi, svaki pristup tim podacima se resgistruje, a zbog objavljivanja podataka o diplomama u MUP-u, bila je raspisana i interna nagrada za službenike koji utvrde ko Alterantivi daje podatke.

„Interesantno je da MUP raspisuje nagradu za one koji treba da unparijede rad te službe. Oni i dalje imaju dva lovca koja se bave provjerom ko ulazi u njihovu bazu podataka. Mi smo zbog toga morali da obustavimo napad na njihove podatke, kako bismo zaštitili insajdera. Moramo da štitimo službenika policije od policije i moramo od policije i državnog aparata da štitimo naše koordinatore samo zato što smo tražili da se ispitaju diplome službenika policije… Ja ne znam u kojem paralelnom univerzumu mi živimo“, dodaje Pejak.

Na osnovu podataka dostavljenih Alternativi najviše sumnjivih diploma dolazi iz škola u Tutinu, Novom Pazaru, Širokom brijegu i sa Kosova.

Koordinator Alternative naglašava i da im pristiže toliko veliki broj podataka o lažnim diplomama, zbog čega im je potrebna pomoć, jer su oni volonterska organizacija i kompletan posao sami finansiraju iz sopstvenih džepova.

„Zamislite da krene stvarna istraga o kupljenim diplomama, taj problem bi morao sistemski da se rješava. Na evidenciji nezaposlenih imamo 15.000 visokoškolaca, a sumnjamo da samo u državnom sistemu imamo preko 30.000 lažnih diploma. Ne možemo sve ljude da otpustimo, nekima bi mogli da pružimo šansu da se doškoluju, a nezaposlenima da damo mogućnost da se zaposle. Nemamo autoritet među političarima koji mogu da preuzmu inicijativu i rješavaju društvene probleme. Ovi problemi su nastali u poslednje dvije deceniji“, kazao je Pejak.

On je najavio da će u narednom periodu Alternativa Crna Gora prerasti u sindikat, koji će okupljati zaposlene iz svih profesija.

Sramota je da ministarka nije zatvorila bolnicu u Pljevljima

„Sramota je da ministarka zdravlja nije reagovala. Ona je prva trebala da ode i zatvori bolnicu u Pljevljima, gdje imamo toliko zaposlenih sa lažnim diplomoma. Sve pacijente je trebalo usmjeriti u druge centre dok se ne ispitaju naše prijave. Ukoliko se ispostavi da je Alternativa lagala javnost da su te diplome validne, trebalo bi podnijeti krivičnu prijavu protiv svih članova organizacije“, istakao je Pejak.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.

Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.

Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.

Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.

Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.

Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.

Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.

Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.

– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.

– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.

„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.

– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.

Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.


Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.

– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.

Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.

– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.

U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000

Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.

Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.

To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.

On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.

Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.

Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.

Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.

Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.

Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije