Connect with us

DRUŠTVO

"UGOVOR JE U SKLADU SA USTAVOM I ZAKONODAVSTVOM CRNE GORE"

(VIDEO) Vladika Joanikije: Mitropolija je dio SPC, logično je da patrijarh Porfirije i premijer Krivokapić potpišu Temeljni ugovor

„Temeljni ugovor između države Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori neće uspostavljati bilo kakve autonomije ili bilo šta novo, nego samo izražava saglasnost dvije strane da su spremne na saradnju i da uvažavaju jedna drugu i poštuju nadležnosti jedna druge“, kazao je vladika za TV Vijesti. Patrijarh Porfirije saopštio je ranije da će ugovor biti potpisan nakon vaskršnjih praznika

Episkop budimljansko-nikšićki, G. Joanikije, koji je i administrator Mitropolije crnogorsko-primorske, saopštio je da će sadržaj Temeljnog ugovora države Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, biti poznat javnosti kada bude potpisan.

U intervjuu Televiziji Vijesti vladika Joanikije je objasnio da se na istovjetan način postupalo i prilikom sklapanja ugovora sa drugim crkvama i vjerskim zajednicama.

Patrijarh SPC, G. Porfirije, izjavio je da je sa premijerom Zdravkom Krivokapićem postignuta saglasnost da nakon vaskršnjih praznika bude potpisan Temeljni ugovor između države Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.

Kod mnogih je izazvalo nedoumicu to što temeljni ugovor potpisuje patrijarh Porfirije, pošto je pokojni mitropolit Amfilohije za života najavljivao da će on, a ne Beogradska patrijaršija pregovarati.

Upitan zašto on ne možete da potpiše taj ugovor i ko je pregovarao u ime Mitropolije crnogorsko-primorske a ko u ime države o ovom sporazumu i na koji način, vladika je odgovorio:

„Važna je stvar što je taj nacrt Ugovora već spreman. Može biti, pošto još taj proces traje, da će eventualno biti još nekih malih izmjena. Ne može biti više suštinskih, jer smo mi gledali da sve bude u skladu sa Ustavom i u skladu sa zakonodavstvom Crne Gore. To je prosto samo po sebi jasno, kakakv taj ugovor treba da izgleda. Patrijarh srpski Porfirije, on predstavlja SPC i on je prvopozvani da poptiše Ugovor. Naravno, to je stvar Svetog arhijerejskog Sinoda. Sinod odlučuje ko će da potpiše ugovor, ali samo po sebi se razumije da ta obaveza pripada prije svega patrijarhu. Ako partijarh potpisuje i predsjednik Vlade, to je najveći nivo i nama odgovara da bude najveći nivo i sa te strane, što se tiče Ugovora„, rekao je vladika Joanikije za TV Vijesti.

TV Vijesti: Ko je pregovarao?

„Dugo se pregovaralo. Još sa Vladom premijera Lukšića u svoje vrijeme, pregovarali smo, ali ti pregovori nisu urodili plodom i tada je već bio gotov jedan nacrt Ugovora sa naše strane koji je dostavljen Vladi premijera Lukšića, ali nije bilo nikakavog odogovora. Sada smo na nivou Crkve prvo razmatrali to pitanje, a onda i sa predstavnicima Vlade. To već ulazi u završnu fazu i radili smo sve ono što su radile druge vjerske zajednice, sve te pripreme prilikom potpisivanja Ugovora“.

TV Vijesti: Dakle vi ste učestvovali u tom pregovorima?

„Naravno, sve vrijeme“.

TV Vijesti: Pošto su pojedni mediji objavili da će ovim Ugovorom Mitropolija crnogorsko-primorska izgubiti autonomiju koju je stekla u vrijeme mitorpolita Amfilohija, te da će se izgubiti onaj termin Pravoslavna Crkva u Crnoj Gori koji se pominje u odluci Arhijerejskog sabora 2006. kada je formiran Episkopski savjet u Crnoj Gori, da li je to tačno?

„Pošto je Ugovor stvar ponajviše prava, moramo da se držimo pravnih termina. Dakle, naša crkva se zove Srpska pravoslavna ckrva, ona jeste pravoslavna crkva, ali njen puni nazov je Srpska pravoslavna crkva. Može biti jedino Ugovor između dvije strane između SPC i države Crne Gore. S druge strane kad se govorilo o autonomiji, govorilo se samo o onoj autonomiji, izvjesnoj, uslovnoj samostalnosti koju ima svaka od eparhija SPC, ni manje, ni više. Nikakvu posebnu autonomiju nije sticala Mitropolija crnogorsko-primorska, nego je ona dio SPC kao i ostale njene eparhije. Sa ovim ugovorom ne uspostavlja se nikakva nova realnost, niti bilo kakav novi subjekt što se tiče crkvene organizacije, nego samo dvije strane izražavju saglasno međusobodno uvažavanje i to ozvaničavaju“.

TV Vijesti: Hoće li nastaviti da postoji Episkopski savjet formiran 2006. i kakava će biti njegova uloga ubuduće?

„Insititucija episkopskih savjeta postoji odvjakada, zvanično ili nezvanično. Uvijek je bio običaj da se episkopi neke oblasti sastaju po pojedinim važnim pitanjima i o tome se savjetuju. Episkopski savjet je ustanovljen odlukom Svetog arhijerejskog Sabora, on i dalje postoji. Veći značaj imaju eparhije, jer episkopski savjet nije registrovan na nivou države, a naše eparhije postoje kao pravna lica. Evo Mitropolija crnogorsko-primorska već više od 800 godina, a i Eparhija budimljanko-nikšićka je osnovana prije 800 godina. Nažalost imala je prikide svog života i kontinuiteta, ali je obnovljena i ona čuva to pamćenje kao svetosavska episkopija. Dakle, Episkopski savjet i dalje postoji. Ovaj ugovor neće brisati ništa, ali neće uspostavjati bilo kakve autonomije ili bilo šta novo, nego se samo izražava saglasnost dvije strane da su spremne na saradnju i da uvažavaju jedna drugu i poštuju nadležnosti jedna druge“.

TV Vijesti: Koja su to ključna rješenja koja će osjetiti država i njeni građani i crkva i njeni vjernici, a koja proističu iz ovog ugovora?

„U nekom pogledu je važniji Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji se odnosi na sve. Ugovor ne proizvodi ništa novo i ništa više od onoga što je već propisano Ustavom i zakonodavstvom Crne Gore. Opet ponavljam, ovim ugovorom se potvrđuje međusobno uvažavanje i poštovanje dvije strane i garantuje se spremnost jedne i druge strnae za saradnju koja se podrazumijeva i koja je potrebna radi života vjenrika i svih građana koji pripadaju istovremeno i državi i crkvi.

TV Vijesti: Da li mislite da je bilo potrebno više transparentnosti kad je u pitanju donošenje ovog Ugovora, s obzirom na to da je SPC najuticajnija vjerska zajednica u Crnoj Gori i sa najvećim brojem vjernika? Stiče se utisak da o pojedinostima u ugovoru jedino znaju premijer Zdravko Krivokapić, ministar Leposavić i vi. Čak ni ostali članovi Vlade, čuli smo i potpredsjednika Vlade, da on ne zna šta sadrži Ugovor.

„O ovom Ugovoru se u javnosti mnogo više govori nego što se govorilo o ostalim ugovorima između države Crne Gore i vjerskih zajednica. Ko je znao da se prirpema Ugovor između Crne Gore i Rimokatoličnke crkve, dok to nije bilo objavljeno i dokle taj Ugovor nije bio potpisan? To dvije strane se dogovoraju i kad postignu dogovor, tada potpisuju i tada se to objavljuje“.

TV Vijesti: Znate li kad će tekst Ugovora biti poznat javnosti?

„Normalno je da bude poznat javnosti tek pošto se potpiše“.

TV Vijesti: Znate li da li ćete biti izabrani za novog Mitropolita crnogorsko-primorskog, s obzirom na to da administrirate Mitrpolijom od početka novembra?

„Već šesti, sedmi mjesec administriram Mitropolijom crnogorsko-primorskom i sada razmišljam samo o tome da tu dužnost administratora Mitorpolije obavim časno i pošteno, a ostalo je sve stvar Svetog arhijerejskog Sabora. Rado idem u susret toj odluci, jer je na dvije dužnosti vrlo teško biti. Razriješiće se to sve sa Saboru u maju mjesecu. Neka da Bog da sve bude regularno i kako valja i svi ćemo biti spremni da prihvatimo tu odluku“.

TV Vijesti: Zna li se termin zasijedanja?

„Ustoličenje Njegove svetosti Patrijarha u Pećkoj partijaršiji biće 23. maja, a u nastavku će biti zasijedanje Svetog arhijerejksog Sabora“.

Slične teme:
1 Comment

1 Comments

  1. apuzuzba

    12.06.2021. 21:07 at 21:07

    [url=http://slkjfdf.net/]Ucoiqil[/url] Ujetujip zsc.pefu.beraneonline.me.vdo.xf http://slkjfdf.net/

    Одговори

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Ombudsman: Spaljivanje lutke sa likom Nikolaidisa u Herceg Novom je govor mržnje i diskriminacija

Iz kancelarije Zaštitnika preporučili Opštini Herceg Novi da se javno izvini novinaru i piscu, a da ubuduće ne dopusti manifestovanje slobode izražavanja na način kojim se vrijeđaju prava i slobode drugih

16.10.2024. 10:00

Autor

Iz kancelarije Zaštitnika preporučili Opštini Herceg Novi da se javno izvini novinaru i piscu, a da ubuduće ne dopusti manifestovanje slobode izražavanja na način kojim se vrijeđaju prava i slobode drugih

22432 pregleda 438 reakcija 82 komentar(a)
Nikolaidis, Foto: Skupstina.me
Nikolaidis, Foto: Skupstina.me
Tina Popović
Tina Popović
16.10.2024. 09:00h
Karnevalsko spaljivanje lutke u liku pisca i novinara Andreja Nikolaidisa u Herceg Novom sadrži elemente govora mržnje, kao oblika diskriminacije.

To je zaključak ispitnog postupka institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, u kojem se još naglašava da ovakav čin „ne može uživati ni zaštitu prava na slobodu izražavanja iz člana 10 Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda“.

Precizirano je da je Zaštitnik pokrenuo po sopstvenoj dužnosti.

Opštini Herceg Novi je preporučeno da ubuduće, kao organizator svečanosti, praznika mimoze, karnevala i drugih javnih događaja, ne dopusti manifestovanje slobode izražavanja na način kojim se vrijeđaju prava i slobode drugih, odnosno urušavaju vrijednosti demokratskog društva i da, u korelaciji sa direktnim akterima spornog karnevalskog spaljivanja lutke, uputi javno izvinjenje Nikolaidisu.

„Opština Herceg Novi je dužna da, u roku od 30 dana od dana prijema mišljenja, dostavi izvještaj o radnjama i mjerama preduzetim radi izvršenja preporuka“, stoji u mišljenju koje potpisuje zamjenica Ombudsmana Nerma Dobadžić.

Zaštitnik podsjeća na ustavnu odredbu kojom se garantuje pravo na slobodu izražavanja govorom, pisanom riječju, slikom ili na drugi način.

„Takođe, sloboda izražavanja odnosi se ne samo na ‘informacije’ ili ‘ideje koje nailaze na odobravanje ili ravnodušnost ili se ne smatraju uvredljivim, već i na one koje vrijeđaju, šokiraju ili uznemiravaju. Međutim, kao što član 10. Konvencije predviđa, sloboda izražavanja je podložna izuzecima i ne uživa zaštitu ako je u suprotnosti sa osnovnim vrijednostima koje promoviše Konvencija i koristi se u svrhe zloupotrebe prava“, poručila je Dobardžić u mišljenju.

Bonus video:

Zaštitnik ljudskih prava i slobodaOmbudsmanNerma DobardžićAndrej NikolaidisHerceg Novihercegnovski karnevalOpština Herceg Novi
Boing povlači ponudu štrajkačima, neće dalje da pregovara
Boing povlači ponudu štrajkačima, neće dalje da pregovara
Tuži SAD jer ne žele da zaštite njegova autorska prava na slici kreiranoj uz pomoć AI
Tuži SAD jer ne žele da zaštite njegova autorska prava na slici kreiranoj uz pomoć AI
Epl se kune u privatnost, a istovremeno potiho policiji pomaže da koristi Ajfon za nadzor
Epl se kune u privatnost, a istovremeno potiho policiji pomaže da koristi Ajfon za nadzor
Kineski Temu pod lupom u EU, propituje se prodaja ilegalnih proizvoda i zaštita potrošača
Kineski Temu pod lupom u EU, propituje se prodaja ilegalnih proizvoda i zaštita potrošača
Čuveni Gvozdeni tron iz serije Igra prijestola prodat za vrtoglavi iznos
Čuveni Gvozdeni tron iz serije Igra prijestola prodat za vrtoglavi iznos
Arkadijum Litijum je bio laka meta za Rio Tinto
Arkadijum Litijum je bio laka meta za Rio Tinto
Preporučuje ContentExchange

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Srpskim jezikom govori najviše stanovnika 43,18 odsto, crnogorskim 34,52 , na trećem mjestu bosanski sa 6,97 odsto

Kada se uporede rezultati popisa održanog prošle i onog održanog 2011. godine, vidi se da se smanjio broj građana koji govore crnogorskim jezikom za 13.952, dok se broj onih koji govore srpskim povećao za 3.412

15.10.2024. 12:00

Autor

Prema rezultatima popisa stanovništva održanog u decembru prošle godine, najviše stanovnika Crne Gore govori srpski jezikom, njih 43,18 odsto (269.307).

Slijedi crnogorski jezik koji govori 34,52 odsto (215.299), a na trećem mjestu je bosanski, sa 6,97 odsto (43.470), saopšteno je iz Uprave za statistiku (Monstat).

Albanskim jezikom govori 5,25 odsto (32.725), ruskim 2,36 odsto (14.731), srpskohrvatskim 2,08 odsto (12.999).

Nije željelo da se izjasni 1,71 odsto stanovnika (10.691).

Prema podacima sa popisa iz 2011. godine, srpskim jezikom je govorilo 42,88 odsto stanovnika, a crnogorskim 36.97 odsto.

Na trećem mjestu bio je bosanski sa 5,33 odsto, a slijedio je albanski sa 5,.27 odsto.

Hrvatski je govorilo 0,45 odsto, engleski 0,03, ruski, 0.17, romski 0,83, slovenački 0,02 odsto.

Crnogorsko-srpski tada je govorilo 0,06, odsto, srpsko-crnogorski: 0,10, srpsko-hrvatski 2,03, hrvatsko-srpski 0,04 odsto.

Bošnjački je prema popisu iz 2011. govorilo 0,59 odsto, mađarski 0,04, makedonski 0,09, maternji 0,54, njemački 0,02, rumunski: 0,02.

U kategoriji ostalo je 0,47 odsto, regionalnim jezicima je govorilo 0,07 odsto, a 3,99 odsto nije htjelo da se izjasni.

Popis u Crnoj Gori trebalo je da bude održan 2021. godine, ali je odgođen zbog pandemije koronavirusa.

Taj proces realizovan je od 3. do 28. decembra prošle godine, nakon što je njegov početak više puta prolongiran zbog zahtjeva opozicije i vijeća manje brojnih naroda da se prethodno ispune određeni uslovi za njegovo sprovođenje.

Direktor Uprave za statistiku (Monstat) Miroslav Pejović saopštio je na konferenciji za medije da u Crnoj Gori živi 623.633 stanovnika sa uobičajenim mjestom prebivališta u Crnoj Gori, kao i 44.017 koja imaju crnogorsko državljanstvo, a na radu su, boravku ili školovanju u inostranstvu.

„Ukupno je popisano 667.650 osoba, isključujući duplikate, kao i stranaca koji nemaju namjeru da u Crnoj Gori borave duže od godinu dana“, rekao je Pejović.

Crnogorskim govori manje, a srpskim više
Kada se uporede rezultati popisa održanog prošle i onog održanog 2011. godine, vidi se da se smanjio broj građana koji govore crnogorskim jezikom za 13.952, dok se broj onih koji govore srpskim povećao za 3.412.

Po popisu održanom prošle godine, crnogorskim jezikom govori 215.299 građana, a 2011. je taj broj bio 229.251.

Op popisu održanom prošle godine, srpskim jezikom govori 269.307 građana, a 2011. godine taj broj je bio 265.895.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Rezultati Popisa u Crnoj Gori: Crnogoraca 41,12 odsto (256.436), Srba 32,93 odsto (205.370)…

Bošnjaka je 9,45, Albanaca 4,97, Rusa 2,06, Muslimana 1,63

15.10.2024. 11:30

Autor

Prema rezultatima popisa održanog u decembru prošle godine, najviše građana Crne Gore nacionalno se izjasnilo kao Crnogorci – 41,12 odsto (256.436). Nakon njih slijede Srbi 32,93 odsto (205.370) dok se kao Bošnjaci izjasnilo 9,45 odsto građana (58.956).

Kao Albanci izjasnilo se 4,97 odsto građana (30.978), kao Rusi 2,06 odsto (12.824), a kao Muslimani 1,63 odsto (10.162).

Nije željelo da se izjasni 2,88 odsto građana ili 17.907.

To je saopšteno na konferenciji za medije Uprave za statistiku (Monstat).

Popis u Crnoj Gori trebalo je da bude održan 2021. godine, ali je odgođen zbog pandemije koronavirusa.

Taj proces realizovan je od 3. do 28. decembra prošle godine, nakon što je njegov početak više puta prolongiran zbog zahtjeva opozicije i vijeća manje brojnih naroda da se prethodno ispune određeni uslovi za njegovo sprovođenje.

Prema preliminarnim rezultatima popisa, u Crnoj Gori živi 623.158 stanovnika, što je za dva odsto više nego 2011. godine.

Prema popisu iz 2011. godine, Crnogoraca je takođe bilo najviše 44,97 odsto (278.865), Srba je bilo 28,72 odsto (178.110), Bošnjaka 8,64 odsto (53.605), Albanaca 4,9 odsto (30.439), Muslimana 3,31 odsto (20.537), Roma jedan odsto (6.251), a Hrvata 0,97 odsto (6.021).

Na tom popisu kao Srbi-Crnogorci izjasnilo se 0,33 odsto građana (2.103), kao Egipćani takođe 0,33 odsto (2.054), a kao Crnogorci-Srbi 0,29 odsto (1.833).

Regionalna pripadnost na tom popisu upisalo je 0,19 odsto građana (1.202).

Kao Jugosloveni se 2011. godine izjasnilo se 0,18 odsto (1.154), kao Rusi 0,15 odsto (946), kao Makedonci 0,14 odsto (900), kao Bosanci 0,06 odsto (427), kao Slovenci 0,05 odsto (354), kao Mađari takođe 0,05 odsto (337), a kao Muslimani-Crnogorci 0,04 odsto (257), dok se kao Goranci izjasnilo 0,031772707 odsto građana (197).

Kao Muslimani-Bošnjaci se 2011. godine izjasnilo 0,02 odsto građana (183), kao Bošnjaci-Muslimani takođe 0,02 odsto (181), kao Crnogorci-Muslimani 0,02 odsto (175), Italijani 0,02 odsto (135), Njemci 0,02 odsto (131), a kao Turci 0,01 odsto (104).

U kategoriju ostali 2011. bilo je svrstano 0,54 odsto građana (3.358).

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije