Connect with us

DRUŠTVO

"UGOVOR JE U SKLADU SA USTAVOM I ZAKONODAVSTVOM CRNE GORE"

(VIDEO) Vladika Joanikije: Mitropolija je dio SPC, logično je da patrijarh Porfirije i premijer Krivokapić potpišu Temeljni ugovor

„Temeljni ugovor između države Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori neće uspostavljati bilo kakve autonomije ili bilo šta novo, nego samo izražava saglasnost dvije strane da su spremne na saradnju i da uvažavaju jedna drugu i poštuju nadležnosti jedna druge“, kazao je vladika za TV Vijesti. Patrijarh Porfirije saopštio je ranije da će ugovor biti potpisan nakon vaskršnjih praznika

Episkop budimljansko-nikšićki, G. Joanikije, koji je i administrator Mitropolije crnogorsko-primorske, saopštio je da će sadržaj Temeljnog ugovora države Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, biti poznat javnosti kada bude potpisan.

U intervjuu Televiziji Vijesti vladika Joanikije je objasnio da se na istovjetan način postupalo i prilikom sklapanja ugovora sa drugim crkvama i vjerskim zajednicama.

Patrijarh SPC, G. Porfirije, izjavio je da je sa premijerom Zdravkom Krivokapićem postignuta saglasnost da nakon vaskršnjih praznika bude potpisan Temeljni ugovor između države Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.

Kod mnogih je izazvalo nedoumicu to što temeljni ugovor potpisuje patrijarh Porfirije, pošto je pokojni mitropolit Amfilohije za života najavljivao da će on, a ne Beogradska patrijaršija pregovarati.

Upitan zašto on ne možete da potpiše taj ugovor i ko je pregovarao u ime Mitropolije crnogorsko-primorske a ko u ime države o ovom sporazumu i na koji način, vladika je odgovorio:

„Važna je stvar što je taj nacrt Ugovora već spreman. Može biti, pošto još taj proces traje, da će eventualno biti još nekih malih izmjena. Ne može biti više suštinskih, jer smo mi gledali da sve bude u skladu sa Ustavom i u skladu sa zakonodavstvom Crne Gore. To je prosto samo po sebi jasno, kakakv taj ugovor treba da izgleda. Patrijarh srpski Porfirije, on predstavlja SPC i on je prvopozvani da poptiše Ugovor. Naravno, to je stvar Svetog arhijerejskog Sinoda. Sinod odlučuje ko će da potpiše ugovor, ali samo po sebi se razumije da ta obaveza pripada prije svega patrijarhu. Ako partijarh potpisuje i predsjednik Vlade, to je najveći nivo i nama odgovara da bude najveći nivo i sa te strane, što se tiče Ugovora„, rekao je vladika Joanikije za TV Vijesti.

TV Vijesti: Ko je pregovarao?

„Dugo se pregovaralo. Još sa Vladom premijera Lukšića u svoje vrijeme, pregovarali smo, ali ti pregovori nisu urodili plodom i tada je već bio gotov jedan nacrt Ugovora sa naše strane koji je dostavljen Vladi premijera Lukšića, ali nije bilo nikakavog odogovora. Sada smo na nivou Crkve prvo razmatrali to pitanje, a onda i sa predstavnicima Vlade. To već ulazi u završnu fazu i radili smo sve ono što su radile druge vjerske zajednice, sve te pripreme prilikom potpisivanja Ugovora“.

TV Vijesti: Dakle vi ste učestvovali u tom pregovorima?

„Naravno, sve vrijeme“.

TV Vijesti: Pošto su pojedni mediji objavili da će ovim Ugovorom Mitropolija crnogorsko-primorska izgubiti autonomiju koju je stekla u vrijeme mitorpolita Amfilohija, te da će se izgubiti onaj termin Pravoslavna Crkva u Crnoj Gori koji se pominje u odluci Arhijerejskog sabora 2006. kada je formiran Episkopski savjet u Crnoj Gori, da li je to tačno?

„Pošto je Ugovor stvar ponajviše prava, moramo da se držimo pravnih termina. Dakle, naša crkva se zove Srpska pravoslavna ckrva, ona jeste pravoslavna crkva, ali njen puni nazov je Srpska pravoslavna crkva. Može biti jedino Ugovor između dvije strane između SPC i države Crne Gore. S druge strane kad se govorilo o autonomiji, govorilo se samo o onoj autonomiji, izvjesnoj, uslovnoj samostalnosti koju ima svaka od eparhija SPC, ni manje, ni više. Nikakvu posebnu autonomiju nije sticala Mitropolija crnogorsko-primorska, nego je ona dio SPC kao i ostale njene eparhije. Sa ovim ugovorom ne uspostavlja se nikakva nova realnost, niti bilo kakav novi subjekt što se tiče crkvene organizacije, nego samo dvije strane izražavju saglasno međusobodno uvažavanje i to ozvaničavaju“.

TV Vijesti: Hoće li nastaviti da postoji Episkopski savjet formiran 2006. i kakava će biti njegova uloga ubuduće?

„Insititucija episkopskih savjeta postoji odvjakada, zvanično ili nezvanično. Uvijek je bio običaj da se episkopi neke oblasti sastaju po pojedinim važnim pitanjima i o tome se savjetuju. Episkopski savjet je ustanovljen odlukom Svetog arhijerejskog Sabora, on i dalje postoji. Veći značaj imaju eparhije, jer episkopski savjet nije registrovan na nivou države, a naše eparhije postoje kao pravna lica. Evo Mitropolija crnogorsko-primorska već više od 800 godina, a i Eparhija budimljanko-nikšićka je osnovana prije 800 godina. Nažalost imala je prikide svog života i kontinuiteta, ali je obnovljena i ona čuva to pamćenje kao svetosavska episkopija. Dakle, Episkopski savjet i dalje postoji. Ovaj ugovor neće brisati ništa, ali neće uspostavjati bilo kakve autonomije ili bilo šta novo, nego se samo izražava saglasnost dvije strane da su spremne na saradnju i da uvažavaju jedna drugu i poštuju nadležnosti jedna druge“.

TV Vijesti: Koja su to ključna rješenja koja će osjetiti država i njeni građani i crkva i njeni vjernici, a koja proističu iz ovog ugovora?

„U nekom pogledu je važniji Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji se odnosi na sve. Ugovor ne proizvodi ništa novo i ništa više od onoga što je već propisano Ustavom i zakonodavstvom Crne Gore. Opet ponavljam, ovim ugovorom se potvrđuje međusobno uvažavanje i poštovanje dvije strane i garantuje se spremnost jedne i druge strnae za saradnju koja se podrazumijeva i koja je potrebna radi života vjenrika i svih građana koji pripadaju istovremeno i državi i crkvi.

TV Vijesti: Da li mislite da je bilo potrebno više transparentnosti kad je u pitanju donošenje ovog Ugovora, s obzirom na to da je SPC najuticajnija vjerska zajednica u Crnoj Gori i sa najvećim brojem vjernika? Stiče se utisak da o pojedinostima u ugovoru jedino znaju premijer Zdravko Krivokapić, ministar Leposavić i vi. Čak ni ostali članovi Vlade, čuli smo i potpredsjednika Vlade, da on ne zna šta sadrži Ugovor.

„O ovom Ugovoru se u javnosti mnogo više govori nego što se govorilo o ostalim ugovorima između države Crne Gore i vjerskih zajednica. Ko je znao da se prirpema Ugovor između Crne Gore i Rimokatoličnke crkve, dok to nije bilo objavljeno i dokle taj Ugovor nije bio potpisan? To dvije strane se dogovoraju i kad postignu dogovor, tada potpisuju i tada se to objavljuje“.

TV Vijesti: Znate li kad će tekst Ugovora biti poznat javnosti?

„Normalno je da bude poznat javnosti tek pošto se potpiše“.

TV Vijesti: Znate li da li ćete biti izabrani za novog Mitropolita crnogorsko-primorskog, s obzirom na to da administrirate Mitrpolijom od početka novembra?

„Već šesti, sedmi mjesec administriram Mitropolijom crnogorsko-primorskom i sada razmišljam samo o tome da tu dužnost administratora Mitorpolije obavim časno i pošteno, a ostalo je sve stvar Svetog arhijerejskog Sabora. Rado idem u susret toj odluci, jer je na dvije dužnosti vrlo teško biti. Razriješiće se to sve sa Saboru u maju mjesecu. Neka da Bog da sve bude regularno i kako valja i svi ćemo biti spremni da prihvatimo tu odluku“.

TV Vijesti: Zna li se termin zasijedanja?

„Ustoličenje Njegove svetosti Patrijarha u Pećkoj partijaršiji biće 23. maja, a u nastavku će biti zasijedanje Svetog arhijerejksog Sabora“.

1 Comment

1 Comments

  1. apuzuzba

    12.06.2021. 21:07 at 21:07

    [url=http://slkjfdf.net/]Ucoiqil[/url] Ujetujip zsc.pefu.beraneonline.me.vdo.xf http://slkjfdf.net/

Postavite komentar

Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Medved usmrtio vola od 700 kilograma u Banjanima

„Probudila me je rika govedi. Izašao sam ispred kuće i počeo dozivati psa koga nigdje nije bilo. U prvi momenat pomislio sam da su se Novakovi volovi poboli, ali toliko su goveda rikali da sam odmah otišao u dolinu blizu kuća gdje su zamrkla. Kada sam prišao imao sam šta vidjeti. Vo je ležao mrtav, a ostala goveda bila su uskomešana. Medvjeda nije bilo. Vjerovatno se prepao od mene kada sam dozivao psa“

Ilustracija

U srijedu, u banjskom selu Smrduša, koje pripada Mjesnoj zajednici Trubjela, domaćinu Novaku Krivokapiću medvjed je ubio vola teškog 700 kilograma.

Kako je za „Dan“ ispričao Momčilo – Mošo Kilibarda, stanovnik sela Smrduša i Krivokapićev komšija, sve se dešavalo u cik zore.

„Probudila me je rika govedi. Izašao sam ispred kuće i počeo dozivati psa koga nigdje nije bilo. U prvi momenat pomislio sam da su se Novakovi volovi poboli, ali toliko su goveda rikali da sam odmah otišao u dolinu blizu kuća gdje su zamrkla. Kada sam prišao imao sam šta vidjeti. Vo je ležao mrtav, a ostala goveda bila su uskomešana. Medvjeda nije bilo. Vjerovatno se prepao od mene kada sam dozivao psa. Tu su bila i moja goveda, ali je medvjed odabrao i napao najačeg vola teškog oko 700 kilograma. Odmah sam telefonom pozvao Novaka i ispričao mu šta se desilo ispred moje kuće, na udaljenosti ne većoj od 100 metara. Pozvao sam i Vetrinarsku stanicu iz koje su mi rekli da se šteta ne može nadoknaditi jer su goveda bila na otvorenom“, priča Kilibarda i dodaje da je Krivokapić pričao da ovom volu nikakva zvjerka ne bi mogla naštetiti ali evo ipak može.

Kilibarda kaže i da je među mještanima zavladao strah jer ne prođe ni dan da medvjeda ne vide u blizini kuća.

„Ne znam šta se više čeka. Medvjeda pod hitno treba osuditi i odmah ustrijeliti, dok neko od Banjana ili Rudinjana nije glavom platio. Više kroz selo ne smijemo ići pješke, čak ni u po bijela dana već samo sa automobilima. Ja sam trenutno bez auta jer mi se pokvarilo, tako da iz dvorišta ne smijem mrdnuti. Prije dvadesetak dana jednom Delibašiću iz susjednog sela Kamensko, medvjed je ubio dvije krave, a jedna je nestala. Ovih dana po ovim našim selima po čitavu noć vukovi zavijaju, a medvjedi krstare“, navodi Kilibarda.

On smatra da je poslednji čas da se u čitavu priču uključi Lovačko društvo „Dr Zoran Kesler“ iz Nikšića.

Podsjećamo, prije petnaestak dana poljoprivredniku Radoici Mićunoviću, takođe stanovniku sela Smrduša, medvjed je usmrtio jednu i ranio drugu kravu. I tada se napad medvjeda desio u ranu zoru i to na 200 metara od kuće Mićunovića.

Mještani traže da ih država zaštitiMještani sela Smrduša i okolnih sela, udaljenih 34 kilometra od Nikšića kažu da žive u stalnom strahu od krvoločnih zvijeri koje su se izgleda namnožila na ovom području.

„Bukvalno smo na stalnom udaru medvjeda koje nam gotovo redovno napadaju stoku, uništavaju košnice i lome voćnjake. Za kratko vrijeme medvjedi su u ovim selima zaklali desetine grla sitne i krupne stoke. Počeli smo da se plašimo i za svoje živote“, ističu mještani sela Smrduša i zahtijevaju da ih država zaštiti.

„Država pod hitno treba da reaguje, da se nebi ponovio slučaj iz Pive kada je medvjed napao i teško ranio iskusnog lovca“, poručuju mještani sela Smrduša.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Vlada otkupila dječje odjeljenje Instituta Igalo: Gradiće se osnovna škola

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić

Vlada Crne Gore otkupila je dječije odjeljenje Instituta Igalo za 4,8 miliona eura, a na tom mjestu planirana je izgradnja osnovne škole.

Na taj način, kako su saopštili, Vlada ispunjava obaveze iz Plana restrukturiranja Instituta “Dr Simo Milošević”.

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić.

„Ovaj korak je dio procesa restrukturiranja Instituta Igalo, usvojenog Planom restrukturiranja i odluci Odbora direktora o prihvatanju ponude Vlade Crne Gore od 11.3.2025. godine prema javnom pozivu od 28.2.2025.“, navode iz Vlade.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Berane: Opasne hemikalije u bivšoj Fabrici celuloze, prijetnja po ljude i životnu sredinu

Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke

Fabrika Celuloze u Beranama, Foto: F Jovović

Opasne i zapaljive hemikalije rasute po laboratoriji bivše Fabrike celuloze i papira u Beranama, prijetnja su po ljude i životnu sredinu, kažu iz Ekološke inspekcije, prenosi RTCG.

U takvom su stanju nakon požara i urušavanja krova prije dvije godine. Toliko traje i postupka pred nadležnom Agencijom o odgovornosti za štetu. Problem je, navode, to što se ne zna u čijem je vlasništvu skladište-opštinsko ili privatno. Iz lokalne samouprave odgovaraju da nije njihovo. Komentar sadašnjih vlasnika fabrika RTCG nije uspjela da dobijemo. Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke.

Foto: Screenshot/RTCG

Fabrike koje su nekada cvjetale i hranile gotovo 10 hiljada beranskih familija. Danas ruševine nijemo svjedoče o propaloj industriji, lošim privatizacija. I ne samo to. U pogonima nekadašnjih giganata, Polimke i Celuloze, koje su u privatnom vlasništvu, i dalje stoje opasne hemikalije, prenosi Portal RTCG.

„Poslije procesa proizvodnje kad je završen, to je ostalo tako, u nekom magacinu ili ne znam kako su to složili. Ali pazite, ovi objekti nijesu ni zaštićeni, ja ne znam taj u privatnom vlasništvu, ali ako tamo ima pristup svako, ne znam bojim se da ne dođe do nekog većeg incidenta. Moralo bi se to početi da se rješava“, ističe eko ambasador za Opštinu Berane Marinko Barjaktarović.

Dio je riješen prije 3 godine. Iz atomskog skoloništa Polimke kompanija Hemosan ukolonila je i iz države izvela 85 tona opasnog otpada. Potom je izvršen kontrolni inspekcijski nadzor, pronađeno novo sklonište.

„Priručno sklonište i tom prilikom je ustanovljeno da se radi o količini od 10 tona hemikalija, koje se i dan danas nalaze tamo. Nakon izvšenog inspekcijskog nadzora, Ekološka inspekcija je shodno Zakonu o hemikalijama donijela rješenje da se izvrši karakterizacija otpada od strane ovlašćene institucije. Centra za ekotoksikološka ispitivanja je izvršio kada je ustanovljeno da se radi o opasnom otpadu“, kazala je ekološka inspektorka Vesna Bigović za RTCG.

Nalaze se hemikalije i u laboratoriji i tapetari bivše Fabrike celuloze i papira. Na zahtjev inspekcije popisali su ih predstavnici Opštine, te 2016. određenu količinu ustupili Poliexu. Ostale, nakon požara i urušavanja krova fabrike prije dvije godine, ozbiljno prijete, navodi Bigović.

„One su trenutno rasute po laboratoriji, što se tiče same laboratorije, radi se o zapaljivim, opasnim hemikalijama. Jasno je da su opasne po životnu sredinu I da može doći do požara, i opasnosti po životnu sredinu u ljude“, kaže ona. Opasnost po životnu sredinu i ljude, te procjenu štete nakon požara, na zahtjev Ekološke inspekcije već dvije godine utvrđuje Agencija za zaštitu životne sredine. Iz te institucije pojašnjavaju zašto postupak toliko traje.

“Nakon što je došlo do privatizacije Fabrike celuloze i papira, određeni dio hemikalija odnosno skladište u kojem se nalaze ostalo u vlasništvu Opštine Berane, dok je određeni dio pripao novom vlasniku, Novoj Beranci.

Ono što za sada jeste problem jeste upravo to da se ne može precizno utvrditi u čijem vlasništu se nalazi skladište u kojem su smještene ove hemikalije“, kaže Milan Vlahović iz Agencije za zaštitu životne sredine. Nijesu u vlasništvu Opštine odgovorili su RTCG u dopisu iz Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine.

Pažljivim uvidom u vlasničku strukturu privatizovanih segmenata utvrđeno da pojedini objekti nisu u vlasništvu Opštine Berane, već u vlasništvu drugih privrednih subjekata, iz čega proizilazi da je vlasništvo nad samim hemikalijama, kao i postupak njihovog adekvatnog zbrinjavanja je obaveza vlasnika/Imaoca otpada u skladu sa Zakonom o upravljanju otpada.

Komentar sadašnjih vlasnika fabrika Polimke i Celuloze o nezbrinutim hemikalija RTCG nije uspjela da dobije. Dok su se jedni ranije ograđivali da skloništa nijesu u njihovom posjedu, drugi su navodili da ne znaju da postoji opasni otpad. A tek kada se završi postupak pred nadležnom Agencijom, ekološka inspkecija, kažu, može povući nove poteze. Brzim se nada eko ambasador, jer, zaključuje, vremena za gubljenje više nema. A za uklanjanje i izvoz iz države, jer se kod nasopasan otpad ne može uništiti, potreban je i novac.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije