Connect with us

POLITIKA

KADROVSKO PLANIRANJE

Vlada planira da u ovoj godini zaposli još 661 službenika

Od toga je 327 na neodređeno vrijeme i 334 na određeno vrijeme. U Upravi prihoda i carina u planu je zaposlenje čak 152 službenika. Slijedi Uprava za inspekcijske poslove gdje je planirano zaposlenje 122 radnika. Ministarstvu finansija potrebno je 85 radnika…

Vlada Crne Gore

U toku ove godine planirano je zapošljavanje 661 državnog službenika, odnosno namještenika, od čega 327 na neodređeno vrijeme i 334 na određeno vrijeme. To se navodi u informaciji o primjeni instituta kadrovskog planiranja koju je usvojila Vlada.

U dokumentu koji je objavljen na sajtu Vlade, navodi se da je najviše novih zapošljavanja planirano u Upravi prihoda i carina čak 152 službenika, od kojih 47 na neodređeno, a 105 na određeno.

Informacija o primjeni Instituta kadrovskog planiranja u organima državne uprave za 2022. godinu Informacija o primjeni Instituta kadrovskog planiranja u organima državne uprave za 2022. godinu.

Informacija o primjeni Instituta kadrovskog planiranja u organima državne uprave za 2022. godinu

Slijedi Uprava za inspekcijske poslove gdje je planirano zapošljavanje 122 radnika od kojih 117 na određeno, a četiri na neodređeno.

Informacija o primjeni Instituta kadrovskog planiranja u organima državne uprave za 2022. godinu Informacija o primjeni Instituta kadrovskog planiranja u organima državne uprave za 2022. godinu.

Informacija o primjeni Instituta kadrovskog planiranja u organima državne uprave za 2022. godinu

Ministarstvu finansija potrebno je 85 radnika od kojih na neodređeno 57, a 28 na određeno.

Javni interes da se izbjegne v.d. stanje u institucijama

„Imajući u vidu činjenicu da je početna osnova za donošenje Kadrovskog plana akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, te obavezu donošenja novih akata o unutrašnjoj organizaciji i sitematizaciji za 18 ministarstva, u narednom periodu se očekuje najprije donošenje novih akata o unutrašnjoj organizaciji i sitematizaciji a nakon toga i Kadrovskih planova organa državne uprave i službi Vlade Crne Gore i popuna
radnih mjesta u skladu sa tim Kadrovskim planovima“, navodi se u vladinom dokumentu.

Napominju da se Kadrovski plan donosi za kalendarsku godinu, da je došlo do nove organizacije državne uprave u maju 2022. godine, te da se Odluka o popuni radnog mjesta može donijeti, između ostalog, ako je popuna radnog mjesta predviđena Kadrovskim planom (osim izuzetka iz člana 38 Zakona o državnim službenicima i namještenicima).

„Kako bi se omogućila popuna upražnjenih radnih mjesta u novoformiranim organima, potrebno je razmotriti mogućnost donošenja pojedinačnih Kadrovskih planova organa državne uprave za 2022. godinu od strane Vlade Crne Gore, bez objedinjavanja podataka u Predlog Kadrovskog plana organa državne uprave i službi Vlade Crne Gore. Ovo je veoma bitno kako bi se obezbijedila neophodna fleksibilnost i mogućnost da organi odnosno ministarstva ne čekaju druga ministarstva dok pripreme pojedinačni 9 Kadrovski plan ( što prethodno podrazumijeva nekoliko koraka i to: 1) donošenje akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, 2) raspoređivanje službenika u skladu sa novim Pravilnikom i rješavanje svih statusnih pitanja 3) dostavljanje podataka u CKE) i na taj način organi koji su redovni i ažurni u izvršavanju svojih obaveza ostaju u blokadi za realizaciju neophodnih zapošljavanja u ovoj godini. Ovo iz razloga što Kadrovski plan mogu donijeti samo organi koji uredno dostavljaju podatke u CKE u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima, jer se Kadrovski plan priprema elektronski kroz CKE, a svaka nepravilnost i neažurnost u pogledu statusnih pitanja službenika i dostavljenih podataka ima refleksiju na Kadrovski plan“, navodi se u dokumentu.

Predloženim modelom, kako se ističe, omogućava se da se odmah nakon donošenja kadrovskog plana započne realizacija potrebnih zapošljavanja i izbjegne situacija da određeni broj lica bude u v.d. statusu duže od zakonom utvrđenog.

„Takođe, omogućava se i realizacija postupaka zapošljavanja, naročito onih koja su ministarstva identifikovala kao urgentna i važna, a odnose se na proces evropskih integracija, IPA projekte, ispunjavanje zahtjeva iz određenih pregovaračkih poglavlja, direktiva od strane EU i drugo. Sve navedeno govori u prilog činjenici da je pretežni javni interes da se izbjegne vd stanje u institucijama, mimo Zakonom propisanog, kao i da se omogući nesmetano funkcionisanje rada organa, posebno linija rada koje se odnose na ispunjavanje zadataka iz evropske agende“, zaključuje se u vladinom dokumentu.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

(VIDEO) Knežević Šaranovića nazvao bitangom: Spriječen incident u Skupštini

Do sukoba je došlo nakon što je Kneževič kazao da je Šaranovića obezbjeđivalo 50 policajaca dok se sunčao na Adi Bojani

Sjednica Skupštine Crne Gore prekinuta je nakon verbalnog sukoba lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

Do incidenta je došlo nakon što je Kneževič kazao da je Šaranovića obezbjeđivalo 50 policajaca dok se sunčao na Adi. Šaranović je kazao da je to laž i ustvrdio da lider DNP-a ima veće obezbjeđenje.

„Ja imam samo dva čovjeka koja su sa mnom, za razliku od Vas kojeg je pratila policija na Adi. Sad Vam kažem da lažete i da imate više obezbjeđenja od mene. Ti si najveća bitanga“, poručio je Knežević.

Veći incident spriječili su drugi poslanici koji su se našli između Kneževića i Šaranovića.

Do sukoba je došlo tokom sjednice na kojoj se razmatra više predloga zakona iz oblasti registara, prebivališta i boravišta, crnogorskog državljanstva, centralnog registra stanovništva i ličnog imena.

Skupština je nakon toga nastavljena.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Rekonstruisana Vlada: Borovinić Bojović izabrana za potpredsjednicu, Vučurović, Jojić i Zečević za ministre

Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti

Doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović izabrana je za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje, direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević iz Nove srpske demokratije (NSD) novi je ministar saobraćaja, Zoran Jojić iz Socijalističke narodne partije (SNP) izabran je za ministra sporta i mladih, a poslanik Jovan Vučurović iz NSD-a za ministra bez portfelja.


Oni su na ove funkcije izabrani na današnjoj sjednici Skupštine Crne Gore.

Time je izvršena rekonstrukcija 44. Vlade Crne Gore na čijem je čelu Milojko Spajić, lider Pokreta Evropa sad (PES).


Borovinić Bojović, Zečević i Vučurović izabrani su glasovima 45 poslanika, a Jojić glasovima 46 poslanika. Niko nije bio protiv ni uzdržan.
Jedan od predstavnika vladajuće većine koja nije glasala za rekonstrukciju Vlade je nezavisna poslanica Maja Vučelić.
Borovinić Bojović, Zečević, Vučurović i Jojić su nakon što su izabrani položili zakletve.
Poslanici opozicije su napustili salu uoči glasanja.


Spajićev predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je juče u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti.

Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i Demokratske narodne partije (DNP). U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.


Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.
Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.


Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.


Ova rekonstrukcija je treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.


Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.
Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Novi članovi Vlade: Za potpredsjednicu predložena Jelena Borovinić Bojović, a za ministre Jovan Vučurović, Zoran Jojić i Radoš Zečević

Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio više njihovih inicijativa

Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu i objavljen je na sajtu parlamenta.

Kako je navedeno u tom dokumentu, premijer Milojko Spajić predložio je da se za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje izabere doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović, aktuelni direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević (Nova srpska demokratija – NSD) za ministra saobraćaja, Zoran Jojić (Socijalistička naodna partija – SNP) za ministar sporta i mladih, a Jovan Vučurovic (NSD) za ministra bez portfelja.Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i DNP-a. U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.

Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.

Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.

Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.

Predstojeća rekonstrukcija biće treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.

Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.

Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije