POLITIKA
KADROVSKO PLANIRANJE
Vlada planira da u ovoj godini zaposli još 661 službenika
Od toga je 327 na neodređeno vrijeme i 334 na određeno vrijeme. U Upravi prihoda i carina u planu je zaposlenje čak 152 službenika. Slijedi Uprava za inspekcijske poslove gdje je planirano zaposlenje 122 radnika. Ministarstvu finansija potrebno je 85 radnika…

U toku ove godine planirano je zapošljavanje 661 državnog službenika, odnosno namještenika, od čega 327 na neodređeno vrijeme i 334 na određeno vrijeme. To se navodi u informaciji o primjeni instituta kadrovskog planiranja koju je usvojila Vlada.
U dokumentu koji je objavljen na sajtu Vlade, navodi se da je najviše novih zapošljavanja planirano u Upravi prihoda i carina čak 152 službenika, od kojih 47 na neodređeno, a 105 na određeno.
Informacija o primjeni Instituta kadrovskog planiranja u organima državne uprave za 2022. godinu Informacija o primjeni Instituta kadrovskog planiranja u organima državne uprave za 2022. godinu.

Informacija o primjeni Instituta kadrovskog planiranja u organima državne uprave za 2022. godinu
Slijedi Uprava za inspekcijske poslove gdje je planirano zapošljavanje 122 radnika od kojih 117 na određeno, a četiri na neodređeno.
Informacija o primjeni Instituta kadrovskog planiranja u organima državne uprave za 2022. godinu Informacija o primjeni Instituta kadrovskog planiranja u organima državne uprave za 2022. godinu.

Informacija o primjeni Instituta kadrovskog planiranja u organima državne uprave za 2022. godinu
Ministarstvu finansija potrebno je 85 radnika od kojih na neodređeno 57, a 28 na određeno.

Javni interes da se izbjegne v.d. stanje u institucijama
„Imajući u vidu činjenicu da je početna osnova za donošenje Kadrovskog plana akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, te obavezu donošenja novih akata o unutrašnjoj organizaciji i sitematizaciji za 18 ministarstva, u narednom periodu se očekuje najprije donošenje novih akata o unutrašnjoj organizaciji i sitematizaciji a nakon toga i Kadrovskih planova organa državne uprave i službi Vlade Crne Gore i popuna
radnih mjesta u skladu sa tim Kadrovskim planovima“, navodi se u vladinom dokumentu.
Napominju da se Kadrovski plan donosi za kalendarsku godinu, da je došlo do nove organizacije državne uprave u maju 2022. godine, te da se Odluka o popuni radnog mjesta može donijeti, između ostalog, ako je popuna radnog mjesta predviđena Kadrovskim planom (osim izuzetka iz člana 38 Zakona o državnim službenicima i namještenicima).
„Kako bi se omogućila popuna upražnjenih radnih mjesta u novoformiranim organima, potrebno je razmotriti mogućnost donošenja pojedinačnih Kadrovskih planova organa državne uprave za 2022. godinu od strane Vlade Crne Gore, bez objedinjavanja podataka u Predlog Kadrovskog plana organa državne uprave i službi Vlade Crne Gore. Ovo je veoma bitno kako bi se obezbijedila neophodna fleksibilnost i mogućnost da organi odnosno ministarstva ne čekaju druga ministarstva dok pripreme pojedinačni 9 Kadrovski plan ( što prethodno podrazumijeva nekoliko koraka i to: 1) donošenje akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, 2) raspoređivanje službenika u skladu sa novim Pravilnikom i rješavanje svih statusnih pitanja 3) dostavljanje podataka u CKE) i na taj način organi koji su redovni i ažurni u izvršavanju svojih obaveza ostaju u blokadi za realizaciju neophodnih zapošljavanja u ovoj godini. Ovo iz razloga što Kadrovski plan mogu donijeti samo organi koji uredno dostavljaju podatke u CKE u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima, jer se Kadrovski plan priprema elektronski kroz CKE, a svaka nepravilnost i neažurnost u pogledu statusnih pitanja službenika i dostavljenih podataka ima refleksiju na Kadrovski plan“, navodi se u dokumentu.
Predloženim modelom, kako se ističe, omogućava se da se odmah nakon donošenja kadrovskog plana započne realizacija potrebnih zapošljavanja i izbjegne situacija da određeni broj lica bude u v.d. statusu duže od zakonom utvrđenog.
„Takođe, omogućava se i realizacija postupaka zapošljavanja, naročito onih koja su ministarstva identifikovala kao urgentna i važna, a odnose se na proces evropskih integracija, IPA projekte, ispunjavanje zahtjeva iz određenih pregovaračkih poglavlja, direktiva od strane EU i drugo. Sve navedeno govori u prilog činjenici da je pretežni javni interes da se izbjegne vd stanje u institucijama, mimo Zakonom propisanog, kao i da se omogući nesmetano funkcionisanje rada organa, posebno linija rada koje se odnose na ispunjavanje zadataka iz evropske agende“, zaključuje se u vladinom dokumentu.
POLITIKA
Đeljošaj: Svaki Albanac u srcu nosi svetu borbu OVK i legendarnog komandanta Adema Jašarija
„Veoma loša vijest i izuzetno nepravedna odluka! Danas može biti dan žalosti za Albance, ali dostojanstven stav optuženih daje snagu albanskom narodu da izdrži ovaj bol, uz vjeru da će ova užasna presuda biti oborena pred višim instancama“, kazao je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku, ministar ekonomskog razvoja i lider Albanskog foruma

Nikad nisam vjerovao da sudska odluka može biti ovoliko nepravedna, rat Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) je bio oslobodilački, poručio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku, ministar ekonomskog razvoja i lider Albanskog foruma (AF) Nik Đeljošaj na Fejsbuku, komentarišući današnju odluku Specijanog suda u Hagu.
Taj sud osudio je danas bivše vođe OVK Hašima Tačija i Jakupa Krasnićija na po 25 godina zatvora, a saoptužene Kadrija Veseljija i Redžepa Seljimija na 18, odnosno 13 godina zatvora, proglasivši ih krivim za ratne zločine na Kosovu i u Albaniji, 1998-99.
„Veoma loša vijest i izuzetno nepravedna odluka! Danas može biti dan žalosti za Albance, ali dostojanstven stav optuženih daje snagu albanskom narodu da izdrži ovaj bol, uz vjeru da će ova užasna presuda biti oborena pred višim instancama“, kazao je Đeljošaj.
Kako je dodao, nikad nije vjerovao da sudska odluka može biti „ovakva i toliko nepravedna“.
„Ovo je prvostepena odluka i sudski proces nije završen. Vjerujemo da će se, do potpunog okončanja procesa, dokazati nevinost svih. Rat OVK bio je samoodbrambeni, oslobodilački i pravedan. Bio je to rat za opstanak, slobodu i državu Kosovo, uz podršku naših zapadnih saveznika. Agresor ne može i ne smije biti izjednačen sa onim ko je bio prinuđen da se brani. Albanci i sami optuženi poštovali su međunarodne institucije. Niti su pobjegli, niti su se skrivali, već su se pojavili pred pravdom i svoju pravnu bitku nastaviće do kraja“, kazao je.
Đeljošaj je istakao da „svaki Albanac u srcu nosi svetu borbu OVK i legendarnog komandanta Adema Jašarija“, ali i da „svaki Albanac vjeruje u njihovu nevinost“.
„Sloboda i nezavisnost imaju jedan pečat: OVK i Amerika!“, poručio je.
On se osvrnuo i na svoju izjavu iz sinoćnje emisije „Reflektor“ na Televiziji „Vijesti“.
„U Crnoj Gori imamo političke partije koje učestvuju na izborima. Nema otvorenih lista. Lista koju sam predvodio imala je moje ime i prezime u nazivu. Ja zastupam politički subjekat, ali imamo odluke predsjedništva. Smatramo da glasamo o vrijednostima. Osnovne vrijednosti su jeste li poštovali međunarodne odluke sudova“, rekao je tom prilikom, komentarišući stav njegove partije da glasa za smjenu šefa parlamenta Andrije Mandića zbog saučešća porodici osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.
Lider AF je poručio da „ne vrijedi komentarisati izvlačenje jedne moje izjave iz konteksta i manipulaciju njome“.
„Razgovor je bio o poštovanju odluka međunarodnih sudova od strane Albanaca, za razliku od stava druge strane. Nikada nisam vjerovao da međunarodni sudovi mogu činiti nepravdu. I Ante Gotovina je doživio nepravdu u prvom stepenu, ali je u drugom stepenu pravda pobijedila. Vjerujemo do kraja; borba za pravdu se nastavlja“, kazao je.
Uz objavu na albanskom jeziku, Đeljošaj je objavio fotografiju na kojoj je prikazana mapa Evrope, kruna od trnja (simbol koji se vezuje za Isusa Hrista) i natpis „sramota“.
POLITIKA
Knežević: Ako me narod fino zamoli, razmisliću o kandidaturi za predsjednika Crne Gore ili mjestu premijera
Lider DNP-a je rekao da ga ministarske funkcije nikada nisu posebno privlačile

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević izjavio je da bi, ukoliko ga narod „fino zamoli”, mogao da razmisli o kandidaturi za predsjednika Crne Gore.
Govoreći o svojim političkim ambicijama u emisiji „Optimista”, koja se emituje na Jutjub kanalu „Dnevnih novina Dan” i portala „Dan”, Knežević je rekao da ga ministarske funkcije nikada nisu posebno privlačile. Ipak, kada je reč o mestu premijera ili predsednika države, kroz osmijeh je poručio da takvu mogućnost ne bi unaprijed odbacio.
Lider DNP-a govorio je i o manje poznatoj strani svog života – književnosti, poeziji, odrastanju u Zeti, kao i ličnoj cijeni dugogodišnjeg bavljenja politikom.
Knežević je odrastao u porodici prosvjetnih radnika, bio je odličan učenik, a sebe danas opisuje kao „štrebera iz posljednje klupe”, zainteresovanog za istoriju, sport, ali i nestašluke.
Posebno mjesto u njegovoj životnoj priči zauzima Zeta, kraj kojem pripada i kojem se neprestano vraća. O Zeti govori kroz pitanja identiteta, poljoprivrede, ukorijenjenih stereotipa i njene neraskidive povezanosti sa Podgoricom.
„Bolji sam književnik nego političar”
Književnost je, kako je istakao, u njegov život ušla mnogo prije politike. Još 1997. godine proglašen je za najboljeg mladog pjesnika Podgorice, a i danas smatra da je bolji književnik nego političar.
Njegov roman „Obala nesanice” nastao je tokom kućnog pritvora i pandemije virusa korona. Reč je o satiričnoj priči o izmišljenoj državi u kojoj se, kako je naveo, lako mogu prepoznati obrisi crnogorske stvarnosti.
Knežević je otkrio i da je mnoge pjesme napisao u avionu, ali i tokom sjednica Skupštine Crne Gore.
– Kada slušam pojedine kolege, ostaje mi da biram hoću li zaspati ili napisati pjesmu – kazao je Knežević u šaljivom tonu.
Politika mu više uzela nego što mu je dala
Govoreći o svakodnevici jednog političara, predsjednik DNP-a ocijenio je da je ona mnogo složenija od onoga što građani mogu da vide u televizijskim prenosima i javnim nastupima.
Kako je objasnio, ljudi mu se obraćaju zbog zapošljavanja, zdravstvenih problema, dugova, porodičnih sukoba, ljubavnih nedoumica i brojnih drugih životnih teškoća. Zato je, prema sopstvenim riječima, tokom političke karijere morao da bude pomalo ljekar, psiholog, bračni savjetnik, pravnik i socijalni radnik.
Iza humora, međutim, nalazi se i ozbiljna cijena političkog angažovanja. Knežević je rekao da mu je politika mnogo više uzela nego što mu je dala – od zdravlja i živaca, do zatvora, sudskih postupaka i hapšenja članova njegove porodice.
Naveo je da nikada nije umio da ćuti kada se sa nečim ne slaže, pa ni onda kada je riječ o potezima političkih partnera sa kojima dijeli vlast. Posebno je kritikovao nepotizam i privilegije u državnom sistemu, naglašavajući da treba praviti jasnu razliku između privatnog života političkih protivnika i pitanja od javnog interesa.
Knežević je u emisiji govorio i o odnosima vlasti i opozicije, evropskim integracijama Crne Gore, iskustvima iz zatvora i sudnica, kao i o životu iza političke scene.
POLITIKA
Knežević iz Teksasa: Traže da ostanem u Americi, oduševljeni su mojom pojavom i stajlingom
„Došao sam da učinim Crnu Goru velikom“, poručuje Knežević

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević javio se pratiocima na Facebooku video objavom iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Knežević je obraćanje iz Dalasa u Teksasu započeo svojim prepoznatljivim pozdravom, ali ovaj put na engleskom jeziku.
Free Montenegro and you in prison, poručio je lider DNP-a.
„Veliki pozdrav iz Teksasa, tj. iz grada Dalasa gdje delegacija DNP-a u sastavu Milun Zogović, Maja Vukićević, Jovana Todorović i moja malenkost, sprovodi još jednu diplomatsku ofanzivu pod nazivom „učinimo Crnu Goru velikom““, kazao je Knežević.
Dodao je kako mu je veliko zadovoljstvo što su kao gosti pozvani da prisustvuju konvenciji Republikanske partije koja će se danas i sjutra održati u Dalasu. Kako je istakao, Knežević na konvenciji će se obratiti predsjednik Donald Tramp i potpredsjednik Džej-di Vens.
„Moram da napomenem da smo jedini politički subjekt i jedina politička organizacija iz Crne Gore koja će prisustvovati ovom veličanstvenom događaju, što najbolje govori i pokazuje kakve efekte i rezultate je imala naša prethodna posjeta u Vašingtonu koju su mnogi pokušali da omalovaže i da je predstave kao minornu“, rekao je Knežević.
Dodao je kako „u ovom trenutku jedino DNP čuva veze sa SAD i razvija ravnopravno partnerstvo, ne odstupajući ni za centimetar od ranije prokalmovanih ideoloških načela“.
HRONIKA2 сата ranijeNajmanje četiri osobe povrijeđene nakon što se odron obrušio na autobus na putu Mojkovac – Kolašin
EKONOMIJA2 дана ranijeOd januara novi rast plata: Minimalna za zaposlene na mjestima sa nižim obrazovanjem 1.000 eura, sa srednjom školom 1.250 eura, sa fakultetom 1.400 eura
BALKAN I SVIJET2 дана ranijeUhapšen poštar iz Bosne i Hercegovine koji se sumnjiči da je s penzijama pobjegao na Tajland
HRONIKA9 сати ranijeUhapšen Bjelopoljac: Osumnjičen za nedozvoljene polne radnje nad maloljetnicom
BALKAN I SVIJET3 дана ranijeHašim Tači osuđen na 25 godina zatvora zbog ratnih zločina na Kosovu
EKONOMIJA2 дана ranijeSpajić: Penzionerima 100 eura pred zimu, od aprila prosjek penzija veći od 600 eura









