Connect with us

EKONOMIJA

Vlada protiv smanjenja akciza na gorivo

Od ponedjeljka dizel bi mogao poskupiti za još oko 30 centi, a obja vrste benzina za još po 15 do 18 centi. Prije dvije sedmice dizel je poskupio za 16, a benzin za po sedam centi

Sa pumpe u Beranama, foto: Berane online (arhiva)

Vlada je dala negativno mišljenje na predlog izmjena Zakona o akcizama kojim bi se ova dažbina na goriva smanjila za 50 odsto od 1. aprila do 30. juna, a kojeg su predložili poslanici Građanskog pokreta URA.

U obrazloženju mišljenja, kojeg je potpisao ministar finansija Novica Vuković, se navodi da akcize čine značajni dio javnih prihoda, da bi njihovo smanjenje ugrozilo budžet, kao i da oni prate kretanja na tržištu energenata i da ima dovoljno postojećih mjera za reagovanje ukoliko budu smatrali da je to potrebno.

Vlada ima mogućnost po postojećem zakonu da smanji akcize za 50 odsto, ali su iz Ministarstva saopštavali da je moguće akcize smanjiti najviše za 25 odsto zbog evropskih direktiva.

Od ponedjeljka dizel bi mogao poskupiti za još oko 30 centi, a obja vrste benzina za još po 15 do 18 centi. Prije dvije sedmice dizel je poskupio za 16, a benzin za po sedam centi.

„Polazeći od značaja akciza u strukturi javnih prihoda, potrebno je posebno ukazati na njihov fiskalni značaj za stabilnost državnog budžeta. Akcize na mineralna ulja predstavljaju jedan od najznačajnijih i najstabilnijih izvora budžetskih prihoda, čineći približno 60 – 65% ukupnih prihoda od akciza, te imaju važnu ulogu u finansiranju javnih politika i redovnom funkcionisanju javnih finansija.

Svako značajnije smanjenje akciza neposredno utiče na smanjenje budžetskih prihoda i može imati negativne implikacije na fiskalnu stabilnost države“, navedeno je u obrazloženju odbijanja predloga da se smanje akcize na gorivo zbog rasta cijena naftnih derivata.

Navedeno je i da važeći „zakonski okvir već predviđa adekvatan mehanizam kojim Vlada može, u slučaju poremećaja na tržištu energenata, privremeno reagovati smanjenjem akciza, čime se obezbjeđuje potrebna fleksibilnost bez izmjena zakona“.

„Dodatno, prema dostupnim javnim informacijama, Crna Gora raspolaže rezervama nafte dovoljnim za naredna dva mjeseca, što ukazuje da trenutno ne postoji neposredan rizik od poremećaja u snabdijevanju gorivom. Imajući u vidu navedeno, eventualne intervencije u akciznoj politici potrebno je razmatrati kroz postojeće mehanizme i na osnovu sveobuhvatne fiskalne i ekonomske analize, kako bi se očuvala stabilnost javnih finansija i kontinuitet budžetskih prihoda. Na osnovu svega navedenog, može se zaključiti da postojeći zakonski okvir već obezbjeđuje mogućnost pravovremenog reagovanja u slučaju poremećaja na tržištu energenata, dok bi predloženo zakonsko rješenje moglo imati negativne fiskalne implikacije po budžetske prihode države. U skladu sa tim, nadležna ministarstva će u narednom periodu nastaviti da pažljivo prate kretanja na tržištu i sve relevantne indikatore na tržištu naftnih derivata, te će, u skladu sa tim i ukoliko se ukaže potreba, pravovremeno reagovati primjenom raspoloživih mehanizama“, navedeno je u obrazloženju.

EKONOMIJA

U Crnoj Gori registrovano 618 Porschea, 31 Maserati, 22 Bentleya, sedam Ferrarija i tri Lamborghinija

Podaci Ministarstva unutrašnjih poslova pokazuju da je do 15. aprila registrovano ukupno 828 putničkih vozila sa zapreminom motora većom od 3.000 cm³, dok je broj onih iznad 4.000 cm³ 478

Građani Crne Gore trenutno litar dizela plaćaju 1,68 eura, dok su i cijene benzina u porastu. Eurosuper 98 poskupio je pet centi i sada košta 1,61 euro po litru, a eurosuper 95 četiri centa, na 1,57 eura. Iako poskupljenja pogađaju sve vozače, njihov efekat je izraženiji kod vlasnika automobila sa snažnim motorima i velikom potrošnjom.

Podaci Ministarstva unutrašnjih poslova pokazuju da je do 15. aprila registrovano ukupno 828 putničkih vozila sa zapreminom motora većom od 3.000 cm³, dok je broj onih iznad 4.000 cm³ 478.

Slična slika vidi se i kod snage motora: u Crnoj Gori je registrovano 2.893 vozila sa više od 200 kilovata, dok njih 699 prelazi granicu od 300 kilovata.

Podaci o brendovima dodatno oslikavaju strukturu voznog parka. Na crnogorskim putevima registrovano je 618 Porschea, 31 Maserati, 22 Bentleya, sedam Ferrarija i tri Lamborghinija. Istovremeno, premium segment u širem smislu predvode Mercedes-Benz sa 13.374 vozila i Audi sa 20.618 registrovanih automobila.

(Izvor: RTCG)

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Spajić: Crna Gora ima najjeftiniju struju u regionu

„Imamo najjeftiniju struju u regionu, komunalije, poreze i doprinose u Evropi“, kazao je Spajić tokom premijerskog sata

Spajić (foto: Saša Matić, Vlada CG)

Premijer Milojko Spajić naglasio je, odgovarajući na pitanja šefa poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Danijela Živkovića tokom premijerskog sata, da su od 2006. godine plate povećane 262 odsto dok je inflacija bila 140 odsto, te da je za toliko bolje sada nego tada. Ponovio je da je kumulativna inflacija od 2020. do danas oko 40 odsto, što znači da je većina inflacije nastala u godinama prije.

„Imamo najjeftiniju struju u regionu, komunalije, poreze i doprinose u Evropi. Nismo povećavali PDV ni u najgoroj krizi, nismo otpustili radnike tokom krize 2020. godine. To je bio savjet Međunarodnog monetarnog fonda, nismo poslušali savjet. Kada sam postao ministar finansija, u Trezoru je bilo 55 miliona eura. Tada je DPS pao u nesvijest jer su očekivali da ćemo bankrotirati u decembru 2020. godine, oni su namjestili da tadašnja Vlada bankrotira. Ostavili su dug 88 odsto neto po BDP-u…“, istakao je Spajić i naglasio da je neto dug od tada spao na 52 odsto.

Naglasio je da svi plaćaju PDV i da se stanovi ne daju po povlašćenim uslovima, jer je Velje brdo za sve građane i da će kvadrat koštati 1.000 eura dok je na funkciji.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Nikola Jovanović: Bulevar Jaz – Tivat neće biti gotov ove sezone, realnije sledeće godine

„Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“, kazao je predsjednik Opštine Budva

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović kazao je da bulevar Jaz-Tivat ne može bit gotov do početka ljetnje sezone, te da će to negativno uticati na turističku sezonu.

„Kasni se tri mjeseca, januar 2026. je bio predviđen kao rok za završetak radova, tada je dionica trebala da bude stavljena u funkciju“, rekao je Jovanović na TV Vijesti i dodao:

„Svjedočimo nečemu što znači drastična promjena rokova i završetka tih radova. Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“.

Kako je kazao, zadnje su informacije bile da će se samo dvije od četiri trake staviti u pogon.

„Ali s obzirom da sam prije neki dan prošao tom dionicom, odgovorno tvrdim da to ne može biti gotovo do početka turističke sezone“, kazao je Jovanović.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije