POLITIKA
SJEDNICA VLADE
Vlada većinom glasova usvojila predlog Temeljnog ugovora: SDP prijeti obaranjem Vlade
Premijer je, bez obzira na prigovore ministara Krivokapića i Konjevića o kvalifikovanoj većini, proglasio da je tačka usvojena, i rekao da postoji mogućnost da se glasanje ponovi na narednoj sjednici ili elektronski

Vlada Crne Gore na današnjoj višesatnoj sjednici usvojila je predlog Temeljnog ugovora sa SPC. Od 18 prisutnih ministara, 13 je glasalo za, pet ministara je izuzelo mišljenje.
Premijer Dritan Abazović je, bez obzira na prigovore ministara Ranka Krivokapića i Raška Konjevića o kvalifikovanoj većini, proglasio da je tačka usvojena, i rekao da postoji mogućnost da se glasanje ponovi na narednoj sjednici ili elektronski.
Krivokapić je naglasio da kvalifikovana većina ne postoji na današnjoj sjednici, jer ona ne podrazumijeva većinu od prisutnih, već od svih članova Vlade, a to znači da treba 14 glasova za prihvatanje ove tačke.
„Mi smo ovu tačku usvojili, oko kvalifikovane većine nemam problem da se na elektronskoj sjednici ili redovnoj ista stvar ponovi“, kazao je Abazović.
On je tokom rasprave rekao da bi volio da se pitanje može ostaviti za jesen, a doći do konsenzusa oko pitanja koja se tiču pravosuđa.
„Pokazujemo danas inkluzivnost i pobjeda je kad ljudi različitih političkih profilacija vode dijalog. Ne gledajte kroz materijalno, nego da svi budemo sjutra ponosi što smo dali doprinos da se ljudi različitih religijskih opredjeljenja pomire“, poručio je Abazović.
Kako je dodao, jedino građanska Crna Gora može da opstane.
Konjević: Iniciraćemo proces koji vodi ka vanrednim izborima
Konjević je kazao da je ovo obaveza koja proizilazi iz Ustava i zakona i SDP nije protiv toga, ali i da su iznijeli niz argumenata koji ukazuju da tekst koji je pripremljen za svega dva dana, nije u skladu sa Ustavom i zakonom.
„Konsulatacije oko ovog teksta se moraju obavljati prije usvajanja, i ako se usvanjanje desi bez toga, ova Vlada je izgubila većinu i podnijećemo zahtjev za pokretanje procesa za vanredne izbore“, kazao je Konjević.
Kako je dodao, Crna Gora će otići putem koji ne vodi ka EU.
Abazović je kazao da ovakve izjave su ucjenjivačke, a da on nije ikebana i da neće podleći pod uticaj onih protiv kojih se politički bori.
„Ja se ne kolebam ni jedne sekunde, kao ni za jednu političku odluku u životu“, poručio je premijer.
Kako je dodao oni koji hoće da ruše Vladu, su povezani sa organizovanim kriminalom i švercom cigareta. Ovo nema veze sa vjerom, već je ovo, kako je kazao, pokušaj da se vrati biznis koji je vrijedio 500 miliona eura godišnje.
„Nisam molio za podršku manjinskoj vladi, pa neću ni da se održi“, poručio je Abazović.
Nevjerovatno mu je da se o ovom pitanju priča već četiri sata, a boji se da će oni koji su odustali od puta za EU, napravili veliku grešku.
Krivokapić: Odložiti ovo pitanje do jeseni
Krivokapić je rekao da ministar pravde Marko Kovač možda u nacrtu čita nešto u šta vjeruje, ali da to u dokumentu ne piše.
„Vi nećete da znate, jer imate politički motiv. Ovo jeste politička igra. A to je da se Crna Gora zaustavi na EU putu. Ne optužujem vas, čak ne znam znate li da je to tako. Nekima autokratskim režimima u regionu ne odgovara napredak Crne Gore“, rekao je ministar vanjskih poslova.
Prema njegovim riječima Vlada ide u suicid.
Ova Vlada želi da svjesno ili nesvjesno, sebe oburda, znanjem ili neznanje, i zasutavi Crnu Goru ka Evropskoj uniji. Sa svojim političkim uvjerenjem sačekaću da vrijeme to pokaže. Moguće je i da nešto više znam, nije sigurno, ali je moguće“, kazao je on i predložio da se ovo pitanje odloži do jeseni i do izvještaja Evropske unije.
Ministar pravde Marko Kovač kazao da i ovaj akt može biti predmet pred Ustavnim sudom.
„Ovaj akt, kao i svaki drugi, može biti predmet preispitivanja pred Ustavnim sudom. Dakle, to što se neko boji da nije u skladu sa Ustavom, ne može biti razlog da ne usvojimo ovaj akt“ kazao je ministar pravde.
On je ministru vanjskih poslova Ranku Krivokapiću poručio da je njegovo izlaganje na današnjoj sjednici obojeno politikom.
“To što je potpisnik ugovora sa Katoličkom crkvom država, ne znači ništa sa stanovišta religije i vjeroispovijesti. Ministarstvo pravde imaće jednak odnos prema svim vjerskim zajednicama”, naveo je on.
POLITIKA
(VIDEO) Knežević Šaranovića nazvao bitangom: Spriječen incident u Skupštini
Do sukoba je došlo nakon što je Kneževič kazao da je Šaranovića obezbjeđivalo 50 policajaca dok se sunčao na Adi Bojani

Sjednica Skupštine Crne Gore prekinuta je nakon verbalnog sukoba lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Do incidenta je došlo nakon što je Kneževič kazao da je Šaranovića obezbjeđivalo 50 policajaca dok se sunčao na Adi. Šaranović je kazao da je to laž i ustvrdio da lider DNP-a ima veće obezbjeđenje.
„Ja imam samo dva čovjeka koja su sa mnom, za razliku od Vas kojeg je pratila policija na Adi. Sad Vam kažem da lažete i da imate više obezbjeđenja od mene. Ti si najveća bitanga“, poručio je Knežević.
Veći incident spriječili su drugi poslanici koji su se našli između Kneževića i Šaranovića.
Do sukoba je došlo tokom sjednice na kojoj se razmatra više predloga zakona iz oblasti registara, prebivališta i boravišta, crnogorskog državljanstva, centralnog registra stanovništva i ličnog imena.
Skupština je nakon toga nastavljena.
POLITIKA
Rekonstruisana Vlada: Borovinić Bojović izabrana za potpredsjednicu, Vučurović, Jojić i Zečević za ministre
Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti

Doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović izabrana je za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje, direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević iz Nove srpske demokratije (NSD) novi je ministar saobraćaja, Zoran Jojić iz Socijalističke narodne partije (SNP) izabran je za ministra sporta i mladih, a poslanik Jovan Vučurović iz NSD-a za ministra bez portfelja.
Oni su na ove funkcije izabrani na današnjoj sjednici Skupštine Crne Gore.
Time je izvršena rekonstrukcija 44. Vlade Crne Gore na čijem je čelu Milojko Spajić, lider Pokreta Evropa sad (PES).
Borovinić Bojović, Zečević i Vučurović izabrani su glasovima 45 poslanika, a Jojić glasovima 46 poslanika. Niko nije bio protiv ni uzdržan.
Jedan od predstavnika vladajuće većine koja nije glasala za rekonstrukciju Vlade je nezavisna poslanica Maja Vučelić.
Borovinić Bojović, Zečević, Vučurović i Jojić su nakon što su izabrani položili zakletve.
Poslanici opozicije su napustili salu uoči glasanja.
Spajićev predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je juče u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti.
Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i Demokratske narodne partije (DNP). U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.
Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.
Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.
Ova rekonstrukcija je treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.
Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.
Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
POLITIKA
Novi članovi Vlade: Za potpredsjednicu predložena Jelena Borovinić Bojović, a za ministre Jovan Vučurović, Zoran Jojić i Radoš Zečević
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio više njihovih inicijativa

Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu i objavljen je na sajtu parlamenta.
Kako je navedeno u tom dokumentu, premijer Milojko Spajić predložio je da se za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje izabere doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović, aktuelni direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević (Nova srpska demokratija – NSD) za ministra saobraćaja, Zoran Jojić (Socijalistička naodna partija – SNP) za ministar sporta i mladih, a Jovan Vučurovic (NSD) za ministra bez portfelja.Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i DNP-a. U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.
Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.
Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.
Predstojeća rekonstrukcija biće treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.
Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.
Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
HRONIKA14 сати ranijeDjevojka poginula u udesu na putu Podgorica – Cetinje
HRONIKA2 дана ranijeBudva: Utopio se mladić na plaži Mogren II, iako su kupališta bila zatvorena, a staza zaključana
HRONIKA2 дана ranijeZbog ubistva psa Makedonki određen pritvor do 30 dana
BALKAN I SVIJET2 дана ranijeTragedija: Pet planinara iz Bosne i Hercegovine poginulo tokom uspona na Elbrus u Rusiji
DRUŠTVO2 дана ranijeŽene dobile pravo na menstrualno odsustvo: Poslanici usvojili izmjene zakona
POLITIKA20 сати ranije(VIDEO) Knežević Šaranovića nazvao bitangom: Spriječen incident u Skupštini








