Connect with us

DRUŠTVO

"POTPISIVANJE U OBOSTRANOM INTERESU"

Vladika Joanikije: Nikada ne bih podržao ugovor koji ne poštuje Ustav Crne Gore

„Crkva je ovdje ostala i sa zakonom i bez njega, i opstaće sa ugovorom i bez ugovora. Mi gledamo da radimo na dobro svoje Crkve i svoje države, za državu je dobro da vjerska pitanja budu riješena na jedan civilizovan način“

Foto: Ivangrad studio

Episkop budimljansko-nikšićki i administrator Mitropolije-crnogorsko promorske, G. Joanikije rekao je da za sada raspolažu samo nacrtom temeljnog ugovora koji treba da potpiše Srpska pravoslavna crkva (SPC), te da o tom aktu sad treba da se izjasni Vlada Crne Gore.

„Imamo tekst koji je usvojen na nivou Crkve, taj tekst je dostavljen Vladi. Ona treba da se izjasni, ima pravo da da neke primjedbe, da nešto popravi, da nešto prihvati, i tu će se, nadam se, rukovoditi onim načelima koja su fiksirana u Ustavu i zakonima Crne Gore, posebno u Zakonu o slobodi vjeroispovijesti“, rekao je vladika Joanikije za Radio Svetigora.

Dodao je da je to sve još uvijek u radnoj verziji.

„Za mene lično, za Crkvu, svaki dokument, naročito ugovor, dok ne potpišu obije strane i ne ovjere pečatom, on zapravo ne postoji u nekom pravnom smislu. On je u pripremi, on nije završen, i nikada nije običaj, makar u našem crkvenom poretku, da bilo koji dokument koji je još u izradi da se objavljuje i da se čini predmetom javne rasprave“, kazao je Joanikije.

Dodao je da treba da se shvati „pravilno značaj temeljnog ugovora“.

„Da mu ne pridajemo ni manji ni veći značaj nego što on ima. Očigledno je da mnogi ljudi ili ne znaju ili neće da znaju koji je značaj tog ugovora. U Crnoj Gori potpisana su tri temeljna ugovora sa tri ostale vjerske zajednice – Svetom stolicom, Islamskom i Jevrejskom zajednicom. I ti temeljni ugovori su odrađeni u tišini, dvije strane, naša država i najviši predstavnici tih vjerskih zajednica su pregovarali, dopisivali se, razmatrali ta dokumaneta, predloge, paragrafe. To je sa pojedinima trajalo malo duže, sa nekim kraće, i u određenom momentu kada su se oko svega usaglasili, pristupili su potpisivanju tih ugovora pojedničano. Mi smo se obradovali svim tim događajima jer smo vidjeli u tome odličnu priču. Dakle Crna Gora je pokazala djelimično spremnost da riješi sve ono što je vezano za položaj i status vjerskih zajednica u Crnoj Gori“.

Vladika navodi da „te dobre volje sa strane naše vlasti nije bilo prema SPC, odnosno prema eparhijama SPC u Crnoj Gori“.

„Nego je vlast tadašnja cijelo vrijeme opstruisala dijalog. Nikakvog konstruktivnog dijaloga nije bilo, zaista, ne zbog nas, mi smo cijelo vrijeme htjeli da razgovoramo. S druge strane imali smo projavu animoziteta i jedan ucjenjivački stav. Iako je bilo riječi u Vladi Igora Lukšića, koji je pokazivao nekakav afinitet da se i to pitanje riješi, ali očigledno nije mogao od njegovog glavnog šefa tada, i tada 2012., nije se došlo do bilo kakvog rezlutata. Poslije nije bilo ni govora o temeljnom ugovoru. Sada kad smo dobili novi Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji je za nas prihvatljiv, došlo je na red potpisivanje temeljnog ugovora“.

Joanikije je kazao i da u ugovoru ne smije da bude ništa što je u nesaglasnosti sa Ustavom Crne Gore i sa njenim zakonodavnostvom.

„Na osnovu onoga što nam već Ustav daje, i što nam daje Zakon o slobodi vjeroispovjesti, prosto pojedina pitanja se malo opširnije razrađuju i definišu se neki okviri saradnje za budućnost u nekom širem planu, kao i sa ostalim vjerama u Crnoj Gori.

Episkop Joanikije je kazao i da nije bilo rasprave i „da niko nije znao da se priprema ugovor sa Svetom Stolicom“.

„Pominjem to posebno pošto je to ugovor sa hrišćanskom Crkvom. Nije bilo, niti se znalo. Ko je znao da se taj ugovor uopšte priprema, i, hvala Bogu, dobili smo temeljni ugovor između Crne Gore i Svete stolice. I taj ugovor je, po mome osjećanju, odličan i mi nikada nismo imali nijednu primjedbu, čak smo izrazili radost, kao što sam već rekao, zbog potpisivanja tog ugovora. Da li je bilo javne rasprave, da li je objavljen neki nacrt prije nego je potpisan? Ne“.

Episkop i administrator MCP naveo je i da ugovori „skoro da nemaju nikakve posljedice u odnosu na budžet Crne Gore“.

„Nama se ništa više ne daje nego što mi već imamo u Ustavu i zakonu. A da li je neko tražio da se objavi ugovor između Crne Gore i Narodne Republike Kine oko auto-puta zbog kojeg smo sebe doveli u podređeni položaj u odnosu na tu državu. Ko zna za tekst tog ugovor, da li je taj tekst i dan danas poznat javnosti, a već je ugovor davno potpisan. Moramo licimjerstvo koje se projavljuje po ovom pitanju da žigošemo. Očigledno da nije u pitanju interes, nego sitno šićarđijsko zbiranje nekih jeftinih političkih poena, umjesto da se bavimo nekim ozbiljnim pitanjima“.

Dodao je da je potpisivanje ugovora „redovna aktivnost i ništa više od toga“.

„Unaprijed tvrdim, ja ću biti prvi ukoliko bi bilo nešto u tom ugovoru suprotno Ustavu i pravnom poretku Crne Gore. Neće biti apsolutno ništa, mi ćemo gledati da naš ugovor sa državom ne može da obori ni jedan Ustavni sud“.

Vladika Joanikije je kazao da je potpisivanje ugovora u obostranom interesu.

„Crkva je ovdje ostala i sa zakonom i bez njega, i opstaće sa ugovorom i bez ugovora. Mi gledamo da radimo na dobro svoje Crkve i svoje države, za državu je dobro da vjerska pitanja budu riješena na jedan civilizovan način. Mi smo pretrpjeli diskriminaciju što do sada nismo imali u ugovor, a druge vjere su imale. Venecijanska komisija je upozorila da je to diskriminacija, koju vrši državu nad nama, što nemamo potpisan ugovor. Mi hoćemo da ukolnimo tu dikriminaciju, hoćemo da konačno uđemo i ovjerimo to lično svojim potpisima. Da uđemo u pravni poredak Crne Gore i sada je to nekome problem“, kazao je vladika Joanikije.

DRUŠTVO

Na Durmitoru spašeni državljani Amerike

Ostali zaglavljeni u stijeni na nepristupačnom terenu

Foto: MUP

Pripadnici Gorske službe spašavanja (GSS) Crne Gore i Avio-helikopterske jedinice MUP-a uspješno su izveli spasilačku akciju na Durmitoru, nakon što su dvojica državljana Sjedinjenih Američkih Država ostala zaglavljena u stijeni na nepristupačnom terenu.

Kako je ranije objavljeno na Facebook stranici GSS, akcija spašavanja počela je oko 16 sati nakon što je poziv za pomoć upućen putem OKC 112 Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a.

“Intervencija je izvedena u složenim uslovima, a zahvaljujući koordinisanom djelovanju spasilačkih timova, akcija je uspješno okončana”, istakli su.

Kako su kazali iz MUP-a, strani državljanin je predat ekipi prve pomoći na Žabljaku.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Makron posjetio Cetinjski manastir: Mitropolit Joanikije mu poklonio repliku „Podgoričke čaše“

„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama“, piše u saopštenju Mitropolije crnogorsko-primorske

Foto: Mitropolija Crnogorska-primorska

Predsjednik Francuske Emanuel Makron zajedno sa crnogorskim kolegom Jakovom Milatovićem, posjetio je Cetinjski manastir i Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).

U Cetinjskom manastiru, kako dodaju iz MCP, visoke goste dočekao je visokopreosvešteni mitropolit Joanikije, koji je francuskog predsjednika i njegovu delegaciju upoznao sa, kako navode, bogatom i slavnom istorijom Cetinjskog manastira i svetinjama koje se u njemu čuvaju.

„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama. Predsjednik Makron je mitropolita Joanikija upoznao sa razlozima njegove posjete Crnoj Gori, kao i perspektivama i mogućnostima koje se otvaraju pred Crnom Gorom u okviru članstva u Evropskoj uniji“, ističe se u saopštenju.

Foto: Mitropolija Crnogorska-primorska

Mitropolit Joanikije je gostima poželio dobrodošlicu i istakao važnost posjete predsjednika Makrona Crnoj Gori.

„Govorio je o misiji, kulturnoj i duhovnoj djelatnosti Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori, kao i o mnogovjekovnom staranju Srpske pravoslavne Crkve na očuvanju i izgradnji hrišćanskog i kulturnog nasljeđa na ovim prostorima“, navodi se.

Iz MCP su kazali da je taj susret bio prilika da se sagovornici podsjete na neraskidive i jake veze naših naroda u prošlosti.

„Prijateljstvo i savezništvo u Prvom i Drugom svjetskom ratu ostaju kao čvrst temelj na kome treba graditi budućnost ovih odnosa. Mitropolit je podsjetio i da su se mnogi naši vladari, vojskovođe, književnici i duhovnici obrazovali na čuvenim francuskim univerzitetima“, piše u saopštenju.

Mitropolit Crnogorsko-primorski je izrazio uvjerenje da Crna Gora u kulturnom i duhovnom dijelu ima šta da ponudi savremenoj Evropi.

„Borba za slobodu, čast i dostojanstvo, kao i hrišćanska spremnost na žrtvu, krasili su ovaj slobodarski narod. Bez tih univerzalnih i vječnih vrijednosti nijedan narod i nijedna država ne bi imali dubljeg smisla“, rekao je Joanikije.

„Na kraju prijateljskog i iskrenog razgovora, predsjednik Makron se zahvalio domaćinu na srdačnom dočeku i lijepom razgovoru, a mitropolit Joanikije je predsjedniku Francuske, u znak sjećanja na ovu posjetu, poklonio repliku ranohrišćanskog diskosa, poznatog pod nazivom ‘Podgorička čaša’, relikviju koja je pronađena na lokalitetu Duklja, a koja se danas čuva u čuvenom muzeju Ermitaž“, zaključuje se u saopštenju MCP.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Nikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman

– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici

Nikšićani blokirali granicu - FOTO: Ž. ŠAPURIĆ (Dan)

Više stotina Nikšićana, koji su jutros krenuli na Sportsko-rekreativne igre na Tari, satima je zarobljeno u nepreglednim kolonama na graničnom prelazu Jabuka prema Srbiji. Revoltirani višesatnim čekanjem i, kako tvrde, selektivnim propuštanjem vozila, oni su prije oko sat vremena blokirali granični prelaz u oba pravca, piše „Dan“.

– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici.

Jedan od Nikšićana koji se nalazi u koloni rekao je da su na Jabuci formirane kilometarske kolone vozila, među kojima ima djece, starijih osoba i čitavih porodica koje već satima čekaju da nastave put.

– Bez problema se propuštaju automobili sa srbijanskim tablicama, dok vozila i autobusi iz Crne Gore stoje u mjestu. Prođe jedno ili dva vozila sa crnogorskim registracijama, a onda ponovo slijedi dugo čekanje – naveo je on.

Prema njegovim riječima, dio putnika krenuo je rano jutros preko graničnog prelaza Jabuka, dok se drugi dio nešto kasnije uputio preko Šćepan Polja. Međutim, ni nakon više sati čekanja mnogi nisu uspjeli da pređu granicu.

Nezadovoljstvo među putnicima raste iz časa u čas, jer nema zvaničnih informacija o razlozima zastoja niti procjene koliko će čekanje trajati. Dodatnu zabrinutost izazivaju visoke temperature, nedostatak osnovnih uslova za boravak u kolonama i činjenica da se među putnicima nalaze djeca i starije osobe.

Prema dostupnim informacijama, oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari suočilo se sa višesatnim zadržavanjem na graničnim prelazima prema Srbiji. Putnici poručuju da očekuju hitnu reakciju nadležnih i uspostavljanje nesmetanog protoka saobraćaja, kako bi mogli da nastave put ka odredištu.

Oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari ogorčeno višesatnim čekanjem i tvrde da vozila iz Crne Gore prolaze znatno sporije od ostalih.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije