Connect with us

DRUŠTVO

"POTPISIVANJE U OBOSTRANOM INTERESU"

Vladika Joanikije: Nikada ne bih podržao ugovor koji ne poštuje Ustav Crne Gore

„Crkva je ovdje ostala i sa zakonom i bez njega, i opstaće sa ugovorom i bez ugovora. Mi gledamo da radimo na dobro svoje Crkve i svoje države, za državu je dobro da vjerska pitanja budu riješena na jedan civilizovan način“

Foto: Ivangrad studio

Episkop budimljansko-nikšićki i administrator Mitropolije-crnogorsko promorske, G. Joanikije rekao je da za sada raspolažu samo nacrtom temeljnog ugovora koji treba da potpiše Srpska pravoslavna crkva (SPC), te da o tom aktu sad treba da se izjasni Vlada Crne Gore.

„Imamo tekst koji je usvojen na nivou Crkve, taj tekst je dostavljen Vladi. Ona treba da se izjasni, ima pravo da da neke primjedbe, da nešto popravi, da nešto prihvati, i tu će se, nadam se, rukovoditi onim načelima koja su fiksirana u Ustavu i zakonima Crne Gore, posebno u Zakonu o slobodi vjeroispovijesti“, rekao je vladika Joanikije za Radio Svetigora.

Dodao je da je to sve još uvijek u radnoj verziji.

„Za mene lično, za Crkvu, svaki dokument, naročito ugovor, dok ne potpišu obije strane i ne ovjere pečatom, on zapravo ne postoji u nekom pravnom smislu. On je u pripremi, on nije završen, i nikada nije običaj, makar u našem crkvenom poretku, da bilo koji dokument koji je još u izradi da se objavljuje i da se čini predmetom javne rasprave“, kazao je Joanikije.

Dodao je da treba da se shvati „pravilno značaj temeljnog ugovora“.

„Da mu ne pridajemo ni manji ni veći značaj nego što on ima. Očigledno je da mnogi ljudi ili ne znaju ili neće da znaju koji je značaj tog ugovora. U Crnoj Gori potpisana su tri temeljna ugovora sa tri ostale vjerske zajednice – Svetom stolicom, Islamskom i Jevrejskom zajednicom. I ti temeljni ugovori su odrađeni u tišini, dvije strane, naša država i najviši predstavnici tih vjerskih zajednica su pregovarali, dopisivali se, razmatrali ta dokumaneta, predloge, paragrafe. To je sa pojedinima trajalo malo duže, sa nekim kraće, i u određenom momentu kada su se oko svega usaglasili, pristupili su potpisivanju tih ugovora pojedničano. Mi smo se obradovali svim tim događajima jer smo vidjeli u tome odličnu priču. Dakle Crna Gora je pokazala djelimično spremnost da riješi sve ono što je vezano za položaj i status vjerskih zajednica u Crnoj Gori“.

Vladika navodi da „te dobre volje sa strane naše vlasti nije bilo prema SPC, odnosno prema eparhijama SPC u Crnoj Gori“.

„Nego je vlast tadašnja cijelo vrijeme opstruisala dijalog. Nikakvog konstruktivnog dijaloga nije bilo, zaista, ne zbog nas, mi smo cijelo vrijeme htjeli da razgovoramo. S druge strane imali smo projavu animoziteta i jedan ucjenjivački stav. Iako je bilo riječi u Vladi Igora Lukšića, koji je pokazivao nekakav afinitet da se i to pitanje riješi, ali očigledno nije mogao od njegovog glavnog šefa tada, i tada 2012., nije se došlo do bilo kakvog rezlutata. Poslije nije bilo ni govora o temeljnom ugovoru. Sada kad smo dobili novi Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji je za nas prihvatljiv, došlo je na red potpisivanje temeljnog ugovora“.

Joanikije je kazao i da u ugovoru ne smije da bude ništa što je u nesaglasnosti sa Ustavom Crne Gore i sa njenim zakonodavnostvom.

„Na osnovu onoga što nam već Ustav daje, i što nam daje Zakon o slobodi vjeroispovjesti, prosto pojedina pitanja se malo opširnije razrađuju i definišu se neki okviri saradnje za budućnost u nekom širem planu, kao i sa ostalim vjerama u Crnoj Gori.

Episkop Joanikije je kazao i da nije bilo rasprave i „da niko nije znao da se priprema ugovor sa Svetom Stolicom“.

„Pominjem to posebno pošto je to ugovor sa hrišćanskom Crkvom. Nije bilo, niti se znalo. Ko je znao da se taj ugovor uopšte priprema, i, hvala Bogu, dobili smo temeljni ugovor između Crne Gore i Svete stolice. I taj ugovor je, po mome osjećanju, odličan i mi nikada nismo imali nijednu primjedbu, čak smo izrazili radost, kao što sam već rekao, zbog potpisivanja tog ugovora. Da li je bilo javne rasprave, da li je objavljen neki nacrt prije nego je potpisan? Ne“.

Episkop i administrator MCP naveo je i da ugovori „skoro da nemaju nikakve posljedice u odnosu na budžet Crne Gore“.

„Nama se ništa više ne daje nego što mi već imamo u Ustavu i zakonu. A da li je neko tražio da se objavi ugovor između Crne Gore i Narodne Republike Kine oko auto-puta zbog kojeg smo sebe doveli u podređeni položaj u odnosu na tu državu. Ko zna za tekst tog ugovor, da li je taj tekst i dan danas poznat javnosti, a već je ugovor davno potpisan. Moramo licimjerstvo koje se projavljuje po ovom pitanju da žigošemo. Očigledno da nije u pitanju interes, nego sitno šićarđijsko zbiranje nekih jeftinih političkih poena, umjesto da se bavimo nekim ozbiljnim pitanjima“.

Dodao je da je potpisivanje ugovora „redovna aktivnost i ništa više od toga“.

„Unaprijed tvrdim, ja ću biti prvi ukoliko bi bilo nešto u tom ugovoru suprotno Ustavu i pravnom poretku Crne Gore. Neće biti apsolutno ništa, mi ćemo gledati da naš ugovor sa državom ne može da obori ni jedan Ustavni sud“.

Vladika Joanikije je kazao da je potpisivanje ugovora u obostranom interesu.

„Crkva je ovdje ostala i sa zakonom i bez njega, i opstaće sa ugovorom i bez ugovora. Mi gledamo da radimo na dobro svoje Crkve i svoje države, za državu je dobro da vjerska pitanja budu riješena na jedan civilizovan način. Mi smo pretrpjeli diskriminaciju što do sada nismo imali u ugovor, a druge vjere su imale. Venecijanska komisija je upozorila da je to diskriminacija, koju vrši državu nad nama, što nemamo potpisan ugovor. Mi hoćemo da ukolnimo tu dikriminaciju, hoćemo da konačno uđemo i ovjerimo to lično svojim potpisima. Da uđemo u pravni poredak Crne Gore i sada je to nekome problem“, kazao je vladika Joanikije.

DRUŠTVO

Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.

Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.

Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.

Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.

Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.

Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.

Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.

Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.

– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.

– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.

„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.

– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.

Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.


Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.

– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.

Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.

– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.

U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000

Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.

Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.

To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.

On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.

Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.

Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.

Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.

Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.

Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije