Connect with us

BALKAN I SVIJET

PREDSJEDNIK SRBIJE

Vučić nakon razgovora sa Kurtijem: Postignut je nekakav dogovor, prioritetno formiranje ZSO

„Kao prioritetna obaveza, stavljeno je formiranje zajednice srpskih opština (ZSO), u skladu s prethodno postignutim sporazumima u okviru dijaloga. Zbog toga sam zadovoljan“, rekao je Vučić

Foto: AP Virginia Mayo

U Ohridu je završen sastanak evropskog komesara za spoljnu politiku i bezbjednost Žozepa Borelja i specijalnog predstavnika EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslava Lajčaka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i premijerom Kosova Aljbinom Kurtijem.

Razgovori su trajali gotovo 12 sati.

Portparol EU Peter Stano potvrdio je na svom Tviter nalogu da su sastanci završeni i da će se visoki predstavnik za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj kratko obratiti novinarima.

Vučić je nakon sastanka rekao da je „nekakav dogovor“ postignut, ali da nije zadovoljan.

„To neće biti sve“, rekao je Vučić.

On je kazao da će Evropski savjet donijeti odluku da to što je postignuto, postane dio pregovaračkog okvira.

„Pred nama je ozbiljan, ali nek lak posao. Vidjećemo. Da li prištinska strana hoće ili neće da odmah krene u formiranje ZSO – to ne mogu da znam. Ako hoćemo da istrajemo na našem evropskom putu, naš napredak biće cijenjen i po tome koliko hoćemo da uradimo po pitanju implementacije ovoga o čemu sam vam govorio. To je, u najkraćem, suština. Sjutra ću vam dati sve precizno“, naveo je.

Vučić je rekao da će se pokazati ko želi da implementira sporazum. „Kod nas se ništa nije promijenilo“, dodao je, navodeći da je cilj da se postigne „što je više moguća kompromisna varijanta“.

„Ovo je početak. Znam da je ovo ozbiljan, težak i odgovoran proces. Nije moguće da nešto što traje 150 godina i duže da završite za jedan dan. Ali moramo da uđemo u ozbiljne procese i da rješavamo probleme… Sad će da nam cijene rezultat pojedniačno. Priština ne ispunjava ZSO – nema napretka za Prištinu. Srbija nije spremna da uradi to i to – nema napretka za Srbiju“, istakao je Vučić.

On je saopštio da će „pritisci na obje strane biće nastavljeni“.“Niti je Kurti srećan mnogo, niti ja skačem u nebo…“, rekao je.

„Pred nama je ozbiljan, ali nek lak posao. Vidjećemo. Da li prištinska strana hoće ili neće da odmah krene u formiranje ZSO – to ne mogu da znam. Ako hoćemo da istrajemo na našem evropskom putu, naš napredak biće cijenjen i po tome koliko hoćemo da uradimo po pitanju implementacije ovoga o čemu sam vam govorio. To je, u najkraćem, suština. Sjutra ću vam dati sve precizno“, naveo je.

Vučić je rekao da će se pokazati ko želi da implementira sporazum. „Kod nas se ništa nije promijenilo“, dodao je, navodeći da je cilj da se postigne „što je više moguća kompromisna varijanta“.

„Ovo je početak. Znam da je ovo ozbiljan, težak i odgovoran proces. Nije moguće da nešto što traje 150 godina i duže da završite za jedan dan. Ali moramo da uđemo u ozbiljne procese i da rješavamo probleme… Sad će da nam cijene rezultat pojedniačno. Priština ne ispunjava ZSO – nema napretka za Prištinu. Srbija nije spremna da uradi to i to – nema napretka za Srbiju“, istakao je Vučić.

On je saopštio da će „pritisci na obje strane biće nastavljeni“.“Niti je Kurti srećan mnogo, niti ja skačem u nebo…“, rekao je.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

BALKAN I SVIJET

Barselona uklanja asfalt kako bi grad učinila prijatnijim za život

Stručnjaci ističu da asfaltirane i betonske površine sprečavaju prirodno upijanje kišnice, zadržavaju toplotu i doprinose stvaranju neprijatnijeg urbanog okruženja

Vlasti u Barseloni intenzivno sprovode projekte ozelenjavanja grada, uklanjajući slojeve asfalta sa pojedinih ulica i trgova kako bi više prostora vratile zemljištu, kišnici i vegetaciji. Cilj ovih inicijativa je da grad postane otporniji na sve učestalije toplotne talase i intenzivne padavine, koje se povezuju sa posljedicama klimatskih promena.

Stručnjaci ističu da asfaltirane i betonske površine sprečavaju prirodno upijanje kišnice, zadržavaju toplotu i doprinose stvaranju neprijatnijeg urbanog okruženja. Vraćanjem prostora zemljištu i sadnjom drveća omogućava se da se kišnica ponovo infiltrira u tlo, snižava se temperatura u gradu, poboljšava kvalitet vazduha i stvaraju povoljniji uslovi za razvoj biodiverziteta.

Jedan od najpoznatijih primjera ove transformacije su barselonski „superblokovi“ (Superilles), u kojima je saobraćaj motornih vozila ograničen, a nekadašnji kolovozi pretvoreni u zelene površine namenjene pešacima, biciklistima i boravku građana.

Pored razvoja superblokova, Barselona ulaže u izgradnju novih parkova, širenje zelenih površina i projekte obnove prirodnih staništa, pokazujući da gradovi mogu da se razvijaju na održiviji način. Umjesto da beton dominira urbanim prostorom, prirodi se vraća deo mesta koje je izgubila, čime grad postaje zeleniji, prijatniji za život i otporniji na izazove koje donose klimatske promjene.

Kako poručuju zagovornici ovakvog pristupa, ne mora sve što je jednom prekriveno betonom zauvijek tako i da ostane – ponekad je dovoljno ukloniti samo deo asfalta kako bi priroda ponovo pronašla svoje mjesto.

Nastavite sa čitanjem

BALKAN I SVIJET

Amerikanka koja je dobila otkaz jer je odbila da primi vakcinu protiv kovida tužila poslodavca i dobila 12,7 miliona dolara

Lisa Domski je više od 30 godina radila u kompaniji Blue Cross Blue Shield of Michigan

Foto: Instagram

Amerikanka Lisa Domski dobila je otkaz nakon što je odbila da primi vakcinu protiv COVID-19, ali je nakon višegodišnje pravne borbe ostvarila značajnu pobjedu na sudu.

Domski je više od 30 godina radila u kompaniji Blue Cross Blue Shield of Michigan. Kada je kompanija uvela obaveznu vakcinaciju zaposlenih, zatražila je vjersko izuzeće, navodeći da joj vjerska uvjerenja ne dozvoljavaju da primi vakcinu. Kompanija je njen zahtjev odbila, a početkom 2022. godine uručila joj je otkaz.

Nakon toga pokrenula je sudski postupak protiv poslodavca, tvrdeći da je bila diskriminisana zbog svojih vjerskih uvjerenja. Porota je presudila u njenu korist i dodijelila joj oko 12,7 miliona dolara odštete.

Od ukupnog iznosa, čak 10 miliona dolara odnosi se na kaznenu odštetu, dok ostatak obuhvata naknadu za izgubljenu zaradu, pretrpljeni emocionalni stres i druge troškove povezane sa slučajem.

Sud je zaključio da njen zahtjev za vjersko izuzeće nije bio adekvatno razmotren i da je kompanija izvršila diskriminaciju na osnovu vjerskih uvjerenja.

Međutim, slučaj još nije pravosnažno okončan. Kompanija Blue Cross Blue Shield of Michigan najavila je da će preduzeti dalje pravne korake, zbog čega konačan ishod postupka, kao i visina dosuđene odštete, još mogu biti promijenjeni.

Nastavite sa čitanjem

BALKAN I SVIJET

Vučić o zabrani ulaska Vučićevića: Možda ćemo morati da pristupimo recipročnim mjerama prema Crnoj Gori

“Ne smijete da kažnjavate ljude koji drugačije misle… Ja bih volio da oni isprave tu veliku grešku, inače ćemo da pristupimo recipročnim merama, a to može da pogodi crnogorske građane”, rekao je Vučić

R.Z./ATAImages

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je zabrana ulaska u Crnu Goru glavnom uredniku Informera Draganu Vučićeviću “velika greška” zbog koje će Srbija susjednoj državi možda morati da uvede recipročne mjere.

Vučić je tokom obilaska saobraćajnice od Adrana do Preljine, koji mediji nazivaju i “prvi 5G auto-put”, rekao da su dobili informaciju od bezbjednosnih službi da je Vučićević nepoželjan u Crnoj Gori, da još rade na potvrđivanju te informacije, a da je on “uvijek štitio one koji su najgnusnije govorili o njemu”, misleći tu na glumca Sergeja Trifunovića.

“Ne smijete da kažnjavate ljude koji drugačije misle… Ja bih volio da oni isprave tu veliku grešku, inače ćemo da pristupimo recipročnim merama, a to može da pogodi crnogorske građane”, rekao je Vučić.

On je dodao i da predstavnici Crne Gore “godinama vode hajku i harangu protiv Srbije i njenog državnog rukovodstva”, a na pitanje kako će birati kome će biti uvedene te recipročne mere, Vučić je rekao će to biti uvedeno “mnogima koji su se bavili hibridnim ratovanjem protiv Srbije”, a onda vikendima “obilazili svoje stanove u Beogradu na vodi”.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije