POLITIKA
BIVŠI PREDSJEDNIK CRNE GORE I FUNKCIONER DPS-A
Vujanović: Temeljni ugovor je pravno ništavan, Amfilohije ga nikada ne bi potpisao
„Ugovor je potpuno poništio istoriju crnogorske autokefalne crkve“
Bivši predsjednik Crne Gore Filip Vujanović kazao je temeljni ugovor potpisan 3. avgusta između Vlade Crne Gore i SPC neprihvatljiv u tri dimenzije.
“U dimenziji odnosa države i crkve, poziciji javnog poretka i prema ostalim vjerskihm zajednicama u Crnoj Gori. On ovdje bolje štiti interese SPC, nego u Srbiji. Sa državnog aspekta ugovor je sasvim neprihvatljiv”, rekao je Vujanović za Gradsku TV.
“Taj ugovor je potpuno poništio istoriju crnogorske autokefalne crkve. Dakle, jedan veliki i važan period istorije, na koji Crna Gora mora da bude ponosna, a na koji bi morala biti ponosna i Srpska pravoslavna crkva”, kazao je i objasnio da zahvaljujući tome što se Crnogorska autokefalna crkva odrekla svoje autokefalije, stvoreni su uslovi da se obnovi Autokefalna srpska crkva.
Vujanović je istakao da je preambula ugovora za njega najveće iznenađenje, te da ne razumije potrebu za požurivanjem i tajnosti kojoj smo svjedočili prilikom potpisivanja ugovora.
“Tek se u javnu raspravu pošlo nakon usvajanja ugovora na Vladi, što nema nikakvog smisla. Najprije se otvori javna rasprava, saslušaju se stručna i naučna javnost, sasluša se civilni sektor, te na temelju svih konsultacija napravite sadržaj ugovora i onda ga tek usvajate. Vrlo ozbiljno, odgovorno i argumentovano je bilo mišljenje CANU, a vi sve to odbacite i neviđenom brzinom potpišete nešto što nije potpisano već deset godina”, istakao je Vujanović i kazao da je to veoma osjetljivo i složeno pitanje.
Vujanović je mišljenja da je ovo jedini slučaj u regionu da se traži nepovjerenje Vladi zbog jednog ugovora, koji je, kako je kazao, apsolutno ništavan.
“Temeljni ugovor može da bude samo sa drugom državom i on se zato ratifikovao u našoj Skupštini, svi ostali ugovori moraju da budu obični ugovori o rješavanju pravnih pitanja između crkve i države”, objašnjava Vujanović.
Vujanović je kazao da premijer Dritan Abazović ima veliku podršku Beograda i Crkve Srbije, kao i Tirane i Albanije, ali da ne znači da ako u jednom periodu imate podršku, da će dugo trajati, kao i da veliki uzlet neće rezultirati velikim padom.
“Taj Temeljni ugovor u svojim odredbama ima tri apsolutno nezakonite odredbe, koje taj ugovor čine apsolutno ništavnim. Jedna je javno-pravno ovlašćenje, druga je svojinsko pitanje i treća je obaveza države da uvede vjeronauku”, ističe bivši predsjednik Crne Gore i ocjenjuje da će se ta ništavnost utvrditi u redovnom sudu.
Kako je kazao, velika je sreća što Zakon o obligacijama u članu 102 reguliše apsolutnu ništavnost, dok u članu 107 propisuje ko tu ništavnost može da traži.
Kada je riječ o uvođenju vjeronauke, Vujanović ukazuje na osjetljivost teme.
“Pitanje vjeronauke je izuzetno osjetljivo, ono se mora na toliko pažljiv način tretirati, da ono zahtijeva ozbiljno vrijeme. Ne možete vi vjeronauku uvesti u škole na ovakav način, kao obavezu države”, izričan je Vujanović i postavlja pitanje ko će vjeronauku u školama predavati, da li će tu obavezu vršiti svještenici.
Upoređujući svoju posjetu Srebrenici, u periodu kada je i sam bio premijer, sa posjetom sadašnjeg premijera Abazovića, Vujanović kaže da je svojevremeno na pitanje zašto ne održi govor u Srebrenici, odgovorio da na tom mjestu nije imao snage da govori.
“Oba puta kada sam bio u posjeti Srebrenici, nijesam znao odakle sam izašao. Abazović je govorio vrlo lagano i na kraju rekao da je saopštio univerzalnu stvar i da nijesu ubijeni Bošnjaci, nego ljudi, a onda dao objašnjenje da je neshvatanje njegove izjave stvar izbornog ambijenta u BiH. Očigledno da su mu se posložile stvari koje mu daju mogućnost da to kaže”, istakao je Vujanović.
Bivši predsjednik Crne Gore osvrnuo se na jednu od dvije posjete Srebrenici, u kojoj je, kako je kazao, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić mogao izgubiti život.
“Nije sve crno ili bijelo, ja imam mnogo zamjerki, ali ne mogu kroz zamjerke bilo koje ličnosti da ne vidim ono što je dobro”, naglašava Vujanović.
Komentarišući izjavu Joanikija u kojoj je kazao da prihvata to što ljudi imaju osjećaj crnogorstva, Vujanović je izjavio da ne može da osjeća da je Crnogorac, već da on to jeste.
“Nacionalna pripadnost je pripadnost koja može da se promijeni, koja je lična i intimna stvar, ali to nije stvar osjećaja”, kazao je.
Na pitanje da li je očekivao da stranke suverenističkog bloka građane pozovu na proteste, Vujanović kaže da ne smatra da je neophodno protestovati, te da ugovor koji je ništavan tako treba i tretirati.
“Na Belvederu sam bio zato što se osporavala crnogorska nacija i zato što se smatralo da se treba napraviti hirotonisanje protivno narodnoj volji i protivno spremnosti da svojim životima to spriječe”, izričan je Vujanović.
Takav čin Vujanović ocjenjuje kao čin samopromocije.
“Crkva na Rumiji je uz pomoć helikoptera Vojske Jugoslavije prenijeta, rađena je u Baru u jednom zatvorenom sistemu u kome je završena i ta crkva je prenijeta i postavljena i o tome se otvorilo pitanje na Vrhovnom savjetu odbrane”, prisjeća se bivši predsjednik.
Kazao je da je tada načelnik Generalštaba bio Dragan Paskaš, koji je kazao da o tome nije ništa znao, te da zbog toga što je vidio šta je to proizvelo u Crnoj Gori, podnio je ostavku.
Vujanović cijeli protokol premiještanja crkve objašnjava time da se za taj postupak nije znalo, te kaže da se nekim stvarima daju veće dimenzije od onoga što zaslužuju.
Dodaje da nikada nije bio za rušenje bogomolja, kao i da iz tog razloga crkva nije srušena, Kako je kazao, ne vidi potrebu demonstriranja sile države na taj način.
Govoreći o prilici da budemo prva sljedeća članica Evropske Unije, Vujanović je izrazio svoje nezadovoljstvo time što je Temeljni ugovor glavna tema sadašnje Vlade, a ne ulazak u EU.
“Mislim da je jako važno da se izaberu sva četiri suca Ustavnog suda, moramo razgovarati. Sve je prolazno, interes građana je vječan i dobro Crne Gore je vječno i vječna je Crna Gora, ko smatra suprotno, taj potcjenjuje istoriju i budućnost Crne Gore. Ovo je država koja će, izvjesno vječno postojati”, zaključuje Vujanović.
POLITIKA
(VIDEO) Knežević Šaranovića nazvao bitangom: Spriječen incident u Skupštini
Do sukoba je došlo nakon što je Kneževič kazao da je Šaranovića obezbjeđivalo 50 policajaca dok se sunčao na Adi Bojani
Sjednica Skupštine Crne Gore prekinuta je nakon verbalnog sukoba lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Do incidenta je došlo nakon što je Kneževič kazao da je Šaranovića obezbjeđivalo 50 policajaca dok se sunčao na Adi. Šaranović je kazao da je to laž i ustvrdio da lider DNP-a ima veće obezbjeđenje.
„Ja imam samo dva čovjeka koja su sa mnom, za razliku od Vas kojeg je pratila policija na Adi. Sad Vam kažem da lažete i da imate više obezbjeđenja od mene. Ti si najveća bitanga“, poručio je Knežević.
Veći incident spriječili su drugi poslanici koji su se našli između Kneževića i Šaranovića.
Do sukoba je došlo tokom sjednice na kojoj se razmatra više predloga zakona iz oblasti registara, prebivališta i boravišta, crnogorskog državljanstva, centralnog registra stanovništva i ličnog imena.
Skupština je nakon toga nastavljena.
POLITIKA
Rekonstruisana Vlada: Borovinić Bojović izabrana za potpredsjednicu, Vučurović, Jojić i Zečević za ministre
Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti
Doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović izabrana je za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje, direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević iz Nove srpske demokratije (NSD) novi je ministar saobraćaja, Zoran Jojić iz Socijalističke narodne partije (SNP) izabran je za ministra sporta i mladih, a poslanik Jovan Vučurović iz NSD-a za ministra bez portfelja.
Oni su na ove funkcije izabrani na današnjoj sjednici Skupštine Crne Gore.
Time je izvršena rekonstrukcija 44. Vlade Crne Gore na čijem je čelu Milojko Spajić, lider Pokreta Evropa sad (PES).
Borovinić Bojović, Zečević i Vučurović izabrani su glasovima 45 poslanika, a Jojić glasovima 46 poslanika. Niko nije bio protiv ni uzdržan.
Jedan od predstavnika vladajuće većine koja nije glasala za rekonstrukciju Vlade je nezavisna poslanica Maja Vučelić.
Borovinić Bojović, Zečević, Vučurović i Jojić su nakon što su izabrani položili zakletve.
Poslanici opozicije su napustili salu uoči glasanja.
Spajićev predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je juče u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti.
Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i Demokratske narodne partije (DNP). U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.
Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.
Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.
Ova rekonstrukcija je treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.
Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.
Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
POLITIKA
Novi članovi Vlade: Za potpredsjednicu predložena Jelena Borovinić Bojović, a za ministre Jovan Vučurović, Zoran Jojić i Radoš Zečević
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio više njihovih inicijativa
Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu i objavljen je na sajtu parlamenta.
Kako je navedeno u tom dokumentu, premijer Milojko Spajić predložio je da se za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje izabere doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović, aktuelni direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević (Nova srpska demokratija – NSD) za ministra saobraćaja, Zoran Jojić (Socijalistička naodna partija – SNP) za ministar sporta i mladih, a Jovan Vučurovic (NSD) za ministra bez portfelja.Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i DNP-a. U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.
Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.
Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.
Predstojeća rekonstrukcija biće treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.
Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.
Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Patrijarh Porfirije na Vučjem dolu u Nikšiću: Ime i prezime svakog pravoslavnog Srbina jeste Sveti Sava
Djevojka poginula u udesu na putu Podgorica - Cetinje
(VIDEO) Knežević Šaranovića nazvao bitangom: Spriječen incident u Skupštini
Skuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasle i ostale cijene goriva
Žene dobile pravo na menstrualno odsustvo: Poslanici usvojili izmjene zakona
Djevojka poginula u udesu na putu Podgorica - Cetinje
Budva: Utopio se mladić na plaži Mogren II, iako su kupališta bila zatvorena, a staza zaključana
Zbog ubistva psa Makedonki određen pritvor do 30 dana
Žene dobile pravo na menstrualno odsustvo: Poslanici usvojili izmjene zakona
Tragedija: Pet planinara iz Bosne i Hercegovine poginulo tokom uspona na Elbrus u Rusiji
HRONIKA17 сати ranijeDjevojka poginula u udesu na putu Podgorica – Cetinje
HRONIKA2 дана ranijeBudva: Utopio se mladić na plaži Mogren II, iako su kupališta bila zatvorena, a staza zaključana
HRONIKA2 дана ranijeZbog ubistva psa Makedonki određen pritvor do 30 dana
DRUŠTVO2 дана ranijeŽene dobile pravo na menstrualno odsustvo: Poslanici usvojili izmjene zakona
BALKAN I SVIJET3 дана ranijeTragedija: Pet planinara iz Bosne i Hercegovine poginulo tokom uspona na Elbrus u Rusiji
POLITIKA24 сата ranije(VIDEO) Knežević Šaranovića nazvao bitangom: Spriječen incident u Skupštini