Connect with us

POLITIKA

PREDSJEDNIČKI IZBORI

Zatvorena biračka mjesta: Izlaznost 63,6 odsto

Prema podacima CDT-a na predsjedničkim izborima do 20 časova glasalo je 63.6 odsto ili oko 344.700 birača

Zatvoreno biralište u Beranama, Foto: Berane online

U Crnoj Gori danas su održani predsjednički izbori, na kojima je glasačko pravo imalo više od 542 hiljade građana. U trci za predsjednika Crne Gore je sedam kandidata. U 20 sati biračka mjesta su zatvorena.

Prema podacima CDT-a na predsjedničkim izborima do 20 časova glasalo je 63.6 odsto ili oko 344.700 birača.

VIDEO:

https://www.youtube.com/live/mDLwGPWQyLo?feature=share

Demokrate: Do 19 sati glasalo 60,9 odsto birača

Demokrate su objavile da je izlaznost na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do 19:00 časova 60,9%.

CEMI I CDT: Izlaznost do 19 sati oko 60,5%

CEMI je saopštio da je 19 sati izlaznost bila 60,5% birača.

CDT je saopštio da je do 19 sati u Crnoj Gori glasalo 60,6 odsto birača ili oko 328.800 birača.

Po regijama glasalo je: Na sjeveru – 58.9%, u Centralnom dijelu Crne Gore – 66 i na Jugu 51,2 odsto birača.

Demokrate: Izlaznost do 18 sati 57,2%

Demokrate su objavile da je izlaznost na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do 18:00 časova 57,2%.

Na predsjedničkim izborima 2018. godine izlaznost do 18:00 časova bila je, kako podsjećaju, 54,6%.

CDT: Do 18 sati glasalo je 56,6% birača

CDT je saopštio da je danas na predsjedniščkim izborima glasalo 56,6 odsto upisanih birača ili oko 306.700 birača.

Po regijama glasalo je: na Sjeveru – 55,4%, birač, u Centralnoj regiji – 61.4% i na Jugu – 49% upisanih birača.

DF i Demokrate: Do 17 sati glasalo 53,7% birača

Prema podacima koje je objavio Demokratski front do 17 sati je glasalo 53,72 odsto upisanih birača.

Demokrate su objavile da je izlaznost na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do 17:00 časova 53,75%.

CEMI: Do 17 sati glasalo 52,4% birača

Cemi je saopštio da je do 17 sati glasalo 52,4 odsto upisanih birača.

“Ako se osvrnemo na ranije izbore, izlaznost na predsjedničkim izborima do 17 sati je bila 49,5 odsto. Na parlamentarnim izborima (iz 2020. godine) ona je bia 68,4 odsto a 2016. je iznosila 61,2 odsto”, saopšteno je iz CEMI-ja.

Kako CEMI navodi izlaznosti do 17 sati po regijama iznodila je: na Jugu 45,4%, u Centralnom dijelu 56,1% i na Sjeveru 53.4%.

Podaci sa presjeka u 13 sati, na uzorku od 400 biračkih mjesta pokazuju da će 5% glasača glasati putem pisma, navodi CEMI.

„Ovaj procenat je u rasponu od 0 do 73%. Sva biračka mjesta sa velikim udjelom onih koji će glasati putem pisma su mala i nalaze se u ruralnim područjima“, saopštio je CEMI.

Demokrate: Do 17 časova izlaznost 53,75%

Demokrate su objavile da je izlaznost na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do 17:00 časova 53,75%.

Prema podacima Demokratske Crne Gore, do 16 časova glasalo je 49,39 odsto birača u Crnoj Gori.

DF: Do 15 sati glasalo 47,36% birača

Prema podacima DF-a do 15 sati glasalo je 47,36 odsto upisanih birača.

Nenezić: Izlaznost može ići i do 68%

Ana Nenezić iz CEMI-a kazala je za TVCG da je izlaznost nešto veća nego na prethodnim predsjedničkim izborima 2018. i negdje na nivou parlamentranih iz 2016. Kaže i da su na predsjedničkim izborima uvijek izlaznost nešto manja nego na parlamentranim.

„Uvijek je taj procenat bio između 62 odsto i do 65 odsto. Ovoga puta mislim da izlaznost može ići I do 68 odsto ovog puta, jer imamo čelnike partija koji su predsjednički kandidati“, kazala je Nenezić za TVCG.
Govoreći o nepravilnostima kazala je da ih je bilo dosta, ali da ne mogu uticati na sam birački proces, ali jestu zabrinjavajuće.

Cemi će u 17 sati i 15 objaviti naredni presjek o izlaznosti.

CDT: Do 15 sati glasalo je 45,4% ili oko 246.200 birača.

Prema podacima CDT-a po regijama do 15 sati glasalo je: na sjeveru – 46%, u centarlnom dijelu 49,2% i na jugu 37,4%

DF je saopštio da je do 14 sati glasalo 41,8 odsto upisanih birač.

CDT: Odobreno oko 9.400 zahtjeva za glasanje putem pisma

Birački odbori su odobrili oko 9400 zahtjeva za glasanje putem pisma, što je oko 1,7% od ukupnog broja upisanih birača.

To odgovara uobičajenom procentu odobrenih zahtjeva za glasanje putem pisma, saopštio je CDT.

Demokrate: Do 14 sati glaslo 41,6 %

Demokrate: Izlaznost na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do 14:00 časova 41,6 %.

CEMI: Izlaznost do 13 sati 35,5 odsto

Do 13 sati na biralištima u Crnoj Gori glasalo je 35,5 odsto birača, saopšteno je iz CEMI-ja. U centralnoj regiji glasalo je 38,2 odsto birača, na sjeveru 36,9, a na jugu 30,7 odsto birača.

Na izborima 2016. godine do 13 sati glasalo je 39,9 odsto birača, 2018. godine 32,8 odsto, 2020. godine 54,1 odsto.

Prema podacima Centra za demokratsku tranziciju, na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do podne je glasalo 29 odsto ili oko 157.100 birača.

Na sjeveru glasalo je 28.6% birača, centralnoj regiji 31.8%, a na jugu zemlje 24% birača.

Do 12 sati u Beranama je pravo glasa iskoristilo 28,3 odsto birača.

Pravo glasa u ovoj opštini ima 23.409 upisanih birača, a glasa se na 56 biračkih mjesta.

Foto: Berane online

12:15 – OIK Nikšić: Bez prigovora do podne, nije zabilježena ni jedna nepravilnost

Predsjednik OIK Nikšić Rade Perišić kazao je da izborni dan u tom gradu prtiče u najboljem redu.

„Nijesmo konstatovali nijednnu nepravilnost, takođe, mogu istaći da nemamo ni jedan pisani ni usmeni prigovor sa nekog biračkog mjesta“, kazao je on.

Do podne je u tom gradu glasalo 36 odsto građana sa biračkim pravom.

12:07 – Izlaznost u Podgorici do 11 sati 21,3 odsto, dan protiče mirno

Predsjednik OIK Glavnog grada Veselin Vukčević kazao je da je izlaznost do 11 sati u Podgorici 21, 3 odsto. Istakao je da dan protiče mirno uz sitne nepravilnosti koje ne ometaju izborni proces.

Vukčević je rekao da nije tačna informacija da je na biračnom mjestu u Tološima bilo glasanja bez upisivanja u birački spisak.

„Dobio sam uvjeravanja sa lica mjesta da to nije tačno“, kazao je on za TVCG.

Sitni problemi sa elektronskim uređajima su otklonjeni.

Foto: Boris Pejović

„Imali smo na nekoliko biračkih mjesta određenih informacija da je na jednom mjestu glasačka kutja sa zakašnjenjem pečatirana i da je na drugom mjestu nekoliko glasačkih listića iskorišćeno, a da nije pečatirano. Kada dobijemo zapisnike, vidjećemo da li to može uticati na glasački proces. Ukoliko se utvrdi da nepravilnosti ne utiču na rezultat, neće biti značajnijih posljedica“ kazao je on.

CEMI: Izlaznost do 11 sati 20,1 odsto

CEMI je objavio da je do 11 sati glasalo 20,1 odsto birača.

CDT: Do 11 sati glasalo 20,6 odsto birača

Prema podacima CDT-a do 11 sati svoje biračko pravo ostvarilo je 20,6 odsto građana.

Demokrate: Izlaznost do 10 sati 13,2 odsto

Prema podacima Demokratske Crne Gore izlaznost na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do 10 sati je 13,2 odsto.

10:16 – DIK: Izlaznost do 9 sati 6,4 odsto

Predsjednik DIK-a Nikola Mugoša kazao je da izborni dan protiče bez većih nepravilnosti i da je do 9 sati glasalo 6.4 odsto građana Crne Gore

U Andrijevici su do 9 sati izašla 1.263 birača, ili 6,58 odsto. U Baru 2.152 birača (5,4 procenta). U Beranama je glasalo 1.298 građana, ili 5,54 odsto, Bijelom Polju 1.751 (4,4 odsto), Budva 1.366 birača (7,25 odsto).

„Cetinje 794 izašla birača ili 5,9 odsto. Danilovgrad 1.311 birača, ili 9,95 odsto. Gusinje 88 birača, ili 1,93 odsto. Herceg Novi 1.296 ili 5,09 odsto. Kolašin 468 birača, ili 7,73 odsto. Kotor 905 birača, 4,92 odsto. Mojkovac 585 birača, 8, 95 odsto. Nikšić 5159 birača, ili 9 procenata. Petnjica 221 ili 3,50 odsto birača. Plav 290 birača ili 3,09 odsto. Pljevlja 2.091 birač ili 8,55 odsto. Plužine 253 birača ili 10,77 procenata. Podgorica 11.424 birača, ili 7,95 odsto. Rožaje 343 birača ili 1,5 odsto. Šavnik 209 birača, što je 11, 76 odsto. Tivat 752 birača (6,26 odsto). Tuzi 295 birača, 2,30 odsto. Ulcinj 545 birača ili 2,65 odsto. Žabljak 153 birača ili 5 odsto i Zeta 5,45 odsto“, kazao je Mugoša.

09:15 – CEMI: Do 9 sati 6,6 odsto birača

Prema podacima Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) na predsjednilčkim izborima do 9 sati glasalo je 6,6 odsto birača.

09:11 – Do 9 sati glasalo 7 odsto birača

Prema podacima CDT-a do 9 sati glasalo je 7 odsto, ili oko 37700 birača.

„Na sjeveru – 5.8%, centralna regija 8.3%, na jugu 5.6% birača“, saopšteno je iz CDT-a.

(Izvor: CDT)

09:07 – Na biralištima u Nikšiću sve u najboljem redu

Na biralištima u Nikšiću sve protiče u najboljem redu. Otvorena su 134 biračka mjesta, a pravo glasa ima 57.326 građana.

„Sve protiče u najboljem redu. Komisija radi u punom sastavu. Naši gosti su predstavnici iz OEBS-a, još nijesu došli predstavnici ispred predsjedničkih kandidata“, kazao je predsjednik biračkog odbora u Nikšiću Miodrag Radonjić .

08:32 – Bez problema oko otvaranja birališta u Kotoru, Tivtu i Herceg Novom

Od sedam sati u Herceg Novom otvorena su 47 biračka mjesta na kojima će glasati 25.462 građana.

Sva biračka mjesta otvorena su i u Kotoru i Tivtu, javlja reporterka TVCG Nevenka Macan.

Predsjednik OIK Kotor Srđan Dragomanović potvrdio je da su otvorena sva biračka mjesta u tom gradu, a pravo glasa ima 18.385 birača, u Tivtu na 21 biračkom mjestu može glasati preko 20 hiljada Tivćana.

08:09 – Sva birališta na sjeveru otvorena

Prvi birači u Beranama već obavili građansku dužnost. Tokom dana glasa se na 56 biračkih mjesta.

U Mojkovcu je danas otvoreno 20, Kolašinu 34, Rožajama 44 birališta , u Plavu 22. Iz OUK su saopštili da su svi počeli sa radom u 7 sati, te da se do osam sati u svim opštinama sve odvijalo po planu i u skladu sa utvrđenim pravilima.

Predsjednik OIK Bijelo Polje Duško Vojinović kazao je za TVCG da su sva birališta u tom gradu otvorena.

„Bilo je manjih tehničkih problema u smislu nestanka električne energije i neznanja uključivanja uređaja za elektronsku identifikaciju, ali to je kasnije otklonjeno. To se dešavalo prije otvaranja, tako da nije kasnilo otvaranje“, kazao je Vojinović.

U Bijelom Polju glasa se na 96 biračkih mjesta, a u birački spisak upisano je 39.362 glasača.

„Broj birača je neznatno manji nego na izborima 2018. godine“, kazao je on.

08:15 – CDT: Do 8 sati glasalo 2,9 odsto birača

Do 8 sati glasalo je 2.9% ili oko 15.500 birača, saopšteno je iz CDT-a.

Goran Delić iz CDT-a kazao je da je na predsjedničkim iznorima 2018. godine glasalo 3,3 odsto birača, dok je na parlamentarnim izborima 2020. godine u prvom satu do 8 sati glasalo 5,8 odsto birača.

08:03 – Sva biračka mjesta u Podgorici otvorena, bilo problema sa uređajima za elektronsku identifikaciju

Sva biračka mjesta u Glavnom gradu na vrijeme su otvorena, a u prvom satu nijesu zabilježene nikakve nepravilnosti, kazao je za TVCG predsjednik Opštinske izborne komisije Podgorica Veselin Vukčević. On je saopštio da na 207 biračkih mjesta, u Podgorici glasa 143.608 birača.

„Imali smo samo na određenim mjestima malo poteškoća oko funkcionisanja uređaja za elektronsku identifikaciju. Problemi se u funkionisanju polako otklanjaju“, rekao je on.

Glasačko pravo na predsjedničkim izborima ima 542.154 građana

Na izborima učestvuju kandidati Demokratske partije socijalista Milo Đukanović, Demokratskog fronta Andrija Mandić, Demokrata Aleksa Bečić i Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović.

Kandidati za predsjednika države su i jedan od lidera Pokreta Evropa sad Jakov Milatović, poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović Stanković i influenser Jovan Radulović.

Glasačko pravo na predsjedničkim izborima ima 542.154 građana. Najviše birača je u Podgorici – 143.608, a najmanje u Šavniku – 1.777.

Biračka mjesta otvorena su od sedam do 20 sati.

Damašnji predsjednički izbori su četvrti od obnove nezavisnosti i osmi od uvođenja višepartijskog sistema.

Za predsjednika Crne Gore biće izabran kandidat koji je dobio više od polovine važećih glasova birača koji su glasali.

Ako nijedan kandidat ne dobije taj broj glasova održava se drugi krug izbora za 14 dana, odnosno 2. aprila.

U drugom izbornom krugu učestvuju dva kandidata koja su dobila najveći broj glasova.

Za predsjednika države, u drugom krugu, biće izabran kandidat koji je dobio veći broj glasova izašlih birača.

Predsjednici Crne Gore do sada su bili Momir Bulatović, Filip Vujanović i Milo Đukanović.

Predsjednik države se bira na pet godina.

Slične teme:
1 Comment

1 Comments

  1. Naomi Samuel

    20.03.2023. 01:58 at 01:58

    Rastala sam se od muža prije tri godine. Među nama nije bilo komunikacije. Obitelji i prijatelji su me savjetovali da pustim i zaboravim na brak i nastavim dalje u životu. Nisam se htjela udati za drugu jer duboko u sebi još uvijek volim svog muža. Toliko sam patila od boli i zbunjenosti da sam na internetu pročitala preporuku o tome kako je dr. Apata uz pomoć svojih duhovnih moći ponovno ujedinio raskinuti brak. Stalno sam čitao toliko svjedočanstava o tome kako je pomogao okončati razvode i vratiti nečije bivše voljene i moja je vjera bila obnovljena. Kontaktirala sam dr. Apatu odmah nakon nekoliko minuta, odgovorio mi je i dao mi upute što da radim, nakon što sam ispunila tražene uvjete dva dana nakon rituala, čarolija je promijenila moj život u blizini mog muža koji nije razgovarao sa mnom. Dva dana me zvao usred noći plačući i ispričavajući se da je to djelo demona, pa se i dalje čudim tom čudu pa mu opraštam. Sada je moj brak sada u ravnoteži. Ritual dr. Apate je odlično funkcionirao i moj brak je jači nego prije i ništa nas više ne može rastaviti. Posjetio sam toliko stranica da sam tražio pomoć, bilo je beznadno dok se nisam povezao s dr. Apatom, pravim muškarcem koji mi je pomogao da oporavim svoj raskinuti brak ako imate sličan problem u braku, želite da vas muž ili žena vole opet. , Imate nekoga koga volite i želite da on ili ona voli Vas zauzvrat, imate izazov u svom životu, predložak čarolija Dr Apata je rješenje i odgovor na vaš problem, whatsapp / viber sa njegovim brojem telefona: (+66 81 302 8552), kontaktirajte ga danas slanjem e-pošte na drapata4@gmail.com. Ne dopustite da vam itko oduzme vašeg supružnika.

    Одговори

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Kovačević: U Nikšiću se tako dobro živi da se i Milo Đukanović vratio

„Meni je samo žao što se nije on lično kandidovao i stao na čelo liste DPS-a, pa da ga pobijedimo 13. aprila direktno“

03.04.2025. 15:20

Autor

Nosilac liste „Za budućnost Nikšića“ i predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević kazao je da je aktuelna lokalna vlast „u posljednje četiri godine realizovala preko 40 infrastrukturnih projekata i stvorila ambijent za zapošljavanje 5.000 sugrađana“.

On je to kazao na tribini te koalicije u mjesnoj zajednici Kličevo.

„Zna Nikšić i zna Kličevo da se danas lakše diše, jer smo zatvorili deponiju Mislov do, ostaje nam još da zatvorimo političku deponiju zvanu DPS. Zna Nikšić ko ga je uništavao 30 godina i zatvorio preko 30 preduzeća, a zna i ko je u posljednje četiri godine realizovao preko 40 infrastrukturnih projekata i stvorio ambijent za zapošljavanje 5.000 naših sugrađana. Nećemo stati dok svaki Nikšićanin ne nađe zaposlenje,“ rekao je Kovačević, saopšteno je iz koalicije „Za budućnost Nikšića“.

On je dodao da je u Kličevu postignut značajan napredak i da su „planovi za budućnost još ambiciozniji“.

Kovačević je najavio izgradnju dva nova vrtića, nastavak radova na putnoj infrastrukturi, i projekat „Sunčani grad“.

„Vidjeli ste na ovim izborima da je Milo Đukanović ponovo postao stanovnik Nikšića. Znači u Nikšiću se tako dobro živi da se i on vratio. Meni je samo žao što se nije on lično kandidovao i stao na čelo liste DPS-a, pa da ga pobijedimo 13. aprila direktno. Ovako, mi ćemo pobijediti, a on će svoj poraz sakriti iza ovih naših nesrećnih komšija. Ali šta da radimo, oni neka gube, mi ćemo da pobjeđujemo“.

Predsjednik Savjeta MZ Kličevo Brano Eraković pobrojao je prijekte realizovane u toj mjesnoj zajednici za prethodne četiri godine.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Ibrahimović: Vlada Crne Gore se nije angažovala da Dodik ne bude na potjernici Interpola

„Svako ‘angažovanje’ sa zvanične adrese iz Crne Gore sa ciljem da Interpol, na zahtjev iz Bosne i Hercegovine, ne raspiše potjernicu za Miloradom Dodikom (ili bilo kojim drugim pojedincem) predstavljalo bi još jedno miješanje u unutrašnja pitanja druge države i grubo i veoma štetno narušavanje dobrosusjedskih odnosa sa nama prijateljskom Bosnom i Hercegovinom“

03.04.2025. 08:50

Autor

Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore, pa time i bilo koji diplomata, nije niko angažovan kako Interpol ne bi odobrio raspisivanje crvene potjernice za Miloradom Dodikom i Nenadom Stevandićem.

To je na mreži X napisao ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović.

On se oglasio povodom tvrdnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik tvrdi da se i Crna Gora angažovala kako Interpol ne bi odobrio raspisivanje crvene potjernice za njim i predsjednikom Narodne skupštine RS Nenadom Stevandićem.

„Povodom izjave Milorada Dodika, koju su bez ikakve provjere činjenica preuzeli neodgovorni pojedinci zarad skupljanja jeftinih političkih poena na uštrb institucija Crne Gore, kategorički i nedvosmisleno odbacujem tvrdnje da je Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore, pa time i bilo koji diplomata, bilo angažovano kako Interpol ne bi odobrio raspisivanje crvene potjernice za Miloradom Dodikom i Nenadom Stevandićem. Ostajemo posvećeni principima vladavine prava, dobrosusjedskoj saradnji i poštovanju međunarodnog prava“, kazao je Ibrahimović.

On je osudio, kako je naveo, svaki pokušaj korišćenja Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore u političkim obračunima i spekulacijama koje nemaju uporište u činjenicama.

„U intenzivnoj komunikaciji sa kolegama iz Vlade takođe sam dobio uvjeravanja da se niko iz drugih resora nije na bilo koji način uključivao u ovaj postupak. Svako ‘angažovanje’ sa zvanične adrese iz Crne Gore sa ciljem da Interpol, na zahtjev iz Bosne i Hercegovine, ne raspiše potjernicu za Miloradom Dodikom (ili bilo kojim drugim pojedincem) predstavljalo bi još jedno miješanje u unutrašnja pitanja druge države i grubo i veoma štetno narušavanje dobrosusjedskih odnosa sa nama prijateljskom Bosnom i Hercegovinom“.

Ibrahimović je kazao da dobrosusjedski odnosi mogu postojati samo ukoliko su institucionalni i počivaju na međusobnom uvažavanju, poštovanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta što podrazumijeva i puno međusobno poštovanje Ustava i zakona kao i odluka državnih organa i sudova.

„U tom kontekstu Crna Gora uvažava svaku presudu sudova Bosne i Hercegovine kao i pravo svakoga da kod viših sudskih istanci, u okviru Ustava i zakona, preispituje presudu. Kao potpredsjednik Vlade CG i ministar vanjskih poslova želim da podvučem da je moja i pozicija Vlade Crne Gore jasna: puno poštovanje teritorijalnog integriteta, suvereniteta, Ustava i zakona Bosne i Hercegovine i protivljenje svakom djelovanju kojim se narušava ustavni poredak i podriva teritorijalni integritet i suverenitet BiH. Mir i stabilnost u regiji važni su za sve nas i nemaju alternativu. Kao predsjednik Bošnjačke stranke odgovorno tvrdim da ćemo nastaviti da se suprotstavljamo secesionističkim, antiustavnim i antidejtonskim djelovanjima u Bosni i Hercegovini i svakoj podršci takvim djelovanjima iz Crne Gore, posebno od strane zvaničnika vlasti u Crnoj Gori, kao i da nećemo dozvoliti nikome da u finišu EU integracija sjedi u lokomotivi našeg evropskog voza i iz nje koči naš evropski put“, rekao je Ibrahimović.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

DNP: Milan Knežević će tužiti poslanicu Vučelić zbog izjave da ima finansijera i nalogodavca iz druge države

„Pošto je finasiranje političkih subjekata iz drugih država krivično djelo, ako je poslanica Vučelić u pravu, i govori istinu, onda Milan Knežević treba krivično da odgovara“, piše u saopštenju DNP-a

31.03.2025. 15:44

Autor

Knežević

Demokratska narodna partija (DNP) saopštila je da će njen predsjednik Milan Knežević danas podnijeti tužbu protiv poslanice Maje Vučelić (Civis) nakon njenih javno saopštenih stavova da Knežević „ima finansijera i nalogodavca iz druge države“.

„Nedavno je zbog slične tvrdnje tužio potpredsjednika Liberalne partije, a tužiće svakog ko bude saopštio ovakvu laž. Političke kvalifikacije su jedno, ali tvrditi da je neko u izvršenju krivičnog djela, predstavlja dovoljan razlog da reaguje i SDT po službenoj dužnosti. A Milan Knežević kao i uvijek, svim nadležnim organima stoji na raspolaganju. Pošto je finasiranje političkih subjekata iz drugih država krivično djelo, ako je poslanica Vučelić u pravu, i govori istinu, onda Milan Knežević treba krivično da odgovara“, piše u saopštenju DNP-a.

Kako su dodali, ali „ako se ispostavi da poslanica Vučelić laže, a mi tvrdimo da je tako, onda će ona morati da snosi krivično pravnu odgovornost za iznošenje neistina“.

„Ovo suđenje će biti prava prilika da se možda kao dokaz izvedu i mjere tajnog nadzora koje je objavilo SDT, a tiču se rukovodstva stranke sa čije liste je Vučelićka izabrana za poslanicu, a koje je na poklon dobilo televizore od sedamdeset inča i po pedeset rokovnika. Možda bi poslanica Vučelić i na ovu temu moga imati određena saznanja. Čitav novčani iznos koji bude dobio na sudu, Milan Knežević će uplatiti u humanitarne svrhe. A autora Vučelićkinog saopštenja pozivamo da bude džek i plati kaznu i troškove sudskog postupka. Jedino u čemu se slažemo i podržavamo gospođu Vučelić jeste da svim raspoloživim pravnim sredstvima utvrdimo ko su saradnici domaćih i stranih obavještajnih službi u političkom životu Crne Gore“, kazali su iz DNP-a u saopštenju koje potpisuje Jovana Todorović.

Tu inicijativu, istakli su, može pokrenuti poslanik Laković kao predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu, a poslanici DNP- a će je snažno podržati.

„Možda se poslanica Vučelić i sama iznenadi ako neko iz njenog društva bude najmanje trostruki agent. Ili što bi rekao Mika Antić: „Kad bi jastuci progovorili…“. A što se tiče Vučelićkinih stavova o demokratski izabranoj vlasti u Srbiji i njenom predsjedniku Aleksandru Vučiću, sa njom nećemo polemisati na tu temu, mnogo je to za nju, već postavljamo pitanje premijeru Spajiću da li i on dijeli ovakve stavove svoje poslanice? U iščekivanju njene prve diskusije u Skupštini, srdačno je pozdravljamo uz fotografiju njenog ideološkog gurua“, poručuju iz DNP-a.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije