DRUŠTVO
VLADA CRNE GORE UVELA SANKCIJE ZBOG AGRESIJE NA UKRAJINU
Zbog sankcija Rusiji, u Porto Montenegru propada jahta vrijedna 120 miliona eura
Superjahta „Luminosity”, koja je od marta ove godine usidrena u marini „Porto Montenegro”, pripada Andreju G. Gurjevu, jednom od ruskih oligarha koji je na listi sankcija, i od tada niko ne plaća njen boravak u Tivtu niti održavanje, a plovilo je praktično napušteno

Uvođenje sankcija pojedincima iz Rusije, a koje striktno sprovodi i Vlada Crne Gore, dovelo je u nekolikom navrata do veoma spornih situacija, koje će, vjerovatno biti razriješene tek na međunarodnim sudovima. Jedna od takvih se događa i u Crnoj Gori. Superjahta „Luminosity“ od marta ove godine boravi u marini „Porto Montenegro“ u Tivtu a pripada Andreju G. Gurjevu, jednom od ruskih oligarha koji je na listi sankcija.
Vlada Crne Gore je 8. aprila formalno usvojila sankcije Rusiji zbog vojne agresije na Ukrajinu. Sankcije prema Rusiji podrazumijevaju zamrzavanje imovine i ekonomsih resursa dijelu ruskih državljana i kompanija u Crnoj Gori i zabrana rada ruskim provladinim medijima.
Ovaj ruski oligarh se od 9. marta nalazi na listi osoba povezanih sa režimom ruskog predsjednika Vladimira Putina, kojima je Evropska unija uvela stroge sankcije, uključujući i zamrzavanje privatrne imovine. Prema izjavi kapetana, jahta je trebalo da bude na vezu u „Porto Montenegru“ do juna, eventualno jula. Ona je tamo, međutim, i danas.
Za 44 nekretnine u Crnoj Gori, Uprava za katastar i državnu imovinu donijela je odgovarajuća rješenja kojima je ograničeno raspolaganje imovinom, a odnosi se na 34 ruska državljanina kojima su uvedene sankcije
Gurjevljeva jahta, koja je pod zastavom Kajmanskih ostrva, procijenjena je na oko 120 miliona eura. Gurjev, međutim, zbog sankcija pod kojim se nalazi, a koje pratimo i mi, nije u mogućnosti da plaća održavanje ove mega jahte, tako da je plovilo, praktično napušteno i uskoro će o njemu morati da se stara marina „Porto Montenegro“ ili država Crna Gora.
U ovom trenutku teško je procijeniti koliko je to novca, ali na sajtu „Porto Montenegra“ u rubrici o jahtama, kao jedan od savjeta na koji vlasnici moraju obratiti pažnju stoji da „ukoliko je jahta aktivna na Mediteranu, ukupna cijena održavanja na godišnjem nivou može iznositi oko 770.000 dolara, dok troškovi upravljanja mogu biti i do 15% viši od ukupnog iznosa“. Stručnjaci ističu i obavezno osiguranje plovila, što onda dovodi do iznosa od preko milion dolara.
I, možda neće biti problem što Crna Gora, „Porto Montenegro“ i ostale kompanije neće imati ovaj prihod od preko milion dolara, već se može, kako je i najavljivano, javiti Gurjev sa oštetnim zahtjevom kod nekog od međunarodnih sudova. Podsjetimo, čak 20 ruskih oligarha, a izgleda da će ih biti i više, tuže Evropsku uniju jer su kažnjeni tako što su im, recimo, oduzete luksuzne vile i zaplijenjene ili protjerane jahte iz najatraktivnijih marina u svijetu. Oligarsi uzvraćaju udarac, istina, u Evropskom sudu pravde, a u kontraofanzivi su i brojne firme pogođene odlukama Brisela.
Inače, za 44 nekretnine u Crnoj Gori, Uprava za katastar i državnu imovinu donijela je odgovarajuća rješenja kojima je ograničeno raspolaganje imovinom, a odnosi se na 34 ruska državljanina kojima su uvedene sankcije. Od 8. aprila do danas u Crnoj Gori se više ne govori o ovom potezu, tako da nije poznato da li je bilo još zamrzavanja imovine. Sve te nepoznanice loše utiču na privlačenje stranih investicija.
Druga strana pritiska Moskvu i prijetnje tužbama oligarha kojima je zaplijenjena imovina
Neke države, svjesne toga, a možda bi se na njih mogla ugledati i Crna Gora, pokušavaju da poprave svoju situaciju.
Kako piše „Fajnešenel tajms“, pozivajući se na izvore upoznate sa diskusijama, Uzbekistan lobira u EU da ukine sankcije milijarderu Ališeru Usmanovu i njegovoj sestri Gulbahor Ismailovoj. Prema riječima sagovornika ovog lista, uzbekistanski zvaničnici na sastancima sa evropskim kolegama izražavaju zabrinutost zbog sankcija Usmanovu.
„Uzbekistan naglašava da ograničenja, uključujući zamrzavanje imovine biznismena, sprečavaju ga da investira u ekonomiju zemlje“, piše FT.
EU pruža mogućnost osporavanja sankcija
Uzbekistan je spreman da Ališeru Usmanovu pruži pravnu pomoć u mogućem procesu protiv Brisela ako EU odbije da ukine sankcije, piše „Fajnešenel tajms“.
U EU, izgleda, smatraju, bar su FT rekli neki evropski zvaničnici, da bi ukidanje sankcija Usmanovu moglo da izazove slične rasprave o „desetinama ruskih oligarha sa dvojnim državljanstvom“, rekli su evropski zvaničnici listu.
„Režim sankcija EU pruža svim navedenim pojedincima i entitetima mogućnost da pravno osporavaju uvrštenje na listu pred Evropskim sudom pravde“, rekao je za FT Peter Stano, portparol EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku.
(Dan)
DRUŠTVO
Na Durmitoru spašeni državljani Amerike
Ostali zaglavljeni u stijeni na nepristupačnom terenu

Pripadnici Gorske službe spašavanja (GSS) Crne Gore i Avio-helikopterske jedinice MUP-a uspješno su izveli spasilačku akciju na Durmitoru, nakon što su dvojica državljana Sjedinjenih Američkih Država ostala zaglavljena u stijeni na nepristupačnom terenu.
Kako je ranije objavljeno na Facebook stranici GSS, akcija spašavanja počela je oko 16 sati nakon što je poziv za pomoć upućen putem OKC 112 Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a.
“Intervencija je izvedena u složenim uslovima, a zahvaljujući koordinisanom djelovanju spasilačkih timova, akcija je uspješno okončana”, istakli su.
Kako su kazali iz MUP-a, strani državljanin je predat ekipi prve pomoći na Žabljaku.
DRUŠTVO
Makron posjetio Cetinjski manastir: Mitropolit Joanikije mu poklonio repliku „Podgoričke čaše“
„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama“, piše u saopštenju Mitropolije crnogorsko-primorske

Predsjednik Francuske Emanuel Makron zajedno sa crnogorskim kolegom Jakovom Milatovićem, posjetio je Cetinjski manastir i Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).
U Cetinjskom manastiru, kako dodaju iz MCP, visoke goste dočekao je visokopreosvešteni mitropolit Joanikije, koji je francuskog predsjednika i njegovu delegaciju upoznao sa, kako navode, bogatom i slavnom istorijom Cetinjskog manastira i svetinjama koje se u njemu čuvaju.
„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama. Predsjednik Makron je mitropolita Joanikija upoznao sa razlozima njegove posjete Crnoj Gori, kao i perspektivama i mogućnostima koje se otvaraju pred Crnom Gorom u okviru članstva u Evropskoj uniji“, ističe se u saopštenju.

Mitropolit Joanikije je gostima poželio dobrodošlicu i istakao važnost posjete predsjednika Makrona Crnoj Gori.
„Govorio je o misiji, kulturnoj i duhovnoj djelatnosti Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori, kao i o mnogovjekovnom staranju Srpske pravoslavne Crkve na očuvanju i izgradnji hrišćanskog i kulturnog nasljeđa na ovim prostorima“, navodi se.
Iz MCP su kazali da je taj susret bio prilika da se sagovornici podsjete na neraskidive i jake veze naših naroda u prošlosti.
„Prijateljstvo i savezništvo u Prvom i Drugom svjetskom ratu ostaju kao čvrst temelj na kome treba graditi budućnost ovih odnosa. Mitropolit je podsjetio i da su se mnogi naši vladari, vojskovođe, književnici i duhovnici obrazovali na čuvenim francuskim univerzitetima“, piše u saopštenju.
Mitropolit Crnogorsko-primorski je izrazio uvjerenje da Crna Gora u kulturnom i duhovnom dijelu ima šta da ponudi savremenoj Evropi.
„Borba za slobodu, čast i dostojanstvo, kao i hrišćanska spremnost na žrtvu, krasili su ovaj slobodarski narod. Bez tih univerzalnih i vječnih vrijednosti nijedan narod i nijedna država ne bi imali dubljeg smisla“, rekao je Joanikije.
„Na kraju prijateljskog i iskrenog razgovora, predsjednik Makron se zahvalio domaćinu na srdačnom dočeku i lijepom razgovoru, a mitropolit Joanikije je predsjedniku Francuske, u znak sjećanja na ovu posjetu, poklonio repliku ranohrišćanskog diskosa, poznatog pod nazivom ‘Podgorička čaša’, relikviju koja je pronađena na lokalitetu Duklja, a koja se danas čuva u čuvenom muzeju Ermitaž“, zaključuje se u saopštenju MCP.
DRUŠTVO
Nikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici

Više stotina Nikšićana, koji su jutros krenuli na Sportsko-rekreativne igre na Tari, satima je zarobljeno u nepreglednim kolonama na graničnom prelazu Jabuka prema Srbiji. Revoltirani višesatnim čekanjem i, kako tvrde, selektivnim propuštanjem vozila, oni su prije oko sat vremena blokirali granični prelaz u oba pravca, piše „Dan“.
– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici.
Jedan od Nikšićana koji se nalazi u koloni rekao je da su na Jabuci formirane kilometarske kolone vozila, među kojima ima djece, starijih osoba i čitavih porodica koje već satima čekaju da nastave put.
– Bez problema se propuštaju automobili sa srbijanskim tablicama, dok vozila i autobusi iz Crne Gore stoje u mjestu. Prođe jedno ili dva vozila sa crnogorskim registracijama, a onda ponovo slijedi dugo čekanje – naveo je on.
Prema njegovim riječima, dio putnika krenuo je rano jutros preko graničnog prelaza Jabuka, dok se drugi dio nešto kasnije uputio preko Šćepan Polja. Međutim, ni nakon više sati čekanja mnogi nisu uspjeli da pređu granicu.
Nezadovoljstvo među putnicima raste iz časa u čas, jer nema zvaničnih informacija o razlozima zastoja niti procjene koliko će čekanje trajati. Dodatnu zabrinutost izazivaju visoke temperature, nedostatak osnovnih uslova za boravak u kolonama i činjenica da se među putnicima nalaze djeca i starije osobe.
Prema dostupnim informacijama, oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari suočilo se sa višesatnim zadržavanjem na graničnim prelazima prema Srbiji. Putnici poručuju da očekuju hitnu reakciju nadležnih i uspostavljanje nesmetanog protoka saobraćaja, kako bi mogli da nastave put ka odredištu.
Oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari ogorčeno višesatnim čekanjem i tvrde da vozila iz Crne Gore prolaze znatno sporije od ostalih.
DRUŠTVO4 дана ranijeGranična policija Srbije vratila crnogorske državljane sa prelaza Gostun i Dračenovac
HRONIKA4 дана ranijeBrutalno pretučen odbornik koalicije „Za budućnost Podgorice“ Milivoje Brković
HRONIKA2 дана ranijeUmalo tuča u sudnici između Dritana Abazovića i Ranka Ubovića
DRUŠTVO3 дана ranijeNikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
HRONIKA2 дана ranijePolicija ispituje incident u blizini škole: 14-godišnji dječak nakon sukoba sa vršnjakom odveden automobilom
BALKAN I SVIJET3 дана ranijeVučić ipak stiže u Crnu Goru: Reći ću im sve u lice


















