Sjedinjene Američke Države su najvažniji spoljnopolitički partner Crne Gore, a američki predsjednik Džo Bajden može spasiti Zapadni Balkan od potpadanja pod ruski i kineski uticaj, kazao je predsjednik Vlade u tehničkom mandatu Dritan Abazović u intervjuu tokom posjete SAD-u.

Ponovio je, između ostalog, stav da je korupcija generator nacionalizma.

Abazović je kazao da je došao u Vašington „jer smo željeli, zbog novonastale političke situacije i planova koje Vlada želi da realizuje, da razgovaramo sa našim partnerima“.

Prva tačka dnevnog reda sa Bajdenovom administracijom, prema njegovim riječima, je borba protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Želio bih da istaknem da je moja vlada sprovela možda jednu od najvećih operacija protiv šverca cigareta u Evropi, gdje smo zaplijenili 140.000 pakovanja cigareta. Borimo se protiv šverca duvana, koji u Crnoj Gori napreduje posljednjih trideset godina i ostvaruje profit od 500 miliona eura godišnje“, rekao je Abazović u razgovoru za The Pavlovic Today.

Dvadeset odsto ilegalnog tržišta cigareta, kako tvrdi, prošlo je kroz Crnu Goru tokom vladavine Mila Đukanovića. „Rezultati koje je moja vlada postigla u posljednja četiri mjeseca su ogromni“, rekao je Abazović, ali i dodao: „Da bismo nastavili, moramo imati stalnu podršku – a osjećam da je imamo – od naših međunarodnih partnera u borbi protiv korupcije na visokom nivou“.

Abazović je rekao da, istovremeno, ne gubi fokus sa evroatlantskog puta Crne Gore. Zbog aktuelnih političkih dešavanja u zemlji koje Abazović smatra „problematičnim“, važno je, kako je rekao, „ne dozvoliti da strani uticaj loših političkih aktera“ zauzme plodno tlo.

Politički sistem Crne Gore je, prema Abazoviću, u proteklih trideset godina bio „ukorijenjen u organizovanom kriminalu i korupciji na visokom nivou“ i „suočen je sa opasnošću“, jer političke snage iz prošlosti, poput predsjednika Đukanovića, mogu „iskoristiti period političke destabilizacije“ u svijetu da „stvore nestabilnost u Crnoj Gori kako bi se vratile na vlast i sumnjivim poslovima kao i obično“.

„Želim da budem precizan da imenujem Mila Đukanovića, koji je bio na vlasti trideset godina i naizmjenično obavljao funkciju predsjednika i premijera, a njegovo nasljeđe je nedostatak vladavine prava. Pokušavamo da promijenimo to nasljeđe i da izgradimo i sprovedemo vladavinu prava u Crnoj Gori“, ističe on.

Druga komponenta Abazovićeve posjete Vašingtonu je ona o regionalnoj saradnji na Zapadnom Balkanu. „Postojale su spekulacije da li Crna Gora treba da se pridruži Inicijativi Otvoreni Balkan ili ne. Želio bih da kažem da zauzimam afirmativan stav po tom pitanju i moj argument je da svaki oblik regionalne saradnje treba da bude fokusiran na ekonomska pitanja i da ne ostaje zaglavljen u prošlosti. Onda to može biti produktivno za sve zemlje Zapadnog Balkana, uključujući i Crnu Goru“.

Abazović je kazao kako očekuje da se Crna Gora prudruži kriznoj grupi u okviru Otvorenog Balkana koja se bavi energetikom. „Očekujem da Vlada na narednoj, ili nekoj od narednih sjednica imenuje našeg člana grupe za energetsku krizu“, naveo je on, dodavši da će se grupa baviti i hranom, te da je nestašica hrane manji problem, jer se čini da je ima dovoljno na tržištu.

Smatra da je, iz preventivnih razloga, dobra ideja imati grupu regionalnih lidera koji redovno međusobno komuniciraju. „Evropska unija je kreirala strategiju da podrži svoje zemlje članice da ograniče cijenu struje. Nismo u EU – težimo ka EU – ali čak i ako ne možemo finansijski da pomognemo jedni drugima, možemo barem da sjednemo za sto sa EU i pronađemo zajedničku strategiju“.

Premijer Albanije Edi Rama nedavno se, kako se navodi u intervjuu, osvrnuo na ideju o zajedničkom pismu EU, čije bi potpisnice bile zemlje Zapadnog Balkana. Abazović je rekao da još nije dobio nacrt tog dokumenta. „Nadam se da ću ga vidjeti na Generalnoj skupštini UN u Njujorku i vidjećemo kakav je napredak u tome. Ako je to u skladu sa nacionalnim interesima Crne Gore, a kako nam je predstavljeno, definitivno jeste, onda ćemo potpisati pismo. Ako je energetska kriza nešto što nas u ovom trenutku okuplja, ili sigurnost hrane, to je nešto što svi treba da iskoristimo kao priliku da unaprijedimo naše regionalne odnose. Nisam za politiku odlaska u Vašington da bih kritikovao naše komšije.

Rama je izjavio nedavno da bi zemlje OB trebalo da zatraže od EU dodatnu finansijsku podršku za budžete tri države zbog energetske krize i predstojeće zime.

Korupcija – generator nacionalizma

Novinarka Kristina Pavlović Mekatir konstatovala je da je jedan od principa Bajdenovog predsjedavanja da je demokratija ranjiva i da se za nju mora boriti. Upitala je Abazovića da li se slaže sa Bajdenom i na koji način vidi svoju ulogu premijera u zalaganju za demokratiju u Crnoj Gori.

„Moramo se svakodnevno boriti za demokratiju“, poručio je Abazović. „Čak ni u zemljama za koje se smatra da imaju visoko razvijene demokratije, demokratiju ne možemo uzeti zdravo za gotovo. Moramo se djelima boriti za demokratiju i nastaviti da prenosimo poruku zašto je to toliko važno”, rekao je on.

„Kako vidim svoju ulogu u borbi za demokratiju u Crnoj Gori… Ponekad se osjećam kao da je to Sizifov posao“, rekao je Abazović, dodavši da je. „nekad frustrirajuće“.

„Politika Balkana u posljednjih trideset godina bila je neodrživa. Moramo iskorijeniti nacionalizam i ojačati demokratiju. Moja teza je da je korupcija generator nacionalizma. Vjerujem da ljudi koji su ukorijenjeni u korupciji žele da održe status kvo, da cijeli region zaostaje i spriječe ga da ide naprijed.”

Novinarka je upitala Abazovića da li, kada govori o tim ljudima, misli na Đukanovića.

„Definitivno mislim na Đukanovića“, odgovorio je Abazović, „ali pogledajte šta se dešava u regionu uopšte“. Govoreći o osnovnom uzroku politike nacionalizma na Zapadnom Balkanu, on je rekao da „neki kažu da se bore za evropske integracije, ali ne dozvoljavaju zemlji da iskorači. Ljudi koji su uključeni u korupciju stvaraju sukobe. Ugasili su medijske slobode da bi održali sukob u životu i izvukli svu svoju političku moć iz samog sukoba.”

„Prethodni tužilac bio zaštitnik mafije“

Srž Abazovićevog mandata bilo je njegovo obećanje da će prioritet biti na borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Tokom razgovora se dotakao i velikih akcija zapljene droge otkako je u Vladi.

„Četvrtog decembra 2020. postao sam potpredsjednik Vlade. Dao sam obećanje građanima koje vjerujem da sam ispunio, da ću se boriti protiv organizovanog kriminala i korupcije u Crnoj Gori i po cijenu svog života. Prihvatio sam najkomplikovaniji posao u novoj Vladi jer nijedan drugi zadatak, ma koliko zastrašujući, nije imao toliki nivo lične opasnosti koji nosi borba protiv organizovanog kriminala u zemlji u kojoj se Vlada, prije mog dolaska na vlast, promijenila i gdje su dvije najveće organizovane kriminalne grupe zamalo nadjačale državu“, rekao je Abazović.

Ukazao je da su takozvani kavački i škaljarski kriminalni klan u proteklom periodu dostili regionalnu moć.

„Ponosan sam na ono što smo postigli, jer su nam tada međunarodni stručnjaci rekli da će za pripremu policijske agencije i tužioca za nacionalnu bezbjednost i uspostavljanje sistema protiv organizovanog kriminala biti potrebno od 18 do 24 mjeseca. Međutim, u roku od četiri mjeseca od početka uhapsili smo 20 članova kavačkog klana. Svaki policajac u regionu nam je čestitao, nisu mogli da vjeruju da smo tako brzo reagovali“.

Razlog zašto, kako smatra Abazović, niko ništa nije uradio prethodnih trideset godina prije toga je taj što „nije bilo političke volje“ da se zaustavi organizovani kriminal.

Ističe da se bez specijalnog državnog tužioca ne bi moglo ništa postići.

„Prethodni tužilac kojeg smo uklonili bio je zaštitnik mafije u Crnoj Gori. Nismo mogli da ga uklonimo ako ne promenimo zakon. Imali smo dug dijalog sa EU, jer nisu htjeli da nam daju da mijenjamo zakon, bojali su se političkog miješanja u pravosudni sistem. Međutim, nakon što smo uspjeli da promijenimo zakon i kada je novi specijalni državni tužilac preuzeo dužnost, postigli smo rezultate, svi kritičari tog novog zakona su na kraju došli da mi čestitaju.“

„Ovo je naš trenutak, ovo je naše vrijeme. Bolja vremena možda nikada neće doći. Moramo djelovati sada“, poručio je Abazović.

Kazao je da se šverc kokaina dešavao decenijama. „Ali su ljudi na vlasti zatvarali oči, jer je sistem držao iste ljude na čelu, u carini i policiji. Nije bilo političke volje da se bilo šta promijeni.”

Abazović je istakao i odluku iz jula 2021. kada je zabranjeno skladištenje cigareta u Luci Bar. „To je bio prvi veliki udarac za švercere duvana jer im je Bar bio središte“, naglasio je, rekavši da to nije bila tajna.

U maju ove godine u Luci Bar zapljenjene su ilegalne cigarete vrijedne više od 100 miliona eura. Abazović je rekao da je to bila prekretnica kada su „DPS i krug oko Mila Đukanovića i još nekoliko ljudi koji su bili na pozicijama i bili politički čuvari lanca šverca cigareta i duvana ušli u panični režim“.

„Shvatili su da sam odlučan da se borim protiv organizovanog kriminala. Vjerovatno su smatrali da ću se sagnuti i biti srećan što ću biti samo premijer i odustati od borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Poslije deset dana počeli su da napadaju moju vladu u pokušaju da je sruše. Napali su me za sve – za Otvoreni Balkan, za sve što im padne na pamet. Na kraju su iskoristili ugovor koji sam sklopio sa Srpskom pravoslavnom crkvom kao izgovor da izglasaju nepovjerenje mojoj vladi“.

Pitane Temeljnog ugovora sa SPC, prema Abazoviću, Đukanović i drugi iskoristili su da „šire dezinformacije“ u Vašingtonu da mu kao premijeru evropske integracije nisu prioritet.

„Na takve optužbe kažem da sam, da bih evropskim integracijama dao prioritet, želio da riješim pitanje koje stvara sukob među ljudima, pitanje kojim se manipuliše da stvara društvene tenzije. Da bismo se fokusirali na evropske integracije, morali smo da smanjimo socijalne tenzije i da se fokusiramo na vladavinu prava. Iz DPS-a su poručili da će, ukoliko bude potpisan Temeljni ugovor, početi sukobi i građanski rat. Moje predviđanje je bilo suprotno. Rekao sam da kada se postigne dogovor, nećemo imati protesta i tenzija, i ispostavilo se da sam u pravu. U Crnoj Gori danas više nema napetosti oko Srpske pravoslavne crkve. Bio sam u pravu.“

Bajden da sankcioniše one koji su umiješani u korupciju

Novinarka je upitala Abazovića kako bi američki predsjednik Bajden mogao pomoći Crnoj Gori na „njenom putu ka demokratiji“. „Bajdenova uloga je ključna“, odgovorio je Abazović.

„Moja poruka za Bajdena je jednostavna. Predsjednik Bajden bi trebalo da koristi izvršne naredbe da sankcioniše ljude koji su umiješani u korupciju na visokom nivou na Zapadnom Balkanu. To je najbolji i najjednostavniji način da predsjednik Bajden spasi Zapadni Balkan“, rekao je Abazović. „Ako region krene u pravcu nacionalizma i sukoba, mi ćemo postati laka meta stranog uticaja. Bilo da se radi o ruskom ili kineskom uticaju, ako Bajden misli da taj strani uticaj treba spriječiti, mora da sankcioniše ljude. To bi bilo dovoljno da se zaustave politički akteri koji Crnu Goru i region vode tim putem“.

Abazović je rekao da bi volio da Bajden zvanično posjeti Crnu Goru i Zapadni Balkan. „Oduševljen sam što je predsjednik Bajden Zapadni Balkan učinio svojim prioritetom. Gabrijel Eskobar je prilično aktivan u regionu, a ambasadori koji su došli u region su kvalitetni ambasadori sa iskustvom, koji zaista razumiju region.”

Abazović je istakao da je Crna Gora otvorena za američke investitore i da bi pozdravila ako bi američka kompanija napravila terminal za tečni prirodni gas u Baru koji bi potencijalno mogao da evoluira u gasnu elektranu.

„Imali smo prije neki dan sastanak u Vašingtonu o tome i poziv da u subotu nakon Generalne skupštine UN odemo u Hjuston da posjetimo veliki terminal kompanije koja bi to isto mogla da uradi u Crnoj Gori. Otvoreni smo za ideju da američke kompanije uđu u region sa velikim energetskim projektom. To bi osiguralo diverzifikaciju energije i bilo bi geopolitički relevantno.”

Tokom razgovora je tema bio i nedavni sajber napad na Vladinu IT infrastrukturu.

Novinarka je upitala Abazovića i da li su nedavni sajber napadi na Vladinu IT infrastrukturu slučajno došli u isto vrijeme kad i aktuelni politički događaji u Crnoj Gori, ili je neko pokušao da testira državu.

„Ne vjerujem da se bilo šta slučajno dešava kada su ozbiljni politički događaji u pitanju — ne mogu to da isključim. Destabilizacija ide u prilog onima koji ne žele da vide vladavinu prava, onima koji i dalje žele da vide nestabilnost na Zapadnom Balkanu. Sajber napad se dogodio sjutra veče nakon glasanja o nepovjerenju Vladi. To je najveći napad na našu infrastrukturu koji smo ikada imali. Ne možemo u ovom trenutku da kažemo da Rusija stoji iza ovog napada, niti želimo da to tvrdimo, ali stručnjaci iz FBI, iz Velike Britanije i Francuske istražuju slučaj. Čekamo konačni izvještaj“.

Abazović je, govoreći o posjeti Kijevu, glavnom gradu Ukrajine koja je meta ruske agresije, kazao da je to „tužna priča“.

„Išao sam ranije u Ukrajinu i vidio prijestonicu u potpuno drugačijem vremenu i situaciji. Sada je prekrivena bodljikavom žicom i vojnici na ulicama, a predsjednik Ukrajine je na osami i nije lako doći iz očiglednih razloga. Išli smo da obiđemo lokacije na kojima su počinjeni veliki ratni zločini. Bilo je srceparajuće. Obećali smo Zelenskom našu podršku i predložili mu da svaka zemlja Zapadnog Balkana obnovi po zgradu u oblastima koje su spaljene do temelja i da ih nazovu po našim zemljama“.

Kazao je da je u Ukrajinu otišao sa porukom da bi pokazao da zemlje Zapadnog Balkana nisu „politički sebične” i da daju punu podršku kandidaturi Ukrajine za ulazak u EU.

Abazović se slaže sa američkim državnim sekretarom Entonijem Blinkenom da je Savjetu bezbjednosti UN potrebna reforma kako bi „bolje odražavao globalnu realnost“. Smatra da je Rusiji mjesto u Savjetu bezbjednosti UN, posmatrajući to pitanje iz ugla supersile, ali da iz perspektive vrijednosti i Povelje UN, kada zemlje krše mir, treba da postoji neka vrsta mehanizma za suspenziju, barem privremeno.