Connect with us

POLITIKA

SJEDNICA U ČETVRTAK NA CETINJU

Abazović dostavio Skupštini ekspoze: Ovo su resori u manjinskoj Vladi i prioriteti u radu

Abazović je istakao da će nova Vlada počivati na dva glavna stuba – vladavini prava i ekonomskom razvoju, kao i da će imati 18 resora, uz dva ministra bez portfelja

Abazović, Foto: Gov.me

Mandatar Dritan Abazović dostavio je Skupštini program rada 43. Vlade. Sjednica parlamenta na kojoj će se, između ostalog, birati nova Vlada, održaće se u četvrtak, 28. aprila na Cetinju.

Abazović je istakao da će nova Vlada počivati na dva glavna stuba – vladavini prava i ekonomskom razvoju.

U uvodnom dijelu ekspozea navodi se da je Crnoj Gori potrebna politička i drušvena stabilnost, jer građanke i građani očekuju da njihovi predstavnici daju mnogo veći doprinos pomirenju i uklanjanju vještački stvaranih tenzija “iza kojih se uvijek kriju interesi pojedinačnih krugova ill želja za sitnim političkim profitom”.

“Zadatak koji stoji pred ovom generacijom političarki i političara jeste da radimo na kompromisu oko opštih drustvenih interesa, u korist, a ne na štetu naših građanki i građana. Samo međusobnim razumijevanjem, uvažavanjem i spremnošću da državni interes stavimo ispred ličnog i partijskog, ova država može naprijed. Upravo zbog toga, vladavina prava i ekonomski razvoj biće dva kljucna stuba nove Vlade. Oni nose pet prioritetnih pravaca djelovanja, i to su: borba protiv korupcije, više održivih investicija, integracija u Evropsku uniju, održivi razvoj i zaštita životne sredine i afirmacija djece i mladih”, piše u ekspozeu.

Dodaje se da su svi članovi Vlade dužni da se bave budućnošću Crne Gore, a ne njenim daljim zarobljavanjem u prošlosti.

“Zato sam ponosan što će prvi put zajedno raditi subjekti koji do sada nijesu direktno sarađivali, pokazujući time koliki značaj daju integracionim procesima i važnosti učlanjenja Crne Gore u Evropsku uniju. Ovu šansu ne smijemo propustiti, država mora odblokirati svoje institucije i biti spremna na sve izazove koji tek predstoje. Od ključne je vaznosti da u što kraćem roku dobijemo funkcionalnu Vladu, aktivnu Skupštinu, efikasnu i nezavisnu sudsku vlast,” piše u ekspozeu.

Abazović je, između ostalog, naveo normativne i političke prioritete nove izvršne vlasti.

Među normativnim prioritetima su:

– Dogovor o izboru nosilaca najviših pravosudnih funkcija (Vrhovnog državnog tužioca, članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, sudija Ustavnog suda) u skladu sa Ustavom;

– Dogovor o uspostavijanju odgovornih i funkcionalnih državnih organa i institucija u kojima će se zakonito postupanje podrazumijevati;

– Uskladivanje zakonske regulative u oblasti pravosuđa sa standardima Evropske komisije i mišljenjima Venecijanske komisije;

– Zakon o preispitivanju porijekla imovine;
Izmjene i dopune Zakona o morskom dobru sa ciljem jačanja nadležnosti opština;

– Izborna reforma – usvajanje preporuka OEBS-a/ODIHR-a za nadogradnju izbornog zakonodavstva, uz mogućnost objedinjavanja svih izbora u jednom danu i izmjene izbornog sistema sa uvođenjem otvorenih listi i garantovanje zastupljenosti manjina kroz određivanje broja mandata;

– Profesionalizacija Državne izborne komisije, u skladu sa preporukama OEBS-a/ODIHR-a:

– Revizija zatečenog stanja u oblasti prosvjete i kulture, uz izmjene i dopune Zakona o kulturi i Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, kao i preispitivanje svih spornih kadrovskih rješenja u tim oblastima, posebno na visokim pozicijama;

– Preispitivanje svih ugovora i akata koji ugrožavaju ustavno određenje Crne Gore kao ekološke države, uz aktivnu afirmaciju ideje ekološke države;

– Preispitivanje spornih i nezakonitih odluka prethodnih vlada i državnih organa u pravcu njihovog hitnog revidiranja;

– Reforma službe bezbjednosti, uz sagledavanje izmjena Zakona o Agenciji za nacionainu bezbjednost;

-Reizbor članova savjeta i izvršnih direktora regulatornih agencija, uz izmjene i dopune pratećih zakona;

– Predlaganje zakona o popisu stanovništva u prvom kvartalu rada Vlade, u skladu sa evropskim standardima i normama;

– Efikasnija saradnja Vlade i Skupštine;

– Unapređenje zakonodavstva u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pri čemu će prioritet imati Zakon o zaštiti od nasilja u porodici.

Politički prioriteti 43. Vlade će, kako je naveo Abazović, biti:

– Nastavak beskompromisne borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije na svim nivoima, ispunjavanje privremenih mjerila, sa ciljem dobijanja završnih mjerila za poglavija 23 i 24;

– Obnova i prilagodavanje pregovaračke strukture novoj metodologiji proširenja, zbog dinamiziranja pregovarackog procesa sa EU;
Stvaranje povoijnog ambijenta za nove investicije i zaustavijanje odlaska postojećih investitora, u cilju dinamizacije ekonomskog razvoja zemlje;

– Nastavak započetih ekonomskih reformi, kako bi se održala stabilnost javnih finansija i nastavile započete socio-ekonomske mjere;

– Regulisanje ugovornog odnosa sa vjerskim zajednicama, u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore;

– Sagledavanje regionalnih inicijativa u kontekstu ključnog cilja – bržeg učlanjenja Crne Gore u Evropsku uniju;

– Jačanje lokalnih samouprava kroz izmjene Zakona o državnoj svojini – prenos prava svojine sa države na opštine i donošenje podzakonskih akata radi otklanjanja štetnih posljedica nastalih primjenom Zakona iz 2009. godine;

– Priprema i realizacija Ijetnje turističke sezone;

– Sagledavanje mjera na reorganizaciji rada zdravstvenog sistema i donošenje državnih mjera za borbu protiv koronavirusa;

– Nastavak reforme javne uprave, uz reviziju zatečenog stanja u državnim organima i javnim preduzećima;

– Prostorni plan razvoja Crne Gore 2022-2040;

– Obezbjeđivanje ravnomjernog regionalnog razvoja i decentralizacije (u oblastima prosvjete, kulture, prostornog planiranja, zdravstva), kao i brži ekonomski razvoj u nerazvijenim opštinama;

– lntenziviranje aktivnosti na prečišćavanju biračkog spiska i stvaranju preduslova za eliminaciju svih izbornih zloupotreba;

– Zaštita prava manjinskih naroda i njihovo integrisanje u institucije kroz ostvarivanje ustavnog načela srazmjerne zastupljenosti, uz punu implementaciju zakonske regulative.

Vlada će imati četiri potpredsjednika/ce koji su ujedno i resorni ministri odnosno ministarke.

– Ministarstvo pravde

– Ministarstvo unutrašnjih poslova

– Ministarstvo odbrane

– Ministarstvo finansija

– Ministarstvo vanjskih poslova

– Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma

– Ministarstvo evropskih poslova

– Ministarstvo prosvjete

– Ministarstvo zdravija

– Ministarstvo kapitalnih investicija

– Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

– Ministarstvo sporta i mladih

– Ministarstvo javne uprave

– Ministarstvo rada i socijalnog staranja

– Ministarstvo kulture i medija

– Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma

– Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava
Ministarstvo nauke i informacionog društva

– dva ministra bez portfelja.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Crnoj Gori dva miliona od Amerike da se brani od ruskog uticaja

SAD žele da Crna Gora bude bedem demokratije

Sjedinjene Američke Države značajno pojačavaju finansijsku i institucionalnu podršku Crnoj Gori u cilju jačanja nacionalne otpornosti na spoljne maligne uticaje, potvrđeno je u najnovijem izvještaju i pratećem zakonodavnom dokumentu američkog Kongresa.

Prema tom aktu, koji je ušao u proceduru u okviru sveobuhvatnog plana za podršku demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, Vašington je opredijelio dva miliona dolara direktne pomoći našoj državi. Ova sredstva su izričito namijenjena za suprotstavljanje ruskom informacionom, ekonomskom i političkom pritisku, koji se, kako smatraju, u ovom dijelu Evrope intenzivira.

Ovaj dokument, koji predstavlja stratešku mapu puta SAD prema regionu za ovu godinu, nedvosmisleno pozicionira Crnu Goru kao ključnog partnera čija je unutrašnja stabilnost neraskidivo vezana za očuvanje zapadnih vrijednosti i bezbjednosti cijelog Jadrana. Finansijski paket je podijeljen u nekoliko strateških segmenata: jačanje kapaciteta pravosudnih organa za borbu protiv korupcije, zaštita izbornog procesa od stranih uplitanja, te sofisticirana odbrana kritične digitalne infrastrukture od sajber napada, koji, prema nalazima Kongresa, sistematski dolaze sa ruskih adresa.

– Obezbjeđivanje ovih sredstava predstavlja direktan i odlučan odgovor na kontinuirane pokušaje spoljnih aktera da destabilizuju demokratske tokove i unesu razdor u institucionalni poredak. Naš strateški imperativ je da osnažimo nezavisnost pravosuđa i podržimo slobodne medije, kako bi se crnogorsko društvo u cjelini uspješno oduprlo metodama hibridnog ratovanja – piše u dokumentu, u koji je redakcija Dana imala uvid.

Kongres posebno upozorava na „skriveno finansiranje“ kojim se putem raznih nevladinih organizacija i sumnjivih investicija pokušava ostvariti politički uticaj unutar Podgorice.

Američki zvaničnici i analitičari koji su učestvovali u izradi dokumenta smatraju da ova finansijska injekcija dolazi u presudnom momentu za evroatlantsku budućnost države. Konstantovano je da je zaštita crnogorskog suvereniteta od stranog uticaja pitanje od najvišeg ranga za bezbjednost NATO saveza. Vašington ovim jasno stavlja do znanja da neće dozvoliti stvaranje „sivih zona“ na Balkanu koje bi treće strane mogle koristiti za svoje geopolitičke igre.

Pored jačanja državnog aparata, dio novca će biti usmjeren i na edukaciju javnih službenika u prepoznavanju dezinformacija i propagandnih narativa kojima se ciljano urušava povjerenje građana u demokratske institucije. Ovaj sveobuhvatni pristup osigurava da Crna Gora ne bude samo pasivni primalac pomoći, već aktivni i otporni bedem demokratije na jugoistoku Evrope.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Supruga Milutina Simovića: Moj suprug je vrlo štedljiv čovjek, vodio me na sastanke radi prevođenja, kako bi uštedio državni budžet

„Iako je imao pravo da angažuje prevodioca, on je mene vodio na ove sastanke, da bi uštedio državni budžet“, navela je Simović

Ljiljana Simović, supruga bivšeg ministra poljoprivrede Milutina Simovića, izjavila je danas na suđenju da je suprug vodio na sastanke radi prevođenja, kako bi uštedio novac iz državnog budžeta.

„Moj suprug je vrlo štedljiv čovjek. Iako je imao pravo da angažuje prevodioca, on je mene vodio na ove sastanke, da bi uštedio državni budžet“, naglasila je Simović.

Dodala je da joj nije cilj da brani supruga, već da joj je jedini cilj istina.

„Ja sam privilegovani svjedok i imala sam pravo da ne svjedočim. Moj suprug je bio potpredsjednik Vlade i ministar, pa sam stoga prisustvovala nekim događajima. Ističem da nijedan od tih događaja nije imao privatno svojstvo, već da su ti sastanci bilo radni, ponekad i protokolarni“, navela je Simović.

Navela je da je u više navrata pomagala suprugu tako što je prevodila. U periodu od 2015. do 2020. godine bila pomoćnica ministra rada i socijalnog staranja za evropske integracije.

„Nakon toga sam prešla u Privrednu komoru, gdje danas radim kao savjetnica predsjednice te institucije, dodala je.

U vezi sa boravkom u hotelu „Splendid“ u periodu od 2. do 4. juna 2017. godine, kazala je da su tamo boravili radno, te da je suprugu pomagala u smislu prevođenja u vezi sa izradom fiskalne strategije. Rekla je da je pomagala i prevodila jer govori engelski i italijanski jezik.

Kada je riječ o boravku u hotelu Bianca u Kolašinu, u periodu od 9. do 11. novembra 2018. godine, ispričala je da je njen suprug tada obilazio sjeverne opštine.

„Znam da je bio vikend, a on je boravio u hotelu kako bi obavljao aktivnosti po sjeveru. Nijesam išla u obilaske sa njim, već sam to vrijeme koristila kako bih posjetila tetku i ujaka“, izjavila je Simović.

Istakla je da im je u pojedinim hotelima na primorju bio besplatan boravak te da je njenom suprugu i njoj bila učinjena čast.

Na pitanje tužioca Siniše Milića, kazala je da je njen suprug dok je obavljao funkciju poptredsjednika Vlade posjedovao diplomatski pasoš.

Na prethodnom suđenu Milutin Simović je negirao navode optužbe SDT-a.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

PES napušta vlast u Pljevljima

Poručili da je interes građana važniji od personalnih privilegija

Foto: Mara Babović/Pobjeda

Pokret Evropa sad donio je odluku da napusti lokalnu vlast u Opštini Pljevlja.

Na to su se, kako kažu, odlučili nakon višemjesečnog političkog zastoja i upornog izbjegavanja potpisivanja koalicionog sporazuma.

„Ne želimo biti dio vlasti u kojoj ne postoje jasna pravila, politički dogovori i odgovornost prema građanima. Bez koalicionog sporazuma i elementarnog povjerenja među partnerima nije moguće voditi stabilnu i odgovornu lokalnu upravu niti realizovati projekte od značaja za razvoj Pljevalja“, navode u saopštenju.

Kako navode, u lokalnom parlamentu djelovaće kao odgovoran i konstruktivan politički subjekt.

„Podržaćemo sve odluke koje su u interesu građana, ali ćemo jednako odlučno ukazivati na svaku političku neodgovornost. Ovom prilikom čestitamo koalicionim partnerima na usvajanju budžeta i postizanju dogovora bez učešća Pokreta Evropa sad. Istovremeno, predsjednicima NSD i DCG poručujemo da smo, za razliku od njih, ostali dosledni stavu i dogovoru koji smo imali i javno saopštili. Takođe smo spremni i otvoreni za razgovor i redefinisanje odnosa, ali isključivo u interesu građana Pljevalja, a ne zbog raspodjele funkcija“, navode.

Pokret Evropa sad, dodaju, politiku nikad nije doživljavao kao borbu za funkcije i privilegije.

„Interes građana i razvoj grada kroz Plan za oporavak Pljevalja za nas su jedini prioritet“, naveli su.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije