Connect with us

POLITIKA

SJEDNICA U ČETVRTAK NA CETINJU

Abazović dostavio Skupštini ekspoze: Ovo su resori u manjinskoj Vladi i prioriteti u radu

Abazović je istakao da će nova Vlada počivati na dva glavna stuba – vladavini prava i ekonomskom razvoju, kao i da će imati 18 resora, uz dva ministra bez portfelja

Abazović, Foto: Gov.me

Mandatar Dritan Abazović dostavio je Skupštini program rada 43. Vlade. Sjednica parlamenta na kojoj će se, između ostalog, birati nova Vlada, održaće se u četvrtak, 28. aprila na Cetinju.

Abazović je istakao da će nova Vlada počivati na dva glavna stuba – vladavini prava i ekonomskom razvoju.

U uvodnom dijelu ekspozea navodi se da je Crnoj Gori potrebna politička i drušvena stabilnost, jer građanke i građani očekuju da njihovi predstavnici daju mnogo veći doprinos pomirenju i uklanjanju vještački stvaranih tenzija “iza kojih se uvijek kriju interesi pojedinačnih krugova ill želja za sitnim političkim profitom”.

“Zadatak koji stoji pred ovom generacijom političarki i političara jeste da radimo na kompromisu oko opštih drustvenih interesa, u korist, a ne na štetu naših građanki i građana. Samo međusobnim razumijevanjem, uvažavanjem i spremnošću da državni interes stavimo ispred ličnog i partijskog, ova država može naprijed. Upravo zbog toga, vladavina prava i ekonomski razvoj biće dva kljucna stuba nove Vlade. Oni nose pet prioritetnih pravaca djelovanja, i to su: borba protiv korupcije, više održivih investicija, integracija u Evropsku uniju, održivi razvoj i zaštita životne sredine i afirmacija djece i mladih”, piše u ekspozeu.

Dodaje se da su svi članovi Vlade dužni da se bave budućnošću Crne Gore, a ne njenim daljim zarobljavanjem u prošlosti.

“Zato sam ponosan što će prvi put zajedno raditi subjekti koji do sada nijesu direktno sarađivali, pokazujući time koliki značaj daju integracionim procesima i važnosti učlanjenja Crne Gore u Evropsku uniju. Ovu šansu ne smijemo propustiti, država mora odblokirati svoje institucije i biti spremna na sve izazove koji tek predstoje. Od ključne je vaznosti da u što kraćem roku dobijemo funkcionalnu Vladu, aktivnu Skupštinu, efikasnu i nezavisnu sudsku vlast,” piše u ekspozeu.

Abazović je, između ostalog, naveo normativne i političke prioritete nove izvršne vlasti.

Među normativnim prioritetima su:

– Dogovor o izboru nosilaca najviših pravosudnih funkcija (Vrhovnog državnog tužioca, članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, sudija Ustavnog suda) u skladu sa Ustavom;

– Dogovor o uspostavijanju odgovornih i funkcionalnih državnih organa i institucija u kojima će se zakonito postupanje podrazumijevati;

– Uskladivanje zakonske regulative u oblasti pravosuđa sa standardima Evropske komisije i mišljenjima Venecijanske komisije;

– Zakon o preispitivanju porijekla imovine;
Izmjene i dopune Zakona o morskom dobru sa ciljem jačanja nadležnosti opština;

– Izborna reforma – usvajanje preporuka OEBS-a/ODIHR-a za nadogradnju izbornog zakonodavstva, uz mogućnost objedinjavanja svih izbora u jednom danu i izmjene izbornog sistema sa uvođenjem otvorenih listi i garantovanje zastupljenosti manjina kroz određivanje broja mandata;

– Profesionalizacija Državne izborne komisije, u skladu sa preporukama OEBS-a/ODIHR-a:

– Revizija zatečenog stanja u oblasti prosvjete i kulture, uz izmjene i dopune Zakona o kulturi i Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, kao i preispitivanje svih spornih kadrovskih rješenja u tim oblastima, posebno na visokim pozicijama;

– Preispitivanje svih ugovora i akata koji ugrožavaju ustavno određenje Crne Gore kao ekološke države, uz aktivnu afirmaciju ideje ekološke države;

– Preispitivanje spornih i nezakonitih odluka prethodnih vlada i državnih organa u pravcu njihovog hitnog revidiranja;

– Reforma službe bezbjednosti, uz sagledavanje izmjena Zakona o Agenciji za nacionainu bezbjednost;

-Reizbor članova savjeta i izvršnih direktora regulatornih agencija, uz izmjene i dopune pratećih zakona;

– Predlaganje zakona o popisu stanovništva u prvom kvartalu rada Vlade, u skladu sa evropskim standardima i normama;

– Efikasnija saradnja Vlade i Skupštine;

– Unapređenje zakonodavstva u oblasti ljudskih i manjinskih prava, pri čemu će prioritet imati Zakon o zaštiti od nasilja u porodici.

Politički prioriteti 43. Vlade će, kako je naveo Abazović, biti:

– Nastavak beskompromisne borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije na svim nivoima, ispunjavanje privremenih mjerila, sa ciljem dobijanja završnih mjerila za poglavija 23 i 24;

– Obnova i prilagodavanje pregovaračke strukture novoj metodologiji proširenja, zbog dinamiziranja pregovarackog procesa sa EU;
Stvaranje povoijnog ambijenta za nove investicije i zaustavijanje odlaska postojećih investitora, u cilju dinamizacije ekonomskog razvoja zemlje;

– Nastavak započetih ekonomskih reformi, kako bi se održala stabilnost javnih finansija i nastavile započete socio-ekonomske mjere;

– Regulisanje ugovornog odnosa sa vjerskim zajednicama, u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore;

– Sagledavanje regionalnih inicijativa u kontekstu ključnog cilja – bržeg učlanjenja Crne Gore u Evropsku uniju;

– Jačanje lokalnih samouprava kroz izmjene Zakona o državnoj svojini – prenos prava svojine sa države na opštine i donošenje podzakonskih akata radi otklanjanja štetnih posljedica nastalih primjenom Zakona iz 2009. godine;

– Priprema i realizacija Ijetnje turističke sezone;

– Sagledavanje mjera na reorganizaciji rada zdravstvenog sistema i donošenje državnih mjera za borbu protiv koronavirusa;

– Nastavak reforme javne uprave, uz reviziju zatečenog stanja u državnim organima i javnim preduzećima;

– Prostorni plan razvoja Crne Gore 2022-2040;

– Obezbjeđivanje ravnomjernog regionalnog razvoja i decentralizacije (u oblastima prosvjete, kulture, prostornog planiranja, zdravstva), kao i brži ekonomski razvoj u nerazvijenim opštinama;

– lntenziviranje aktivnosti na prečišćavanju biračkog spiska i stvaranju preduslova za eliminaciju svih izbornih zloupotreba;

– Zaštita prava manjinskih naroda i njihovo integrisanje u institucije kroz ostvarivanje ustavnog načela srazmjerne zastupljenosti, uz punu implementaciju zakonske regulative.

Vlada će imati četiri potpredsjednika/ce koji su ujedno i resorni ministri odnosno ministarke.

– Ministarstvo pravde

– Ministarstvo unutrašnjih poslova

– Ministarstvo odbrane

– Ministarstvo finansija

– Ministarstvo vanjskih poslova

– Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma

– Ministarstvo evropskih poslova

– Ministarstvo prosvjete

– Ministarstvo zdravija

– Ministarstvo kapitalnih investicija

– Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

– Ministarstvo sporta i mladih

– Ministarstvo javne uprave

– Ministarstvo rada i socijalnog staranja

– Ministarstvo kulture i medija

– Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma

– Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava
Ministarstvo nauke i informacionog društva

– dva ministra bez portfelja.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Fon der Lajen: Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate, blizu ste cilja da budete članica EU

Saopštila predsjednica Evropske komisije

Fon der Lajen (Foto: RTCG)

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je da Crna Gora postiže sjajne rezultate i da smo blizu cilja da budemo članica Evropske unije.

„EU otvara svoja vrata, kandidati moraju da ispune reforme. S reformama dolaze investicije i to je prvi dio današnjih razgovora“, navela je ona.

Drugi dio je proširenje Evropske unije.

„Benefite članstva moramo razumjeti jer to donosi dosta toga toga korisnog. Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate. Nastavite tim putem i mi smo tu da vas podržimo. Mislim da ste blizu cilja“, kazala je fon der Lajen, odgovarajući na pitanja Portala RTCG.

Naglasila je da je ovo proces zasnovan na zaslugama.

„Ko ispuni uslove biće dio EU“, zaključila je ona.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Vučić: Molim državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore

Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je večeras državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore, iako je naveo da su to činili u skladu sa zakonom i sa pravilima reciprociteta.

Po dolasku u Tivat, gdje će učestvovati na samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana, Vučić je novinarima rekao i da „nije srećan i zadovoljan zbog odnosa koji postoje“ između Srbije i Crne Gore i dodao da će se vlast u Beogradu „truditi da uvek ima najbliže odnose“ sa Podgoricom.

Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“.

„Naši državni organi se ponašaju u skladu sa pravilima reciprociteta, ali ja ih molim da to ne rade. Ja ih molim da puštaju građane Crne Gore da dolaze u Srbiju najnormalnije. To su naša braća, naše sestre“, naveo je Vučić.

Vučić je dodao da Srbija „zbog hibridnog ratovanja može svakom drugom državljaninu Crne Gore“ da ne odobri boravak, ali da im „na pamet ne pada“ da to rade.

On je rekao i da „nije srećan zbog toga što neko (crnogorske vlasti) neće da promijeni odredbu o nasilnoj aneksiji Crne Gore“ 1918. godine, navodeći da „neće da prihvata istorijske falsifikate“.

„I spreman sam to da vam kažem ovdje, usred Crne Gore, a vi ste to uveli u zakone, kao normu koju moraju svi da poštuju. Ja neću da je poštujem, pošto je riječ o istorijskoj laži i falsifikatu. Neću da prihvatim odluku o nezavisnosti Kosova i Metohije, iako ste vi prihvatili otimanje 14 odsto dijela naše teritorije. Mi nismo otimali crnogorsku teritoriju, niti bilo šta slično“, kazao je Vučić.

Naveo je da postoje „različiti uglovi“ gledanja na ta pitanja, ali da je važno da zvaničnici Srbije i Crne Gore „slušaju i razumiju jedni druge“, i dodao da će ponovo pozvati predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da posjeti Beograd.

„Vjerujem u bolje odnose, i što se mene tiče, mislim da je važno da imamo češću komunikaciju, češće razgovore. Tada bismo izbjegavali i nesporazume, ali i teže riječi. I što se mene tiče, ja ću prije kraja godine ponovo pozvati predsjednika Crne Gore u posjetu Beogradu. Mislim da je svaki razgovor ljekovit, mislim da je svaki razgovor važan, hoće li da prihvati ili ne, to je naravno na njemu“, dodao je Vučić.

Povodom optužbi iz Crne Gore u vezi sa jučerašnjim dolaskom 87 njegovih pristalica u Tivat čarter-letom, Vučić je rekao da je više od 2.000 državljana Crne Gore „učestvovalo u demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije“, misleći na najveći skup u Srbiji posle 2000. godine, 15. marta prošle godine.

„Više od 2.000 državljana Crne Gore je učestvovalo u nemirima 15. marta, u tim demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije. Jesmo li ikada optužili Crnu Goru za to? A ovi ljudi (iz aviona) nisu ni u čemu učestvovali, niti su to namjeravali“, naveo je.

Dodao je da su „oni koji su došli iz Crne Gore ubili u Beogradu 135 ljudi“ prethodnih godina, a da on „nikad nije rekao da je to uradila Crna Gora“ i da to nikad neće ni reći, jer su u pitanju kriminalci.

Na komentar da i državljani Srbije ubijaju po Crnoj Gori, Vučić je rekao da „nema sumnje“ da je tako, ali je dodao da je „nesrazmjera ogromna, jer kavački i škaljarski klan ne potiču iz Srbije“.

Upitan da li će podnijeti ostavku ako Crna Gora uđe u EU, a on u tom trenutku bude na nekoj državnoj funkciji, Vučić je rekao da neće jer je njemu stanje ekonomije znatno važnije od članstva u međunarodnim organizacijama.

„Što da podnesem ostavku? Da podnesem ostavku zato što smo bolji i uspješniji? Hoće kineski predsjednik da podnese ostavku što nije u EU? Ja ću da čestitam Crnoj Gori, vidim da je vama to (ulazak u EU) ostvarenje svih snova, a za mene je ostvarenje svih snova da Srbija ide naprijed, da bude jaka, da može sama sebe da čuva, da ima visoke plate i penzije i nizak javni dug. To su parametri do kojih ja držim“, kazao je Vučić.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

(VIDEO) Vučić o protjeranim putnicima sa čarter leta za Beograd: „To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“

„Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje“, kazao je predsjednik Srbije

Aleksandar Vučić Foto: Printscreen/RTS1

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se iz Tivta, gdje učestvuje na Samitu Evropske političke zajednice, skupu koji okuplja lidere evropskih država i najviše zvaničnike evropskih institucija.

Vučić je odgovarao na pitanja novinara, a između ostalog, i o deportovanim putnicima sa tivatskog aerodroma za Beograd.

Predsjednik Srbije je istakao da su oni došli da mu “naprave okruženje”, te da “među njima nema nijednog kriminalca”.

„To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“, kazao je Vučić i nastavio:

“Ja bih danas potpuno drugačije istupao i rekao: ‘Izvinjavam se našim domaćinima’. Oni nisu imali oružje, ništa ružno, ništa uvredljivo… Mogao je mene da pozove bilo ko. Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje, a niko me nije ni pitao. Tu nema nijednog kriminalca. To je manje od prosjeka u bilo kom vozu, autobusu ili avionu”, rekao je Vučić.

Dodao je da je od njih 84, bilo petorica koja su prošla kroz “nekakav krivični postupak”.

“Nema ni reči o destabilizaciji. To su sve aktivisti. Došao bih i izvinio se zbog nelagode, ali ti momci nikom ništa nisu uradili loše. Ja bih platio političku cijenu za pogrešnu procjenu nekog iz mog okruženja. Što ih nisu uhapsili da su počinili bilo šta kriminalno. Zadržali biste ih da su imali bokser kod sebe. Krenulo se u brutalnu kampanju da se Srbija pokaže kao destabilizujući faktor”, istakao je on.

Kazao je da je otputovao u Tivat, bez obzira na upozorenje BIA da postoji bezbjednosni rizik.

“Osjećam se uvijek sigurno i bezbjedno. Dakle, to je imam vrlo profesionalno obezbjeđenje, to su pripadnici Kobri, vjerujem da su oni radili sa domaćinima po svim drugim pitanjima, tako da ne vjerujem da može da bude bilo kakvih problema”, naveo je on.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije