Connect with us

POLITIKA

KAZAO DA OSOBE „SA VIRUSOM DEVEDESETIH” TREBA DA IDU U POLITIČKU PENZIJU

Abazović: Formiranje manjinske Vlade je jedno od rešenja, sa ili bez Đukanovića na čelu DPS-a (VIDEO)

Građanski pokret URA ne može svoj politički program da veže za DPS, kazao je Abazović i dodao: “DPS je bio prepreka da se Crna Gora evropeizuje, i on je pobijeđen. Što se mene tiče, tu je stavljena tačka. Svako ko se pojavljuje kao prepreka tome, nama će biti politički protivnik”

Odlazak Mila Đukanovića sa čela Demokratske partije socijalista (DPS) nije preduslov za formiranje manjinske vlade, ali bi značajno olakšao komunikaciju i odnose među partijama, smatra potpredsjednik Vlade i lider Građanskog pokreta URA, Dritan Abazović.

Abazović je, u intervjuu agenciji MINA, kazao da formiranje manjinske vlade i politički odlazak Đukanovića nijesu kompatibilni procesi, kao i da je manjinska vlada samo jedan način izlaska iz političke krize koji niko ne favorizuje, niti unaprijed odbacuje.

Na pitanje da li je njegova ranije iznijeta najava odlaska Đukanovića potkrijepljena konkretnim saznanjima, on je odgovorio da stoji iza svojih riječi.

“Vrijeme će pokazati da li su one potkrijepljene ili ne. Za sada, sve što je rečeno se desilo”, rekao je Abazović.

On je kazao da ljudi „sa virusom devedesetih” polako treba da odlaze u političku penziju, jer, kako je naveo, izazovi 21. vijeka nijesu kompatibilni sa percepcijom demokratije iz tog perioda.

“Ko tu poruku ne razumije, sretno bilo. S druge strane, međunarodna zajednica će imati određene aktivnosti u Crnoj Gori i regionu, i ja se radujem snažnijem vraćanju američke administracije”, rekao je Abazović.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je izabrala svoj put, i ne može sa starim političkim obrascima da ide na Zapad.

“Ako nam neko smeta, bolje to sam da ukapira i da se skloni, kao i da ne sabotira put, ako već ne može da pomogne. Govorim u kontekstu svih partija”, poručio je Abazović.

Upitan da li odlazak Đukanovića sa čela DPS-a predstavlja preduslov za formiranje manjinske vlade, Abazović je kazao da to nijesu kompatibilni procesi.

“Ipak, definitivno bi to bio novi politički momenat koji bi znatno olakšao komunikaciju i odnose među političkim partijama”, rekao je Abazović.

On je poručio da Građanski pokret URA ne može svoj politički program da veže za DPS.

“DPS je bio prepreka da se Crna Gora evropeizuje, i on je pobijeđen. Što se mene tiče, tu je stavljena tačka. Svako ko se pojavljuje kao prepreka tome, nama će biti politički protivnik”, kazao je Abazović.

On je rekao da bi predstavnici parlamentarne većine trebalo da se sastanu tokom sedmice, dodajući da očekuje „razrješenje nejasnoća koje su ostale s kraja decembra”.

Abazović je kazao da ga ne zabrinjavaju međusobno optužujući narativi koji su se mogli čuti unutar parlamentarne većine, ističući da ipak ne može preći preko izglasavanja tri interpelacije u Skupštini i smjene ministra pravde.

To, kako je naveo, šalje poruku da parlamentarna većina, ili ne podržava Vladu, ili ne podržava sve ministre.

„U oba slučaja, to je politički momenat koji treba tretirati kao nešto što nije baš normalno”, smatra Abazović.

On je poručio da takvu situaciju treba što prije raščistiti.

“Ukoliko postoji podrška Vladi, to je dobro, treba da nastavimo još snažnije. Ukoliko ne postoji, to treba jasno da se kaže da ne bismo, preko interpelacija i ličnih napada, pokušavali da ostvarimo sitne političke poene”, rekao je Abazović.

Kako je kazao, činjenica da četiri ministra nemaju podršku parlamentarne većine, ne šalje dobru poruku.

“Ipak, ukoliko bi Vlada dobila povjerenje, bilo bi korektno da, makar u jednom vremenskom periodu, poštede sve kolege i puste ih da rade onako kako misle da najbolje mogu doprinijeti našem društvu”, rekao je Abazović.

Upitan da li smatra da ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić treba da ostane na toj funkciji, budući da je dio URA-e podržao njenu interpelaciju, on je kazao da staje u zaštitu svih kolega iz Vlade.

“Tvrdim da se sve moje kolege trude i ulažu ogromne napore da postignu što bolji rezultat u vrlo specifičnim političkim okolnostima”, dodao je Abazović.

Govoreći o Memorandumu o saradnji koji je URA potpisala sa Socijalističkom narodnom partijom, Civisom i manjinskim strankama, on je kazao da ne bi imao ništa protiv da se među potpisnicama nađu i ostale partije.

“Ipak, ne treba sve svoditi na formalnost. Mislim da su sve partije prihvatile te principe”, rekao je Abazović.

On je poručio da očekuje da se što prije zakaže sjednica novog Tužilačkog savjeta (TS), dodajući da to tijelo ima dosta posla, počev od tehničkih, do suštinskih stvari.

“Pod suštinskim podrazumijevam kadrovske promjene. Ovo nije uplitanje u njihov rad, niti poziv na lov na vještice, ali smo svjesni da ta institucija nosi gro toga na svojim leđima”, rekao je Abazović.

On je kazao da očekuje da će TS djelovati promptno i da se neće libiti da donosi teške odluke.

Prema riječima Abazovića, da bi se rješavali problemi u tužilaštvu, na njegovom čelu mora biti kvalitetan kadar koji će u punom mandatu moći da sprovode reforme.

On je istakao da je jako važno stvoriti atmosferu u kojoj će se kandidovati kvalitetni ljudi, dodajući da sve kalkulacije u tom kontekstu predstavljaju „političko sljepilo određenih subjekata“.

Kako je kazao, do izbora specijalnog državnog tužioca mora doći ili će, u suprotnom, država biti u blokadi.

“Naš je izbor hoćemo li zajednički da glasamo ili ćemo biti u blokadi. Ja sam za prvu opciju, pod uslovom da se radi o kredibilnoj osobi”, rekao je Abazović.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Usvojen izvještaj o prijemu Kosova u Savjet Evrope

Nakon višečasovne rasprave od ukupno 171 poslanika, izvještaj je podržao 131, 29 je bilo protiv, dok je 11 bilo uzdržano

Foto: Shutterstock, Dursun Aydemir / AFP / Profimedia

Izvještaj o članstvu Kosova u Savjetu Evrope usvojen je na kraju današnjeg zasjedanja Parlamentarne Skupštine, javlja Kossev info.

Nakon višečasovne rasprave od ukupno 171 poslanika, izvještaj je podržao 131, 29 je bilo protiv, dok je 11 bilo uzdržano.

Ovom odlukom je Parlament preporučio Komitetu ministara SE, koji donosi konačnu odluku, da prihvati aplikaciju Kosova za članstvo.

Izvjestilac Dora Bakojani pozvala je da PS SE prihvati njen izvještaj. Većina predstavnika političkih grupacija priznala je da unutar svojih redova nema jedinstven stav.

Poslanica iz redova Evropske narodne partije i šefica delegacije Srbije u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope Biljana Pantić Pilja istakla je da je izvestilac Dora Bakojani, prijedlogom da Priština postane član SE, prekršila norme međunarodnog prava i principe na kojima je Savjet Evrope osnovan.

„Ući ćete u istoriju zbog kršenja normi međunarodnog prava“, rekla je Pantić Pilja, podsjećajući Bakojani da je sama u izvještaju navela tri uslova za članstvo Prištine.

Šefica delegacije Crne Gore Maja Vukićević rekla je da ona neće podržati izvještaj Dore Bakojani, iako će, kako je poručila, iz delegacije Crne Gore biti glasova i za članstvo Prištine u SE.

Većina predstavnika političkih grupacija u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope (PSSE) priznala je da unutar svojih redova nema jedinstven stav o aplikaciji Prištine za članstvo u SE, a jedini koji su otvoreno rekli da neće glasati za izvještaj Bakojani su evropski konzervativci.

Prema složenim pravilima procedure, delegacija Srbije moći će da zatraži glasanje o kvorumu.

Ukoliko dobije podršku, biće neophodno da bar stotinu od ukupno 300 poslanika od 46 zemalja članica Savjeta Evrope bude prisutno u sali u trenutku glasanja.

Ako ovaj uslov bude ispunjen, biće potrebna dvotrećinska većina da bi prijedlog o prijemu Prištine bio usvojen.

Ukoliko ishod glasanja bude povoljan za Prištinu, onda će Parlamentarna skupština Savjeta Evrope uputiti preporuku za njen prijem Komitetu ministara spoljnih poslova, koji je izvršno tijelo Savjeta Evrope i donosi konačnu odluku, i to dvotrećinskom većinom ministara ili ambasadora koji ih predstavljaju i koji su prisutni u trenutku glasanja.

Bilo bi to prvi put da se odluka o prijemu nove članice ne donosi jednoglasno, kako je to do sada uvijek bio slučaj u istoriji Savjeta Evrope, najstarije panevropske organizacije, osnovane posle Drugog svjetskog rata, da nadzire poštovanje ljudskih prava i pravne države.

Takođe, bilo bi to prvi put da u ovu organizaciju bude primljena teritorijalna jedinica, koja nije članica Ujedinjenih nacija, nisu je kao državu priznale sve članice Savjeta Evrope i koja je proglasila ocjepljenje od države koja jeste članica Savjeta Evrope, odnosno od Srbije u ovom slučaju.

Od 46 država članica Savjeta Evrope, nezavisnost i državnost Kosova nije priznalo njih 12. U izvještaju Bakojanijeve od njih se ne traži da sada priznaju nezavisnost Prištine, ali se traži da poštuju odluku o prijemu Prištine u Savjete Evrope kada ona bude definitivno donesena.

Odbor za pravna pitanja i ljudska prava Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope juče je podržao nacrt mišljenja o tome, a danas bi trebalo da se izjasni Politički komitet.

Srpska delegacija podnijela je 10 amandmana na tekst preporuke za prijem Kosova u tu organizaciju, a jednim se traži odlaganje odluke o zahtjevu Prištine za članstvo.

Delegacija Skupštine Srbije u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope saopštila je da su srpska delegacija i član kiparske delegacije u Odboru za pravna pitanja i ljudska prava glasali protiv nacrta mišljenja o članstvu Prištine u Savjetu Evrope.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Nikolić: Hapšenje Katnića je osveta što je 2016. spriječio državni udar

„Proces protiv njega i Lazovića motivisan osvetom“, kaže Nikolić

Proces koji je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića politički je motivisan, a o tome svjedoči i političko-medijska atmosfera u kojem se sprovodi, ocijenio je portparol Demokratske partije socijalista (DPS) Miloš Nikolić.

„Hapšenje Katnića, predstavlja osvetu što je u Crnoj Gori 2016. godine spriječio državni udar, i to potvrđuju izjave nekadašnjih lidera DF-a. Svima je jasno da je sljedeći korak, poništavanje sudskog procesa koji se vodio za pokušaj državnog udara, što je juče posredno i tražio jedan od lidera bivšeg DF, optužen u tom postupku“, rekao je Nikolić.

Prema njegovim riječima na ovakav zaključak upućuje okolnost da su hapšenje navedenih lica, „osvetnički najavljivali lideri nekadašnjeg DF-a uoči promjene vlasti 30. avgusta, a da se već godinama slušaju najave i crtaju mete iz političko-bezbjednosnih krugova koji su hiljadama naručenih tekstova nastojali diskreditovati lica koja su decenijama radili u pravosudnom i bezbjednosnom sektoru.“

On je kazao da je indikativno i nepostupanje SDT-a u odnosu na Skaj prepiske pripadnika škaljarskog klana.

„Kojima se ukazuje na veze ovog klana sa pojedincima iz nove vlasti, o kojima smo čitali kada su u avgustu 2020. najavljivali da će nakon promjene vlasti Lazović i Katnić biti ili likvidirani ili uhapšeni po nalogu šefova Škaljaraca. Očigledna namjera da se nezakonito i revanšistički Katnić i Lazović po svaku cijenu strpaju u zatvor, demonstrira i pritisak koji se preko medijsko-političkih krugova vrši na Viši sud kako bi im se odredio pritvor, iako za to ne postoji nijedan zakonski osnov budući da ne postoji ni mogućnost ponavljanja krivičnog djela, niti uticaja na svjedoke, kao ni mogućnosti bjekstva“, rekao je Nikolić.

On je rekao da je činjenica da su na vlasti oni koji su optuženi za državni udar.

„Da od njih zavisi stabilnost Vlade, i da očigledno ključno upravljaju procesima u državi, baca sumnju da se radi o montiranom procesu, sa jasnim motivima osvete. Nadamo se da su oni koji u tome učestvuju svjesni da će svaki njihov nezakoniti postupak, biti okvalifikovan kao očigledna zloupotreba službenog položaja“, zaključio je.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

DPS: Katnić i Lazović decenijama radili u interesu građana Crne Gore, poštovati pretpostavku nevinosti

„Jutrošnja akcija SDT-a nastavak revanšizma koji traje od 30. avgusta 2020. godine. Cilj je kriminalizacija prethodne vlasti po svaku cijenu“

Jutrošnja akcija Specijalnog državnog tužilaštva nastavak je prakse revanšizma koji traje od 30. avgusta 2020. godine, a koji za cilj ima kriminalizaciju prethodne vlasti po svaku cijenu uz ambiciju da se, osim političke štete, sruši i optužnica u slučaju državni udar, saopštila je Demokratska partija socijalista (DPS).

U jutrošnjoj akciji, po nalogu SDT-a, uhapšeni su bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović. To tužilaštvo ih sumnjiči za stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja.

„Svjedoci smo da je sve što se jutros dogodilo prethodno mjesecima, pa i godinama, najavljivano od strane beogradskih medija i stranaka aktuelne vlasti dok su optužnice pisane na naslovnim stranama medija koji su eksluzivno i nezakonito u posjetu sumnjivih SKY materijala i dokumenata iz Agencije za nacionalnu bezbjednost. Takođe, interesantno je da za skoro 4 godine u Crnoj Gori nije učinjeno nijedno krivično djelo, budući da SDT i dalje ćuti na stotine krivičnih prijava koje je DPS podnio za očigledne zloupotrebe službenog položaja od strane funkcionera koji su došli na pozicije na talasu tridesetoavgustovskog ‘oslobođenja'“, saopštio je DPS.

„Finalno, Demokratska partija socijalista poziva na poštovanje pretpostavke nevinosti i suzdržavanje od medijskog senzacionalizma budući da lica koja su jutros lišena slobode su osobe koje su decenijama radili najodgovornije tužilačke i policijske poslove u interesu građana Crne Gore te bez obzira na iskompleksiranu ostrašćenost zaslužuju pošten tretman u javnosti“, zaključuju iz te partije.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije