Mislim da bi trebalo da u Skupštini izglasamo inicijativu o razrešenju predsjednika Mila Đukanovića, jer se time šalje važna politička poruka, a pitanje je za pravnike da li to može da se operacionalizuje zbog situacije sa Ustavnim sudom, rekao je u petak predsjednik Vlade Crne Gore u tehničkom mandatu i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović.

U intervjuu za Glas Amerike, poslije prvog obraćanja Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, Abazović je ponovio da će garantovati da Crna Gora neće mijenjati spoljnopolitički kurs i da je to prenio međunarodnim partnerima.

Sa američkim zvaničnicima, kako je rekao, razgovarao je i o obavještajnom izvještaju prema kojem je Rusija tajno finansirala Demokratski front (DF) 2016. i vjerovatno 2018. godine što će biti istraženo.

Glas Amerike: Koje su vam ključne poruke upućene tokom boravka u Njujorku i ranije u Vašingtonu?

Abazović: Mislim da Crna Gora skreće pažnju na sebe i da pokušava da sve ono što su njeni nacionalni interesi prikaže svojim partnerima kako bi lakše došli do realizacije naših ciljeva. Mi ostajemo čvrst i pouzdan partner evroatlantskom svijetu, naročito Sjedinjenim Državama. Naravno da moramo da više radimo na promociji vladavine prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Vjerujem da smo u tome napravili značajne iskorake ali da postoji prostor da budemo još bolji i da polako rješavamo onu institucionalnu krizu koja se dešava, naročito kada su u pitanju institucije poput Ustavnog suda i Sudskog savjeta i Vrhovnog državnog tužioca. To je dominiralo ovim sastancima. Naša pozicija u odnosu na Ukrajinu prikazana je i danas i kroz govor u Generalnoj skupštini. Vrlo jasna i nedvosmislena. Mi stojimo uz naše partnere, stojimo uz narod Ukrajine, borimo se protiv svih vidova agresije, u ovom konkretnom slučaju protiv agresije Ruske Federacije i na nas svakako mogu da računaju kao pouzdanog NATO partnera i zemlju koja ima intenciju da bude prva naredna članica Evropske unije.

Glas Amerike: Vi ste o ratu u Ukrajini razgovarali sa generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija, kao i uticaju rata na Zapadni Balkan. Kako će eskalacije rata uticati na region i Crnu Goru?

Abazović: Jedno je sigurno – mi ne možemo da se osjećamo u potpunosti komforno u ovoj situaciji, ali se nadamo da stvari neće dodatno eskalirati. I ovako su već eskalirale. Imamo energetsku krizu koja je aktuelna i ako se još više produbi ratno dejstvo, svi ćemo se naći u velikom problemu, ne samo Crna Gora. Mi moramo da shvatimo da se samo zajedničkim snagama možemo boriti protiv autoritarnih režima. Ne možemo to da uradimo samostalno. Tačno je da sam o tome razgovarao sa generalnim sekretarom, razgovarali smo i o energetskoj krizi, pokušaju da imamo neku zajedničku inicijativu sa zemljama Zapadnog Balkana, zajednički zahtjev prema Evropskoj uniji. Mislim da je svako u potpunosti razumio našu poziciju, što je za mene jako važno, i da je razumio stepen zabrinutosti u odnosu na generisanje krize koja je produkovana agresijom Ruske Federacije.

Glas Amerike: U Crnoj Gori je trenutno duboka institucionalna kriza. Predsjednik Milo Đukanović je podnio zahtjev za skraćenje mandata Skupštini, koji je vraćen, a Demokratski front je pokrenuo inicijativu za razrešenje Đukanovića, za šta je potrebno mišljenje Ustavnog suda koji trenutno ne funkcioniše. Kako vi vidite izlaz iz ove krize?

Abazović: Ja mislim da treba da izglasamo tu inicijativu i da na taj način parlament uputi jasnu poruku šta misli o predsjedniku države. To je jako važna politička poruka. Da li ona može da se operacionalizuje zbog ovakvog Ustavnog suda, to je sada upitno pitanje za pravnike, ali definitivno taoci smo jednog čovjeka 30 godina i sada treba i dalje da nastavimo da budemo taoci. Ne mislim da je to dobro. I mislim da je i ta situacija objašnjena ovdje brojnim partnerima, ne samo američkim i mislim da je svima jasno. Prolazimo kroz jedan težak period. Logično je posle 30-godišnje vlasti da sve ne ide baš glatko. To je sasvim logično.

Mi smo sada novo konstituisana većina, koja podržava da se konstituiše nova vlada, ali je prilično raznolika sa različitim političkim subjektima, sa vizijama drugačijim. Ali mi to moramo da procesuiramo. Rešenje će svakako doći na izborima, međutim nije predsjednik taj koji će odrediti kad će ti izbori biti. On može da iskaže svoju političku preferenciju da Skupština skrati mandat, to je ustavno, to nije nešto što je sporno. Isto tako, Skupština Crne Gore, ako ima većinu, može da kaže da ona u ovom trenutku ne želi sebi da skrati mandat, nego želi da da šansu da se u ovom preostalom periodu, a radi se o periodu od dvije godine, nastavi sa pokušajem stabilizacije društvenih prilika.

Glas Amerike: Demokratski front tvrdi da može da razriješi predsjednika Đukanovića u parlamentu, bez Ustavnog suda. Međutim, prema Ustavu predsjednika Crne Gore Skupština može razriješiti kada Ustavni sud utvrdi da je povrijedio Ustav. Kako ćete onda vi glasati za tu inicijativu, ako ona nije u skladu sa Ustavom?

Abazović: Mi ćemo glasati o razriješenju predsjednika. To je isto što bi u SAD-u bio impičment (opoziv).

Glas Amerike: Ali šta to znači bez mišljenja Ustavnog suda?

Abazović: Vidjećemo šta znači, s obzirom da je sve konfuzno. Vidjećemo šta znači, ali mislim da je dosta značajna poruka ako se to desi. Sama činjenica da je parlament to uradio, da je većina u parlamentu to uradila, legitimna većina, je čini mi se vrlo značajna.

Glas Amerike: Da li će time biti izazvana nova nestabilnost u zemlji?

Abazović: Znate kako, o nestabilnosti se trebalo razmišljati 19. avgusta. Stotine puta sam upozoravao, između ostalog i predsjednika Đukanovića, da Crnu Goru ne gura u destabilizaciju, da ovo nije momenat za destabilizaciju. I on se o tome oglušio, što znači da mu je cilj destabilizacija. Ako mu je cilj destablizacija, mi moramo nalaziti rešenja koja će njega da izuzmu iz procesa.

Glas Amerike: Da li su to destabilizujuća rešenja?

Abazović: Ne nisu. To su stabilizirajuća rešenja.

Glas Amerike: Ali kako kada nisu u skladu sa Ustavom?

Abazović: Ja sam vam rekao da se radi o inicijativi koja treba da pošalje političku poruku. Kako ona može da se efektuira, to ćemo da vidimo. Ne bih isključio mogućnost da se u međuvremenu, s obzirom da je konkurs aktuelan izabere jedan – ja bih lično volio da se izaberu četiri sudije Ustavnog suda, imamo 19 kandidata – i moj apel svim poslanicima je više puta bio da se izabere najmanje jedan, ja mislim da je lako izabrati četiri, ali najmanje jedan kako bi vratili fukcionalnost te institucije jer nam je to važno i za izbore, ne samo za konkretnu inicijativu. Rešenja postoje, važna je volja. Moramo malo da izdržimo. U svakom slučaju ponavljam tezu da Đukanović više ne može da bude dio nikavog konstruktivnog dogovora u našem društvu i bilo bi dobro da to sam prihvati. Znam da je teško, ali posle puno decenija, mislim da je ovo kraj.

Glas Amerike: Vi ste se i ranije zalagali za izbore. U nedavnom govoru ste pomenuli da su potrebni parlamentarni izbori. Zašto ne podržavate incijativu za skraćenje mandata Skupštini, ako i vi želite izbore?

Abazović: Zato što ne možemo da damo gospodinu Đukanoviću da vodi igru. Ja sam apelovao na kolege koje su podržale njegovu inicijativu 19-og, da ne vraćaju njemu mehanizam u ruke. Više puta sam to govorio i vrlo jasno obrazložio i sad opet, kao što se uvijek dešava, ljudi malo sa zakašnjenjem, govorim o političarima, prihvate da sam bio u pravu. Ova inicijativa nema veze sa tim kada će da budu izbori. Mi izbore svakako moramo imati.

Glas Amerike: Kada?

Abazović: Većina će da odluči kada će oni biti. Što se URA-e tiče, kad god došli izbori su dobrodošli.

Glas Amerike: U razgovorima ste potencirali borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Koliko tu borbu otežava nefunkcinisanje pojedinih institucija, posebno u pravosuđu?

Abazović: Potpuno ste u pravu i to je najveća briga koja me prati dvije godine, na dvije funkcije, kao potpredsjednika zaduženog za sektor bezbjednosti i sada kao premijera. To ljudi koji su činili većinu, oni to ne razumiju. Možda ih to i ne interesuje. Ali nama je jako važno da indukujemo stabilnost, da bi ljudi koji su unutar pravosuđa – ovdje konkretno mislim unutar institucije državnog tužioca – mogli da rade svoj posao, da nemaju neku vrstu restrikcije, pa makar ona bila i neka psihička presija u kontekstu nestabilnosti. Tako da ljudi koji navijaju da se odvija borba protiv kriminala i da ona još više efektuira rezultatima, su oni koji podržavaju – i ja sebe smatram jednim od njih – da se institucije konstituišu.

Svi drugi koji imaju političku kalkulaciju da treba srušiti vladu bez plana, da treba uraditi nešto drugo, pa ćemo onda vidjeti dan ili dva kasnije šta treba, njima nije do toga. Ili im nije primarno do toga. Da ne kažem da im nije uopšte do toga. Ali njima nije do toga. Njima je do ostvarivanja nekih drugih ambicija, političkih. Nije to nelegitimno, ali želim da naglasim da spadam u grupu političara kojima je jako bitno da mi generišemo stabilnost i naš fokus u potpunosti usmjerimo na ono što smo već počeli da radimo jako uspješno, a to je da isporučujemo rezultate kada je u pitanju 23-ojka i 24-orka odnosno kada je u pitanju borba protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Glas Amerike: Pomenuli ste formiranje vlade sa novom većinom. Razgovarali ste sa američkim i evropskim partnerima. Da li ste s njima razgovarali o učešću Demokratskog fronta u vladi? Znamo da su SAD, dan poslije izglasavanja nepovjerenja 43-oj vladi, saopštile da ne vide DF kao partnera?

Abazović: Razgovarali smo o svemu. Ja ne mogu da otkrivam šta smo tačno razgovarali. Razgovarali smo o svemu, o ukupnoj političkoj situaciji, načinima na koje ona može da se prevaziđe. Ali ja ću samo zbog vaših gledaoca, pa i zbog javnosti u Crnoj Gori i SAD-u da podsjetim da smo mi već uložili napore, dva puta, ekstremne napore da se sačuva spoljnopolitički kurs zemlje i orijentacija i pozicija koju je Crna Gora zauzela u međunarodnom kontekstu. Mi smo garant da se to neće ni u kom slučaju promijeniti. Dok bude zavisilo od nas. Ne mogu da kažem šta će da bude posle nekih izbora i da li će neko da napravi neki dogovor sa DPS-om. Sve je moguće. Ali ako gledamo ovu većinu, od 41. poslanika, mi smo garant da se od tog puta nećemo pomjeriti ni milimetar. I to je bilo jako važno da partneri čuju od nas, da čuju od mene lično. Mislim da je ono što je možda pokušaj stvaranja neke, da kažem, propagande unutar Crne Gore zaista čini mi se znatno narušen nakon što su ovdje obavljeni neki ozbiljni razgovori.

Glas Amerike: Ako ste im rekli da ćete biti garant, da li to znači da su oni bili zabrinuti da Crna Gora neće održati taj kurs sa DF-om u vladi?

Abazović: Vi njihove stavove možete da tumačite ovako ili onako. Ja neću interpretirati njihove stavove, oni imaju pravo na to. Mi isto tako imamo pravo da uređujemo stvari u svojoj državi. Narod Crne Gore želi pravdu. Milo Đukanović je ne može isporučiti. I to je to. Ja mislim da to svako razumije i u SAD-u.

Glas Amerike: Da li ste sa vašim partnerima razgovarali o američkom obavještajnom izvještaju u čijim djelovima se navodi da je Rusija tajno finansirala Demokratski front 2016. i 2018. godine. Američki zvaničnici su kazali da će o tome razgovarati sa pogođenim zemljama. Da li ste razgovarali o tome?

Abazović: Jesmo, razgovarali smo i o tome, naravno. Ja sam o tome razgovarao čak i za američke medije. Naravno da postoji ta zabrinutost, ali to je nešto što je dio ove agende borbe protiv korupcije.

Glas Amerike: Da li to znači da ćete istražiti to?

Abazović: Naravno. Nelegalno finansiranje političkih partija mora da bude dio te agende. Ne odnosi se na Demokratski front, može da se odnosi i na URU-u, Demokrate, na bilo koga drugog. Znači, dio izborne reforme mora da bude uređenje finansiranja političkih grupacija. Mene lično više od toga zabrinjava kako organizovane kriminalne grupe finansiraju permanentno Demokratsku partiju socijalista, odnosno podržavaju ono što su radili 30 godina. Sada ćete vi reći, pa dajte dokaze, a ja ću reći dajte dokaze za Demokratski front. Za koga god se uspostavi da ima dokaze, neka se procesuira.

Glas Amerike: A da li su vam američki zvaničnici, koji su o tome razgovarali sa vama, dali neke dokaze za tvrdnje koje su iznijete u obavještajnom izvještaju?

Abazović: To nije dio koji ja mogu da iznosim, bilo bi krajnje neprofesionalno.

Glas Amerike: Govorili smo o institucionalnoj krizi. Znamo da slijedi izvještaj Evropske komisije. Da li očekujete da će on biti negativan?

Abazović: Očekujem da sigurno neće biti pretjerano pozitivan. Na žalost, nismo uspjeli da dođemo do tih stvari koje su bile u domenu parlamenta. Ja vjerujem da će oni evidentirati dobre stvari koje je vlada radila u prethodnom periodu. Ako me sada pitate da li je moglo nešto da se uradi, pa vjerovatno je i moglo da se uradi nešto drugačije. Ali ako ćete da prihvatim tezu da smo mi urušili evropski put za 100 dana, a da ga niko nije urušio poslednjih 10 godina, onda je to za mene stvarno potpuno nelogično i bez obzira što može da bude interpretacija ovakva ili onakva, ja se samo nadam da ćemo mi svi zajedno dati doprinos da se ova institucionalna kriza, govorim o onoj koja se odnosi na pravosuđe, riješi. Jer to nije stvar koja je komplikovana. Ja ne razumijem zašto do sada nismo to riješili.

Glas Amerike: Crna Gora je bila meta veoma snažnog sajber napada. Prema izvorima, hakeri su preuzeli veliki broj podataka, otkup nije tražen. Da li to možete da potvrdite i da li imate neke nove informacije?

Abazović: Odmah po povratku u Crnu Goru biće sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost na kojoj će se donijeti izvještaj. Ja se nadam da će do tada biti završni, pošto smo imali samo preliminarni. Da vidimo ko stoji iza napada, da vidimo šta su eksperti FBI-ja otkrili u međuvremenu. Naš sistem je polako počeo fazno da se uspostavlja, i dalje je daleko od potpune uspostave. I u odnosu na to jednostavno moramo preduzeti mjere. U svakom slučaju jedna jako ružna stvar, ružna epizoda. I poziv za mnogo veći oprez. I sad ako me pitašte šta je oduzeto, i to će biti predmet izvještaja. Važno je da su lični podaci građana sačuvani, a da li će to usporiti rad institucija u narednom periodu, to definitivno. To se već u ovom trenutku dešava i to je još jedna negativnost s kojom se moramo susresti. Međutim, s obzirom da imamo dosta tih problema na stolu, ne treba biti pesimista, nego treba biti vrijedan. Treba ići i rešavati jedno po jedno.