Connect with us

POLITIKA

UKLJUČUJU SE DF I DEMOKRATE?

Abazović rekonstruiše Vladu?

Kakav će biti dalji razvoj događaja u velikoj mjeri zavisi i od rezultata predsjedničkih izbora i procjene sadašnje skupštinske većine da li su oni bili uspjeh ili neuspjeh, odnosno kako se ti rezultati mogu reflektovati na parlamentarne izbore

Foto Beta/AP

Nakon izbora za predsjednika Crne Gore koji su zakazani za 19. mart, moguće je da će doći do rekonstrukcije vlade na čijem je čelu Dritan Abazović, što bi podrazumijevalo da se u nju uključe i predstavnici Demokratskog fronta i koalicije „Mir je naša nacija“ koju predvode Demokrate Alekse Bečića, saznaje „Dan“ iz više pouzdanih izvora.

Parlamentarna većina, koju čine Demokratski front, Demokrate i Građanski pokret URA, kao i partije koje su sa njima u koaliciji, proglasila je 29. decembra predsjednika Demosa Miodraga Lekića za mandatara za sastav nove Vlade Crne Gore.

Međutim, nakon prvog sastanka predstavnika skupštinske većine, 4. januara, Lekić je saopštio da nove vlade neće biti.

„Rekao sam da će vlada biti ozbiljna ili je neće biti. Neće je biti, a ko je bio ozbiljan neka građani protumače“, rekao je Lekić nakon sastanka na kojem je trebalo da bude dogovoren sastav nove vlade i datum održavanja sjednice Skupštine na kojoj bi bila izabrana. Iako neke partije i dalje smatraju da je moguće da do dogovora o Lekićevoj Vladi ipak dođe, sve su prilike da od toga neće biti ništa. Zato se sve češće govori o mogućoj rekonstrukciji jer skupštinska većina ne može da postigne dogovor o skraćenju mandata Skupštini, a to, očigledno ne žele GP URA i Socijalistička narodna partija.

Kakav će dalji razvoj događaja biti u velikoj mjeri zavisi i od rezultata predsjedničkih izbora i procjene sadašnje skupštinske većine da li su oni bili uspjeh ili neuspjeh, odnosno kako se ti rezultati mogu reflektovati na parlamentarne izbore.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže da je sve moguće, pa i rekonstrukcija Vlade, i da ovu godinu treba iskoristiti za ozbiljne promjene sistema.

„Moguće je i da se dođe do dogovora o rekonstrukciji. Upravo će predsjednički izbori determinisati dalje poteze. Rezultat tih izbora može da bude zamajac za dogovor unutar parlamentarne većine oko Vlade ili za skraćenje mandata Skupštini. U ovom trenutku ne vidim da parlamentarna većina ima potrebu da sebi krati mandat“, rekao je Damjanović za A plus TV.

On je iznio zanimljiva razmišljanja o redosljedu daljih političkih događaja u Crnoj Gori.

„Teško je reći kako će sve događati, ali valja razmisliti o nekim činjenicama. Imamo predsjedničke izbore zakazane za 19. mart i skoro sasvim izvjesno drugi krug izbora 2. aprila. Slijedi tranzicioni period do 20. maja, kada sadašnji predsjednik, najvjerovatnije, treba da preda dužnost novoizabranom predsjedniku. Nakon toga dolazi do konsolidacije nekih institucija, jer nije u pitanju samo Ustavni sud, nego i tužilaštvo, Sudski savjet itd., a u javnosti se sve češće pominje jesen kao neki horizont vanrednih parlamentarnih izbora. Treba pogledati i malo dalje, odnosno predlažem da se razmisli o daljim političkim potezima. Imamo li mi popis koji smo zakonom definisali od 1. do 15. novembra? Treba da znamo da se nekoliko mjeseci prije i poslije popisa, odnosno izbora, ta dva događaja ne smiju sudarati. To su i preporuke Evropske komisije. Možda će oni koji su čvrsto tražili popis ipak razmisliti da li će tražiti vanredne izbore na jesen. Sve to onda ide u 2024. godinu, gdje mu je i mjesto“, zaključio je Damjanović.

Jedan od onih koji se odavno zalaže za opstanak sadašnje vlade, pa i za njenu rekonstrukciju, jeste Vladimir Pavićević, savjetnik potpredsjednika Vlade Vladimira Jokovića, koji je za „Dan“ potvrdio da je rekonstrukcija moguća opcija.

„Pobjednici iz 2020. godine treba da imaju zajedničkog kandidata na izborima za predsjednika države zato što će taj kandidat već u prvom krugu ubjedljivo da pobijedi Milovog kandidata. Uporedo sa kampanjom za predsjedničke izbore, mandatar Lekić treba da pozove na nastavak razgovora o formiranju nove vlade. Ako se formira nova vlada, to je u redu, a ako se ne dogovori formiranje nove vlade, onda treba rekonstruisati ovu Abazovićevu i Jokovićevu vladu“, smatra Pavićević.

On ističe da rekonstrukcija znači da će u Vladi svoje predstavnike ubuduće imati Demokratski front i koalicija „Mir je naša nacija“.

„Takva vlada će biti još snažnija i efikasnija i u tom slučaju bi ovaj skupštinski saziv mogao da radi do kraja mandata 2024. godine“, zaključio je Pavićević.

Da li Lekić vraća mandat?

Sada je otvoreno pitanje da li će i treba li Miodrag Lekić da vrati mandat Skupštini. Najavljivan je izbor nove vlade do 20. januara, ali je taj rok istekao. Nakon toga su mnogi kao opciju vidjeli vanredne parlamentarne izbore, koji su, izgleda, sve dalji.

Vlada Dritana Abazovića funkcioniše u tehničkom mandatu od avgusta prošle godine, kada je izgubila povjerenje u Skupštini nakon potpisivanja Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

Parlamentarnu većinu čine stranke koje su na izborima 2020. godine osvojile većinu i poslije tri decenije poslale Đukanovićevu Demokratsku partiju socijalista u opoziciju.

Prva Vlada nakon tih izbora, na čijem je čelu bio Zdravko Krivokapić, trajala je 14 mjeseci, a Abazovićeva je već nakon tri mjeseca izgubila povjerenje, ali je potpuno neizvjesno koliko će još trajati.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Fon der Lajen: Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate, blizu ste cilja da budete članica EU

Saopštila predsjednica Evropske komisije

Fon der Lajen (Foto: RTCG)

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je da Crna Gora postiže sjajne rezultate i da smo blizu cilja da budemo članica Evropske unije.

„EU otvara svoja vrata, kandidati moraju da ispune reforme. S reformama dolaze investicije i to je prvi dio današnjih razgovora“, navela je ona.

Drugi dio je proširenje Evropske unije.

„Benefite članstva moramo razumjeti jer to donosi dosta toga toga korisnog. Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate. Nastavite tim putem i mi smo tu da vas podržimo. Mislim da ste blizu cilja“, kazala je fon der Lajen, odgovarajući na pitanja Portala RTCG.

Naglasila je da je ovo proces zasnovan na zaslugama.

„Ko ispuni uslove biće dio EU“, zaključila je ona.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Vučić: Molim državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore

Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je večeras državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore, iako je naveo da su to činili u skladu sa zakonom i sa pravilima reciprociteta.

Po dolasku u Tivat, gdje će učestvovati na samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana, Vučić je novinarima rekao i da „nije srećan i zadovoljan zbog odnosa koji postoje“ između Srbije i Crne Gore i dodao da će se vlast u Beogradu „truditi da uvek ima najbliže odnose“ sa Podgoricom.

Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“.

„Naši državni organi se ponašaju u skladu sa pravilima reciprociteta, ali ja ih molim da to ne rade. Ja ih molim da puštaju građane Crne Gore da dolaze u Srbiju najnormalnije. To su naša braća, naše sestre“, naveo je Vučić.

Vučić je dodao da Srbija „zbog hibridnog ratovanja može svakom drugom državljaninu Crne Gore“ da ne odobri boravak, ali da im „na pamet ne pada“ da to rade.

On je rekao i da „nije srećan zbog toga što neko (crnogorske vlasti) neće da promijeni odredbu o nasilnoj aneksiji Crne Gore“ 1918. godine, navodeći da „neće da prihvata istorijske falsifikate“.

„I spreman sam to da vam kažem ovdje, usred Crne Gore, a vi ste to uveli u zakone, kao normu koju moraju svi da poštuju. Ja neću da je poštujem, pošto je riječ o istorijskoj laži i falsifikatu. Neću da prihvatim odluku o nezavisnosti Kosova i Metohije, iako ste vi prihvatili otimanje 14 odsto dijela naše teritorije. Mi nismo otimali crnogorsku teritoriju, niti bilo šta slično“, kazao je Vučić.

Naveo je da postoje „različiti uglovi“ gledanja na ta pitanja, ali da je važno da zvaničnici Srbije i Crne Gore „slušaju i razumiju jedni druge“, i dodao da će ponovo pozvati predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da posjeti Beograd.

„Vjerujem u bolje odnose, i što se mene tiče, mislim da je važno da imamo češću komunikaciju, češće razgovore. Tada bismo izbjegavali i nesporazume, ali i teže riječi. I što se mene tiče, ja ću prije kraja godine ponovo pozvati predsjednika Crne Gore u posjetu Beogradu. Mislim da je svaki razgovor ljekovit, mislim da je svaki razgovor važan, hoće li da prihvati ili ne, to je naravno na njemu“, dodao je Vučić.

Povodom optužbi iz Crne Gore u vezi sa jučerašnjim dolaskom 87 njegovih pristalica u Tivat čarter-letom, Vučić je rekao da je više od 2.000 državljana Crne Gore „učestvovalo u demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije“, misleći na najveći skup u Srbiji posle 2000. godine, 15. marta prošle godine.

„Više od 2.000 državljana Crne Gore je učestvovalo u nemirima 15. marta, u tim demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije. Jesmo li ikada optužili Crnu Goru za to? A ovi ljudi (iz aviona) nisu ni u čemu učestvovali, niti su to namjeravali“, naveo je.

Dodao je da su „oni koji su došli iz Crne Gore ubili u Beogradu 135 ljudi“ prethodnih godina, a da on „nikad nije rekao da je to uradila Crna Gora“ i da to nikad neće ni reći, jer su u pitanju kriminalci.

Na komentar da i državljani Srbije ubijaju po Crnoj Gori, Vučić je rekao da „nema sumnje“ da je tako, ali je dodao da je „nesrazmjera ogromna, jer kavački i škaljarski klan ne potiču iz Srbije“.

Upitan da li će podnijeti ostavku ako Crna Gora uđe u EU, a on u tom trenutku bude na nekoj državnoj funkciji, Vučić je rekao da neće jer je njemu stanje ekonomije znatno važnije od članstva u međunarodnim organizacijama.

„Što da podnesem ostavku? Da podnesem ostavku zato što smo bolji i uspješniji? Hoće kineski predsjednik da podnese ostavku što nije u EU? Ja ću da čestitam Crnoj Gori, vidim da je vama to (ulazak u EU) ostvarenje svih snova, a za mene je ostvarenje svih snova da Srbija ide naprijed, da bude jaka, da može sama sebe da čuva, da ima visoke plate i penzije i nizak javni dug. To su parametri do kojih ja držim“, kazao je Vučić.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

(VIDEO) Vučić o protjeranim putnicima sa čarter leta za Beograd: „To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“

„Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje“, kazao je predsjednik Srbije

Aleksandar Vučić Foto: Printscreen/RTS1

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se iz Tivta, gdje učestvuje na Samitu Evropske političke zajednice, skupu koji okuplja lidere evropskih država i najviše zvaničnike evropskih institucija.

Vučić je odgovarao na pitanja novinara, a između ostalog, i o deportovanim putnicima sa tivatskog aerodroma za Beograd.

Predsjednik Srbije je istakao da su oni došli da mu “naprave okruženje”, te da “među njima nema nijednog kriminalca”.

„To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“, kazao je Vučić i nastavio:

“Ja bih danas potpuno drugačije istupao i rekao: ‘Izvinjavam se našim domaćinima’. Oni nisu imali oružje, ništa ružno, ništa uvredljivo… Mogao je mene da pozove bilo ko. Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje, a niko me nije ni pitao. Tu nema nijednog kriminalca. To je manje od prosjeka u bilo kom vozu, autobusu ili avionu”, rekao je Vučić.

Dodao je da je od njih 84, bilo petorica koja su prošla kroz “nekakav krivični postupak”.

“Nema ni reči o destabilizaciji. To su sve aktivisti. Došao bih i izvinio se zbog nelagode, ali ti momci nikom ništa nisu uradili loše. Ja bih platio političku cijenu za pogrešnu procjenu nekog iz mog okruženja. Što ih nisu uhapsili da su počinili bilo šta kriminalno. Zadržali biste ih da su imali bokser kod sebe. Krenulo se u brutalnu kampanju da se Srbija pokaže kao destabilizujući faktor”, istakao je on.

Kazao je da je otputovao u Tivat, bez obzira na upozorenje BIA da postoji bezbjednosni rizik.

“Osjećam se uvijek sigurno i bezbjedno. Dakle, to je imam vrlo profesionalno obezbjeđenje, to su pripadnici Kobri, vjerujem da su oni radili sa domaćinima po svim drugim pitanjima, tako da ne vjerujem da može da bude bilo kakvih problema”, naveo je on.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije