POLITIKA
BIVŠI MINISTAR POLICIJE O AKTUELNOM MINISTRU PRAVDE
Adžić optužio Milovića: On je zaštitnik mafije!
Milović je rekao da ukoliko misle da je za predmet Binali uzeo pare ili povezan sa mafijom, podnesu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu

Poslanik GP URA i bivši ministar policije Filip Adžić optužio je ministra pravde Andreja Milovića (PES) da je zaštitinik mafije, što je, kako je rekao, potvrdio odbijanjem da izruči jednog od najvećih kriminalaca, koji je odgovoran za brojna nedjela u Turskoj Binali Camgoza.
Milović je rekao da ukoliko misle da je za predmet Binali uzeo pare ili povezan sa mafijom, podnesu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu.
Rasprava se odvija tokom konsultativnog saslušanja Milovića povodom inicijative o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima na Ustavnom odboru.
“Mislim da sam ja nekome poremetio planove po pitanju Binalija. Neko mu je nešto obećao prije ove 44. Vlade i imao neke, možda plaćene obaveze prema njemu, odnosno, naplaćene pa ih nije isporučio, pa su jedva čekali da ga ja isporučim Turskoj, da ne progovori”, kazao je Milović.
Milović je pitao ko je iz prethodne vlade, zajedno sa Telmanom Ismailovim reketirao ruskog državljanina.
“S kim je bio ekskluzivni sastanak u ugostiteljskom objektu na Primorju, koliko je uzeto miliona od toga čovjeka”, kazao je Milović.
On je rekao da ne postoji nijedan pozadinski razlog za izmjene, samo praksa u Evropi da su sudije US i Vrhovnog suda, ljudi kojima se daje šansa da kasnije idu u penziju zato što su čuvari sistema.
“Da li mi se ko sviđa, personalno ili ne, o tome bih mogao da govorim i možda bi se oko nekih personalnih rješenja Vi i ja složili”.
Adžić: Milovićevi pokušaji da se zaštiti mafija zasad prolaze
Adžić je odgovorio Miloviću da je nevjerovatno koliko informacija posjeduje po pitanju nekih slučajeva koji su se dešavali tokom trajanja prethodne i ranijih vlada:
“A da u slučaju koji se tiče direktno njega, nije imamo nikavu informaciju što je i sam potvrdio –da nije bio obaviješten od Agencije, niti od drugih institucija koje se bave bezbjednošću , da je upravo ovaj državljanin kojem je omogućio zaštitu u Crnoj Gori, neko ko se potražuje zbog više ubistava, preprodaje narkotika, kriminalnog udruživanja, pokušaja ubistava nekih zvaničnika u Turskoj”, rekao je Adžić.
Istakao je da javnost može posvjedočiti da se radi o šarlatanskim izjavama koje ničim nisu utemeljene. Istakao je da nije “vidio taj događaj” da je neko nekome dao novac, jer bi u suprotnom to prijavio.
“Ako je neko iz prethodne vlade preuzeo obavezu da se to lice (Camgoz) sačuva, zašto to nije urađeno? Zašto ste to vi uradili ako je neko drugi preuzeo obaveze. Taj neko bi valjda imao interes da se to lice sačuva”, kazao je on.
On je rekao da Milović insinuira nešto što ne postoji.
Milović je dobacio :“Porodica Binali sa Abazovićem”.
Adžić je rekao da je smiješno to što Milović insinuira, te da Milovićevi pokušaji da se zaštiti mafija zasad prolaze.
Milović je odgovorio da je Adžićeva ekspertiza “kafa s mlijekom”, navodeći da je tanak sa pravnom materijom:
“Mafiju štite oni koji su svojim neradom doprinijeli da mafija I dalje bude tu, a tri godine su upravljali bezbjednosnim sektorom. I sad kad ministar pravde predloži izmjene ZKP-a, koje vi niste predložili a imali ste tri godine, kažete “Ovo je ministar koji štiti mafiju” .Zašto su se onda digli advokati mafije da kažu za izmjene člana 179 da su neustavne”.
On je pitao zašto mu onda mafija šalje kurire koji mu govore da nije pametno to da radi.
Milović je kazao da postoje obaveze prema nekima iz UIKS-a, i kojim klanovima koji je poslanik vezan i bivši ministar, ko koga čuva na Cetinju, sa kim je koja budvanska grupa, u koju luku se preselio šverc iz Luke Bar i koji klan sad to radi, navodeći da će to saopštiti na Odboru za bezbjednost.
On je rekao da ANB još SDT-u ne dostavlja sadržaj razgovora Adžića sa Radem Miloševićem o švercu cigareta.
“Tu vas svrbi. Zato vi ponavljate “Milović mafija, Milović mafija”.
On je kazao da su udari na njega, u stvari, udari na Milojka Spajića.
“Vi znate da sam ja politička kičma Milojka Spajića i da kad slomite tu kičmu, slomili ste njega. Ne može vam to poći za rukom, nemate dokaze. Kao što ste montirali aferu Do Kvon… Dovešćemo jednog čovjeka koji će svjedočiti gdje ste vi rekli ko ga je prebacio preko granice, u kojem autu. Znate možda na koga mislim.Taj čovjek je iz javnog života i kredibilan”, rekao je Milović.
Adžić je rekao da Milović koji je rekao da će podnijeti ostavku ,pa dobio “šamar” od SDT, sada se zbog nemogućnosti da odgovori novinarima, krije od njih i prilikom ulaska u salu”.
Istakao je da nije nika dbio konobar, ali da bi radije prodavao kafu, nego kao Milović informacije svoje stranke drugoj stranci.
Milović je kazao da su svi Skajovci, misleći na učesnike Sky aplikacije slavili kad je Adžić postao ministar.
“Bemaksu su dali poslove”, kazao je Milović.
Milović je rekao da ne bježi od novinara i da će dati izjave.
POLITIKA
Spajić: Crna Gora neće prihvatiti da bude centar za migrante
Premijer je saopštio da će Vlada Crne Gore odbiti eventualnu inicijativu Evropske unije za uspostavljanje centara za migrante

Premijer Milojko Spajić saopštio je da će Vlada odbiti eventualnu inicijativu Evropske unije za uspostavljanje centara za prihvat i repatrijaciju iregularnih migranata na teritoriji Crne Gore, navodeći da takav prijedlog do sada nije zvanično upućen.
„Povodom medijskih navoda o navodnoj preliminarnoj listi zemalja u kojima bi Evropska unija mogla da uspostavi centre za prihvat i repatrijaciju iregularnih migranata iz zemalja EU, želim jasno da saopštim da Crna Gora nije vodila pregovore o uspostavljanju takvih centara na svojoj teritoriji, kao i da Vlada nije dobila zvaničnu inicijativu za njihovo otvaranje. A kada bude ta inicijativa na stolu, naš odgovor će biti negativan“, naveo je Spajić u objavi na mreži X.
On je istakao da Crna Gora ostaje pouzdan partner Evropske unije u zaštiti zajedničkih granica i upravljanju migracionim tokovima.
„Međutim, svaka odluka koja se tiče naše države biće donijeta odgovorno, transparentno i isključivo u skladu sa interesima građana Crne Gore“, poručio je Spajić.
POLITIKA
Vučić: Zvanična Crna Gora učestvuje u proslavi ‘Oluje’, a nikoga nije poslala u Mrkonjić Grad, hvala Vladi
“Zvanična Crna Gora učestvuje u proslavi ‘Oluje’, a nikoga nije poslala na komemorativno sjećanje na stradale Srbe u Mrkonjić Gradu. Hvala Vladi Crne Gore. Ovo nije kraj, već tek početak takvih odluka”, tvrdi predsjednik Srbije

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kritikovao je odluku Vlade Crne Gore da pošalje svog predstavnika na obilježavanje akcije “Oluja” u Kninu, navodeći da istovremeno nije poslala predstavnika na komemoraciju srpskim žrtvama u Mrkonjić Gradu, prenosi RTS.
“Zvanična Crna Gora učestvuje u proslavi ‘Oluje’, a nikoga nije poslala na komemorativno sjećanje na stradale Srbe u Mrkonjić Gradu. Hvala Vladi Crne Gore. Ovo nije kraj, već tek početak takvih odluka”, tvrdi predsjednik Srbije.
Ocjenjuje da su očekivanja dijela javnosti nakon političkih promjena u Crnoj Gori 2020. godine bila prevelika i poručuje da Srbija mora da nastavi da pruža podršku Srpskoj i srpskom narodu u Crnoj Gori.
“Dobro je da sve te činjenice možemo da saberemo, jer ćemo biti pripremljeniji za političke događaje koji dolaze. Treba da budemo svjesni svih problema i podjela koje su nam nametnuli”, zaključuje Vučić.
POLITIKA
Crna Gora će imati predstavnika na obilježavanju godišnjice operacije “Oluja” u Hrvatskoj
„To je dio redovne diplomatske prakse i izraz uvažavanja prema državi domaćinu i zvaničnim državnim obilježavanjima, uz potvrđivanje opredijeljenosti za njegovanje dobrosusjedskih odnosa“, kazali iz Ministarstva vanjskih poslova

Otpravnik poslova u Ambasadi Crne Gore u Hrvatskoj prisustvovaće sjutra u Kninu obilježavanju 31. godišnjice operacije “Oluja”.
To su “Vijestima” kazali iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP), dok iz Ministarstva odbrane nisu odgovorili da li su dobili poziv da prisustvuju događaju, ako jesu, hoće li imati predstavnika u Kninu, te ukoliko neće, zašto.
Resor odbrane prošle godine je odbio poziv Zagreba, saopštivši da je ministar Dragan Krapović (Demokrate) tu odluku donio uvažavajući istorijski i regionalni kontekst, te osjetljivost koju tema “Oluje” nosi.
Iz MVP-a su naveli da će otpravnik poslova biti na obilježavanju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i godišnjice vojno-policijske operacije “Oluja” – u skladu “s uobičajenom diplomatskom praksom, posebno između susjednih država i saveznica u okviru NATO-a”.
“Prisustvo predstavnika Ambasade predstavlja dio redovne diplomatske prakse i izraz je uvažavanja prema državi domaćinu i zvaničnim državnim obilježavanjima, uz istovremeno potvrđivanje opredijeljenosti Crne Gore za njegovanje dobrosusjedskih odnosa, dijaloga, međusobnog poštovanja i regionalne saradnje”, rekli su redakciji iz resora kojim upravlja Ervin Ibrahimović (Bošnjačka stranka).
Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković, izjavio je preksinoć da očekuje da obilježavanje “Oluje” u Kninu bude dostojanstveno.
“… S emocijama i evociranjem svega onoga što su hrvatski branitelji učinili za Hrvatsku, slobodu i demokratiju u Domovinskom ratu, kao i dvije velike pobjede – ‘Bljesak’ i ‘Oluja’, kao kruna 1995. godine, kad je Hrvatska stvorila sve pretpostavke da spoji svoj sjever i jug i s mirnom reintegracijom zaokruži svoj teritorijalni integritet”, kazao je Plenković.
Hrvatska je “Olujom” u avgustu 1995. povratila kontrolu nad dijelom svoje teritorije, na kojoj je dio hrvatskih Srba formirao tzv. Republiku Srpsku Krajinu. Prema hrvatskim izvorima, pred “Olujom” iz Hrvatske je u konvojima otišlo oko 130.000 Srba, a prema srpskim njih 200.000-300.000 je prognano ili pobjeglo u Bosnu i Hercegovinu (BiH) ili Srbiju.
Godišnjica operacije “Oluja” u Hrvatskoj se obilježava 5. avgusta, kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, dok se u Srbiji “Oluja” obilježava 4. avgusta, na dan kad je operacija počela, kao Dan sjećanja na stradale i prognane Srbe.
Tokom četvorodnevne ofanzive, hrvatske snage su zauzele više od 10.000 kvadratnih kilometara teritorije i ušle u Knin, glavni grad pobunjenih Srba.
Hrvatska nevladina organizacija “Dokumenta” (Documenta) identifikovala je 2.353 žrtve “Oluje”, među kojima većinu čine osobe srpske nacionalnosti i civili.
Koordinator istraživanja Nikola Mokrović, rekao je prošle godine da je za period od 25. jula 1995. do 14. januara 2001. evidentirano i 126 osoba za koje se, prema dostupnim informacijama, ne može utvrditi da li su bile žrtve rata. Evidentirano je, kako je navedeno, i 113 osoba koje su označene kao nepotvrđene žrtve, budući da za njih nedostaju vjerodostojni izvori koji bi omogućili potvrdu okolnosti pod kojim su stradale.
Identifikovane su i 62 osobe koje su imale prebivalište ili su bile državljani tadašnje Socijalističke Republike Jugoslavije ili BiH, a koje su već evidentirane od beogradskog Fonda za humanitarno pravo ili se nalaze u Bosanskoj knjizi mrtvih, kazao je Mokrović na konferenciji za novinare.
Naveo je da je među žrtava najviše osoba srpske nacionalnosti – 1.747, a zatim hrvatske – 466. Civilnih žrtava je 1.170, vojnih 918, a stradalo je i 228 osoba miješanog statusa i 22 policajca. Među žrtvama srpske nacionalnosti je 1.055 civila i 472 vojnika, a među hrvatskim 371 vojnik i 60 civila. Najviše osoba je ubijeno – 1.073, nestale su 383, a u borbi je poginulo 346. Najviše žrtava je imalo između 36 i 64 godine.
U evidenciji beogradskog Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas” iz 2021, nalaze se imena 1.877 stradalih i nestalih Srba iz ove akcije i nakon nje, od čega je 1.228 civila, od kojih su, kako navode, oko tri četvrtine bili stariji od 60 godina.
Tribunal u Hagu osudio je 2011. prvostepeno hrvatske generale Anta Gotovinu i Mladena Markača na 24, odnosno 18 godina zatvora, za progon, deportaciju, pljačku, ubistva i nehumana djela nad srpskim stanovništvom u Krajini, dok je general Ivan Čermak oslobođen optužbi.
Presudom Međunarodnog suda pravde utvrđeno je da su političke i vojne vlasti Hrvatske bile svjesne da će ta operacija izazvati masovni egzodus srpskog stanovništva, te da su na očekivanom egzodusu zasnivale vojnu strategiju, smatrajući ga poželjnim. Međutim, Žalbeno vijeće Tribunala 2012. je oslobodilo i Gotovinu i Markača krivične odgovornosti.
Dokumentaciono-informacioni centar “Veritas” saopštio je 2021. da su hrvatski sudovi, od nekoliko procesuiranih pripadnika sopstvenih oružanih snaga, za ratne zločine nad Srbima iz vremena “Oluje” do sada pravosnažno osudili samo jednu osobu (slučaj “Prukljan i Mandići”) i jednu nepravosnažno (slučaj “Kijani”). Prvi je, kako navode, etnički Albanac, a drugi etnički Srbin.
HRONIKA4 дана ranijeUdes na putu Berane – Andrijevica: Povrijeđene četiri osobe
HRONIKA3 дана ranijeU Nikšiću ubijen Jovan Mrvaljević
HRONIKA7 сати ranijeVozilo sletjelo s puta: Poginuo Danilovgrađanin
HRONIKA2 дана ranijeBudva: Beživotno tijelo muškarca pronađeno u moru nedaleko od plaže Mogren II
POLITIKA1 дан ranijeItalijanska premijerka Đorđa Meloni predlaže Crnu Goru za prihvat migranata
POLITIKA3 дана ranijeŽivković: Ne odričemo se politike Mila Đukanovića, postigla je istorijske rezultate












