Connect with us

POLITIKA

Crna Gora će imati predstavnika na obilježavanju godišnjice operacije “Oluja” u Hrvatskoj

„To je dio redovne diplomatske prakse i izraz uvažavanja prema državi domaćinu i zvaničnim državnim obilježavanjima, uz potvrđivanje opredijeljenosti za njegovanje dobrosusjedskih odnosa“, kazali iz Ministarstva vanjskih poslova

Otpravnik poslova u Ambasadi Crne Gore u Hrvatskoj prisustvovaće sjutra u Kninu obilježavanju 31. godišnjice operacije “Oluja”.

To su “Vijestima” kazali iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP), dok iz Ministarstva odbrane nisu odgovorili da li su dobili poziv da prisustvuju događaju, ako jesu, hoće li imati predstavnika u Kninu, te ukoliko neće, zašto.

Resor odbrane prošle godine je odbio poziv Zagreba, saopštivši da je ministar Dragan Krapović (Demokrate) tu odluku donio uvažavajući istorijski i regionalni kontekst, te osjetljivost koju tema “Oluje” nosi.

Iz MVP-a su naveli da će otpravnik poslova biti na obilježavanju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i godišnjice vojno-policijske operacije “Oluja” – u skladu “s uobičajenom diplomatskom praksom, posebno između susjednih država i saveznica u okviru NATO-a”.

“Prisustvo predstavnika Ambasade predstavlja dio redovne diplomatske prakse i izraz je uvažavanja prema državi domaćinu i zvaničnim državnim obilježavanjima, uz istovremeno potvrđivanje opredijeljenosti Crne Gore za njegovanje dobrosusjedskih odnosa, dijaloga, međusobnog poštovanja i regionalne saradnje”, rekli su redakciji iz resora kojim upravlja Ervin Ibrahimović (Bošnjačka stranka).

Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković, izjavio je preksinoć da očekuje da obilježavanje “Oluje” u Kninu bude dostojanstveno.

“… S emocijama i evociranjem svega onoga što su hrvatski branitelji učinili za Hrvatsku, slobodu i demokratiju u Domovinskom ratu, kao i dvije velike pobjede – ‘Bljesak’ i ‘Oluja’, kao kruna 1995. godine, kad je Hrvatska stvorila sve pretpostavke da spoji svoj sjever i jug i s mirnom reintegracijom zaokruži svoj teritorijalni integritet”, kazao je Plenković.

Hrvatska je “Olujom” u avgustu 1995. povratila kontrolu nad dijelom svoje teritorije, na kojoj je dio hrvatskih Srba formirao tzv. Republiku Srpsku Krajinu. Prema hrvatskim izvorima, pred “Olujom” iz Hrvatske je u konvojima otišlo oko 130.000 Srba, a prema srpskim njih 200.000-300.000 je prognano ili pobjeglo u Bosnu i Hercegovinu (BiH) ili Srbiju.

Godišnjica operacije “Oluja” u Hrvatskoj se obilježava 5. avgusta, kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, dok se u Srbiji “Oluja” obilježava 4. avgusta, na dan kad je operacija počela, kao Dan sjećanja na stradale i prognane Srbe.

Tokom četvorodnevne ofanzive, hrvatske snage su zauzele više od 10.000 kvadratnih kilometara teritorije i ušle u Knin, glavni grad pobunjenih Srba.

Hrvatska nevladina organizacija “Dokumenta” (Documenta) identifikovala je 2.353 žrtve “Oluje”, među kojima većinu čine osobe srpske nacionalnosti i civili.

Koordinator istraživanja Nikola Mokrović, rekao je prošle godine da je za period od 25. jula 1995. do 14. januara 2001. evidentirano i 126 osoba za koje se, prema dostupnim informacijama, ne može utvrditi da li su bile žrtve rata. Evidentirano je, kako je navedeno, i 113 osoba koje su označene kao nepotvrđene žrtve, budući da za njih nedostaju vjerodostojni izvori koji bi omogućili potvrdu okolnosti pod kojim su stradale.

Identifikovane su i 62 osobe koje su imale prebivalište ili su bile državljani tadašnje Socijalističke Republike Jugoslavije ili BiH, a koje su već evidentirane od beogradskog Fonda za humanitarno pravo ili se nalaze u Bosanskoj knjizi mrtvih, kazao je Mokrović na konferenciji za novinare.

Naveo je da je među žrtava najviše osoba srpske nacionalnosti – 1.747, a zatim hrvatske – 466. Civilnih žrtava je 1.170, vojnih 918, a stradalo je i 228 osoba miješanog statusa i 22 policajca. Među žrtvama srpske nacionalnosti je 1.055 civila i 472 vojnika, a među hrvatskim 371 vojnik i 60 civila. Najviše osoba je ubijeno – 1.073, nestale su 383, a u borbi je poginulo 346. Najviše žrtava je imalo između 36 i 64 godine.

U evidenciji beogradskog Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas” iz 2021, nalaze se imena 1.877 stradalih i nestalih Srba iz ove akcije i nakon nje, od čega je 1.228 civila, od kojih su, kako navode, oko tri četvrtine bili stariji od 60 godina.

Tribunal u Hagu osudio je 2011. prvostepeno hrvatske generale Anta Gotovinu i Mladena Markača na 24, odnosno 18 godina zatvora, za progon, deportaciju, pljačku, ubistva i nehumana djela nad srpskim stanovništvom u Krajini, dok je general Ivan Čermak oslobođen optužbi.

Presudom Međunarodnog suda pravde utvrđeno je da su političke i vojne vlasti Hrvatske bile svjesne da će ta operacija izazvati masovni egzodus srpskog stanovništva, te da su na očekivanom egzodusu zasnivale vojnu strategiju, smatrajući ga poželjnim. Međutim, Žalbeno vijeće Tribunala 2012. je oslobodilo i Gotovinu i Markača krivične odgovornosti.

Dokumentaciono-informacioni centar “Veritas” saopštio je 2021. da su hrvatski sudovi, od nekoliko procesuiranih pripadnika sopstvenih oružanih snaga, za ratne zločine nad Srbima iz vremena “Oluje” do sada pravosnažno osudili samo jednu osobu (slučaj “Prukljan i Mandići”) i jednu nepravosnažno (slučaj “Kijani”). Prvi je, kako navode, etnički Albanac, a drugi etnički Srbin.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Đeljošaj: Svaki Albanac u srcu nosi svetu borbu OVK i legendarnog komandanta Adema Jašarija

„Veoma loša vijest i izuzetno nepravedna odluka! Danas može biti dan žalosti za Albance, ali dostojanstven stav optuženih daje snagu albanskom narodu da izdrži ovaj bol, uz vjeru da će ova užasna presuda biti oborena pred višim instancama“, kazao je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku, ministar ekonomskog razvoja i lider Albanskog foruma

Nik Đeljošaj

Nikad nisam vjerovao da sudska odluka može biti ovoliko nepravedna, rat Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) je bio oslobodilački, poručio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku, ministar ekonomskog razvoja i lider Albanskog foruma (AF) Nik Đeljošaj na Fejsbuku, komentarišući današnju odluku Specijanog suda u Hagu.

Taj sud osudio je danas bivše vođe OVK Hašima Tačija i Jakupa Krasnićija na po 25 godina zatvora, a saoptužene Kadrija Veseljija i Redžepa Seljimija na 18, odnosno 13 godina zatvora, proglasivši ih krivim za ratne zločine na Kosovu i u Albaniji, 1998-99.


„Veoma loša vijest i izuzetno nepravedna odluka! Danas može biti dan žalosti za Albance, ali dostojanstven stav optuženih daje snagu albanskom narodu da izdrži ovaj bol, uz vjeru da će ova užasna presuda biti oborena pred višim instancama“, kazao je Đeljošaj.

Kako je dodao, nikad nije vjerovao da sudska odluka može biti „ovakva i toliko nepravedna“.

„Ovo je prvostepena odluka i sudski proces nije završen. Vjerujemo da će se, do potpunog okončanja procesa, dokazati nevinost svih. Rat OVK bio je samoodbrambeni, oslobodilački i pravedan. Bio je to rat za opstanak, slobodu i državu Kosovo, uz podršku naših zapadnih saveznika. Agresor ne može i ne smije biti izjednačen sa onim ko je bio prinuđen da se brani. Albanci i sami optuženi poštovali su međunarodne institucije. Niti su pobjegli, niti su se skrivali, već su se pojavili pred pravdom i svoju pravnu bitku nastaviće do kraja“, kazao je.

Đeljošaj je istakao da „svaki Albanac u srcu nosi svetu borbu OVK i legendarnog komandanta Adema Jašarija“, ali i da „svaki Albanac vjeruje u njihovu nevinost“.

„Sloboda i nezavisnost imaju jedan pečat: OVK i Amerika!“, poručio je.

On se osvrnuo i na svoju izjavu iz sinoćnje emisije „Reflektor“ na Televiziji „Vijesti“.

„U Crnoj Gori imamo političke partije koje učestvuju na izborima. Nema otvorenih lista. Lista koju sam predvodio imala je moje ime i prezime u nazivu. Ja zastupam politički subjekat, ali imamo odluke predsjedništva. Smatramo da glasamo o vrijednostima. Osnovne vrijednosti su jeste li poštovali međunarodne odluke sudova“, rekao je tom prilikom, komentarišući stav njegove partije da glasa za smjenu šefa parlamenta Andrije Mandića zbog saučešća porodici osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.

Lider AF je poručio da „ne vrijedi komentarisati izvlačenje jedne moje izjave iz konteksta i manipulaciju njome“.

„Razgovor je bio o poštovanju odluka međunarodnih sudova od strane Albanaca, za razliku od stava druge strane. Nikada nisam vjerovao da međunarodni sudovi mogu činiti nepravdu. I Ante Gotovina je doživio nepravdu u prvom stepenu, ali je u drugom stepenu pravda pobijedila. Vjerujemo do kraja; borba za pravdu se nastavlja“, kazao je.

Uz objavu na albanskom jeziku, Đeljošaj je objavio fotografiju na kojoj je prikazana mapa Evrope, kruna od trnja (simbol koji se vezuje za Isusa Hrista) i natpis „sramota“.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Knežević: Ako me narod fino zamoli, razmisliću o kandidaturi za predsjednika Crne Gore ili mjestu premijera

Lider DNP-a je rekao da ga ministarske funkcije nikada nisu posebno privlačile

Knežević, Foto: Boris Pejović

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević izjavio je da bi, ukoliko ga narod „fino zamoli”, mogao da razmisli o kandidaturi za predsjednika Crne Gore.

Govoreći o svojim političkim ambicijama u emisiji „Optimista”, koja se emituje na Jutjub kanalu „Dnevnih novina Dan” i portala „Dan”, Knežević je rekao da ga ministarske funkcije nikada nisu posebno privlačile. Ipak, kada je reč o mestu premijera ili predsednika države, kroz osmijeh je poručio da takvu mogućnost ne bi unaprijed odbacio.

Lider DNP-a govorio je i o manje poznatoj strani svog života – književnosti, poeziji, odrastanju u Zeti, kao i ličnoj cijeni dugogodišnjeg bavljenja politikom.

Knežević je odrastao u porodici prosvjetnih radnika, bio je odličan učenik, a sebe danas opisuje kao „štrebera iz posljednje klupe”, zainteresovanog za istoriju, sport, ali i nestašluke.

Posebno mjesto u njegovoj životnoj priči zauzima Zeta, kraj kojem pripada i kojem se neprestano vraća. O Zeti govori kroz pitanja identiteta, poljoprivrede, ukorijenjenih stereotipa i njene neraskidive povezanosti sa Podgoricom.

„Bolji sam književnik nego političar”

Književnost je, kako je istakao, u njegov život ušla mnogo prije politike. Još 1997. godine proglašen je za najboljeg mladog pjesnika Podgorice, a i danas smatra da je bolji književnik nego političar.

Njegov roman „Obala nesanice” nastao je tokom kućnog pritvora i pandemije virusa korona. Reč je o satiričnoj priči o izmišljenoj državi u kojoj se, kako je naveo, lako mogu prepoznati obrisi crnogorske stvarnosti.

Knežević je otkrio i da je mnoge pjesme napisao u avionu, ali i tokom sjednica Skupštine Crne Gore.

– Kada slušam pojedine kolege, ostaje mi da biram hoću li zaspati ili napisati pjesmu – kazao je Knežević u šaljivom tonu.

Politika mu više uzela nego što mu je dala

Govoreći o svakodnevici jednog političara, predsjednik DNP-a ocijenio je da je ona mnogo složenija od onoga što građani mogu da vide u televizijskim prenosima i javnim nastupima.

Kako je objasnio, ljudi mu se obraćaju zbog zapošljavanja, zdravstvenih problema, dugova, porodičnih sukoba, ljubavnih nedoumica i brojnih drugih životnih teškoća. Zato je, prema sopstvenim riječima, tokom političke karijere morao da bude pomalo ljekar, psiholog, bračni savjetnik, pravnik i socijalni radnik.

Iza humora, međutim, nalazi se i ozbiljna cijena političkog angažovanja. Knežević je rekao da mu je politika mnogo više uzela nego što mu je dala – od zdravlja i živaca, do zatvora, sudskih postupaka i hapšenja članova njegove porodice.

Naveo je da nikada nije umio da ćuti kada se sa nečim ne slaže, pa ni onda kada je riječ o potezima političkih partnera sa kojima dijeli vlast. Posebno je kritikovao nepotizam i privilegije u državnom sistemu, naglašavajući da treba praviti jasnu razliku između privatnog života političkih protivnika i pitanja od javnog interesa.

Knežević je u emisiji govorio i o odnosima vlasti i opozicije, evropskim integracijama Crne Gore, iskustvima iz zatvora i sudnica, kao i o životu iza političke scene.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Knežević iz Teksasa: Traže da ostanem u Americi, oduševljeni su mojom pojavom i stajlingom

„Došao sam da učinim Crnu Goru velikom“, poručuje Knežević

Knežević, Foto: Screenshot

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević javio se pratiocima na Facebooku video objavom iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

Knežević je obraćanje iz Dalasa u Teksasu započeo svojim prepoznatljivim pozdravom, ali ovaj put na engleskom jeziku.

Free Montenegro and you in prison, poručio je lider DNP-a.

„Veliki pozdrav iz Teksasa, tj. iz grada Dalasa gdje delegacija DNP-a u sastavu Milun Zogović, Maja Vukićević, Jovana Todorović i moja malenkost, sprovodi još jednu diplomatsku ofanzivu pod nazivom „učinimo Crnu Goru velikom““, kazao je Knežević.

Dodao je kako mu je veliko zadovoljstvo što su kao gosti pozvani da prisustvuju konvenciji Republikanske partije koja će se danas i sjutra održati u Dalasu. Kako je istakao, Knežević na konvenciji će se obratiti predsjednik Donald Tramp i potpredsjednik Džej-di Vens.

„Moram da napomenem da smo jedini politički subjekt i jedina politička organizacija iz Crne Gore koja će prisustvovati ovom veličanstvenom događaju, što najbolje govori i pokazuje kakve efekte i rezultate je imala naša prethodna posjeta u Vašingtonu koju su mnogi pokušali da omalovaže i da je predstave kao minornu“, rekao je Knežević.

Dodao je kako „u ovom trenutku jedino DNP čuva veze sa SAD i razvija ravnopravno partnerstvo, ne odstupajući ni za centimetar od ranije prokalmovanih ideoloških načela“.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije