Otpravnik poslova u Ambasadi Crne Gore u Hrvatskoj prisustvovaće sjutra u Kninu obilježavanju 31. godišnjice operacije “Oluja”.

To su “Vijestima” kazali iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP), dok iz Ministarstva odbrane nisu odgovorili da li su dobili poziv da prisustvuju događaju, ako jesu, hoće li imati predstavnika u Kninu, te ukoliko neće, zašto.

Resor odbrane prošle godine je odbio poziv Zagreba, saopštivši da je ministar Dragan Krapović (Demokrate) tu odluku donio uvažavajući istorijski i regionalni kontekst, te osjetljivost koju tema “Oluje” nosi.

Iz MVP-a su naveli da će otpravnik poslova biti na obilježavanju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i godišnjice vojno-policijske operacije “Oluja” – u skladu “s uobičajenom diplomatskom praksom, posebno između susjednih država i saveznica u okviru NATO-a”.

“Prisustvo predstavnika Ambasade predstavlja dio redovne diplomatske prakse i izraz je uvažavanja prema državi domaćinu i zvaničnim državnim obilježavanjima, uz istovremeno potvrđivanje opredijeljenosti Crne Gore za njegovanje dobrosusjedskih odnosa, dijaloga, međusobnog poštovanja i regionalne saradnje”, rekli su redakciji iz resora kojim upravlja Ervin Ibrahimović (Bošnjačka stranka).

Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković, izjavio je preksinoć da očekuje da obilježavanje “Oluje” u Kninu bude dostojanstveno.

“… S emocijama i evociranjem svega onoga što su hrvatski branitelji učinili za Hrvatsku, slobodu i demokratiju u Domovinskom ratu, kao i dvije velike pobjede – ‘Bljesak’ i ‘Oluja’, kao kruna 1995. godine, kad je Hrvatska stvorila sve pretpostavke da spoji svoj sjever i jug i s mirnom reintegracijom zaokruži svoj teritorijalni integritet”, kazao je Plenković.

Hrvatska je “Olujom” u avgustu 1995. povratila kontrolu nad dijelom svoje teritorije, na kojoj je dio hrvatskih Srba formirao tzv. Republiku Srpsku Krajinu. Prema hrvatskim izvorima, pred “Olujom” iz Hrvatske je u konvojima otišlo oko 130.000 Srba, a prema srpskim njih 200.000-300.000 je prognano ili pobjeglo u Bosnu i Hercegovinu (BiH) ili Srbiju.

Godišnjica operacije “Oluja” u Hrvatskoj se obilježava 5. avgusta, kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, dok se u Srbiji “Oluja” obilježava 4. avgusta, na dan kad je operacija počela, kao Dan sjećanja na stradale i prognane Srbe.

Tokom četvorodnevne ofanzive, hrvatske snage su zauzele više od 10.000 kvadratnih kilometara teritorije i ušle u Knin, glavni grad pobunjenih Srba.

Hrvatska nevladina organizacija “Dokumenta” (Documenta) identifikovala je 2.353 žrtve “Oluje”, među kojima većinu čine osobe srpske nacionalnosti i civili.

Koordinator istraživanja Nikola Mokrović, rekao je prošle godine da je za period od 25. jula 1995. do 14. januara 2001. evidentirano i 126 osoba za koje se, prema dostupnim informacijama, ne može utvrditi da li su bile žrtve rata. Evidentirano je, kako je navedeno, i 113 osoba koje su označene kao nepotvrđene žrtve, budući da za njih nedostaju vjerodostojni izvori koji bi omogućili potvrdu okolnosti pod kojim su stradale.

Identifikovane su i 62 osobe koje su imale prebivalište ili su bile državljani tadašnje Socijalističke Republike Jugoslavije ili BiH, a koje su već evidentirane od beogradskog Fonda za humanitarno pravo ili se nalaze u Bosanskoj knjizi mrtvih, kazao je Mokrović na konferenciji za novinare.

Naveo je da je među žrtava najviše osoba srpske nacionalnosti – 1.747, a zatim hrvatske – 466. Civilnih žrtava je 1.170, vojnih 918, a stradalo je i 228 osoba miješanog statusa i 22 policajca. Među žrtvama srpske nacionalnosti je 1.055 civila i 472 vojnika, a među hrvatskim 371 vojnik i 60 civila. Najviše osoba je ubijeno – 1.073, nestale su 383, a u borbi je poginulo 346. Najviše žrtava je imalo između 36 i 64 godine.

U evidenciji beogradskog Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas” iz 2021, nalaze se imena 1.877 stradalih i nestalih Srba iz ove akcije i nakon nje, od čega je 1.228 civila, od kojih su, kako navode, oko tri četvrtine bili stariji od 60 godina.

Tribunal u Hagu osudio je 2011. prvostepeno hrvatske generale Anta Gotovinu i Mladena Markača na 24, odnosno 18 godina zatvora, za progon, deportaciju, pljačku, ubistva i nehumana djela nad srpskim stanovništvom u Krajini, dok je general Ivan Čermak oslobođen optužbi.

Presudom Međunarodnog suda pravde utvrđeno je da su političke i vojne vlasti Hrvatske bile svjesne da će ta operacija izazvati masovni egzodus srpskog stanovništva, te da su na očekivanom egzodusu zasnivale vojnu strategiju, smatrajući ga poželjnim. Međutim, Žalbeno vijeće Tribunala 2012. je oslobodilo i Gotovinu i Markača krivične odgovornosti.

Dokumentaciono-informacioni centar “Veritas” saopštio je 2021. da su hrvatski sudovi, od nekoliko procesuiranih pripadnika sopstvenih oružanih snaga, za ratne zločine nad Srbima iz vremena “Oluje” do sada pravosnažno osudili samo jednu osobu (slučaj “Prukljan i Mandići”) i jednu nepravosnažno (slučaj “Kijani”). Prvi je, kako navode, etnički Albanac, a drugi etnički Srbin.