Na Državnom prvenstvu u debati, održanom od 26. do 28. aprila, u Medresi “Mehmed Fatih” u Tuzima, Gimnazija “Panto Mališić” predstavila se sa tri tima, u pratnji mentora Marka Radojevića.

U konačnom plasmanu, sa svih 6 pobjeda tokom prvenstva, prvo mjesto i titulu prvaka Crne Gore u debati osvojio je tim beranske Gimnazije u sastavu Hana Ljuca, Anel Memić i Sofija Laban.

Foto: Gimnazija „Panto Mališić“ Berane

Pored njih, na takmičenju su učestvovali Iva Joksimović, Olja Obradović, Saška Ivanović, Isidora Čukić, Milica Đurković i Marjana Aleksić. U pojedinačnoj konkurenciji u deset najboljih govornika ušlo je pet debatera iz Gimnazije “Panto Mališić”, Sofija Laban je osvojila drugo, a Hana Ljuca treće mjesto.

Foto: Gimnazija „Panto Mališić“ Berane

Nakon osvojenog drugog mjesta u kvizu Mislionica i prvog na Državnom takmičenju u besjedništvu, ovo je treća nagrada na državnom nivou i značajan uspjeh koji je Debatni klub postigao u toku ove školske godine.

Uprava za gazdovanje šumama i lovištima je saopštila da je danas u Jelovici, u Beranama, zaplijenjena posječena građa. Poručuju da su tako uspješno započeli „borbu protiv bezakonja i anarhije, koje je vladalo u tom području“.

„Čuvar šuma koji je zadužen za rejon gazdinska jedinica ‘Jelovica’ je, tokom vanredne provjere i obilaska terena, pronašao 20 čamovih trupaca bez šumskog žiga i plastičinih pločica za numerisanje i identifikaciju, te samim tim i bez uvjerenja o porijeklu drvnih sortimenata, o čemu je obavijestio nadređenog. Utvrđeno je da trupci, u količini od 16,32 m³ neto drvne mase potiču iz državne šume. Odmah je obaviješten VD direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, gospodin Miloš Rajković, koji je dalje koordinisao akcijom“, navodi se u saopštenju.

Rajković je, kako su rekli, naložio da se prvi put obezbijedi specijalno vozilo i da se bespravno posječeni trupci zaplijene i trajno oduzmu, na način što će hitno biti uklonjeni iz šume, prevezeni i lagerovani na sigurno i da se slučaj proslijedi Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama na dalje postupanje.

„Uspješnom koordinacijom VD direktora Rajkovića, zaplijenjeni trupci biće van dometa šumokradica, što ranije nikada nije bio slučaj, već bi ostali na licu mjesta i onda bi često bili ponovo otuđeni kada nema kontrole“, saopštila je Uprava.

Video:

https://www.facebook.com/share/r/3JgpXspmboorocFG/?mibextid=qi2Omg

Tim povodom, Rajković je rekao da započete intenzivne kontrole, kao i smjena rukovodilaca u Mojkovcu i Beranama već daju prve uspješne rezultate.

„Posebno će se uvesti iznenadne kontrole pilana. Ko god od vlasnika bude kupio drvne sortimente bez dokumentacije, biće ozbiljno sankcionisan uz trajno zabranjivanje rada! Staćemo na put svima koji misle da su jači od države i znam da će pohara crnogorskih šuma biti prošlost. Današnjom zaplijenom bespravne građe u Beranama pokazali smo da mi to možemo i hoćemo, a u narednim danima nastavljamo još jačim intezitetom. Poručujem im da nema i neće biti nedodirljivih, a Uprava će nabaviti specijalno vozilo u svom vlasništvu i nastaviti ovakve akcije”, zaključio je Rajković.

Ustavni sud Crne Gore odbio je na današnjoj sjednici predloge za utvrđivanje neustavnosti i nezakonitosti Temeljnog ugovora zaključenog između Vlade i Srpske pravoslavne crkve (SPC), kao i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

Sud nije prihvatio inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Temeljnog ugovora, preambule i pojedinih članova tog dokumenta, zaključenog 3. avgusta 2022. godine. Nisu prihvaćene ni inicijative za ocjenu ustavnosti odredaba članova 5, 7, 12 i 19 Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Ustavni sud je većinom glasova, uz različito izdvojeno mišljenje sudija Dragane Đuranović i Budimira Šćepanovića, odbio predlog za utvrđivanje neustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Nisu prihavećene inicijative za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odedaba čl.5, 7 i 19 istog Zakona, i odbačen je zahtjev za obustavu izvršenja odredaba čl .5, 7 i 19, kao i radnji preduzetih na osnovu osporenih odredaba člana 7 istog Zakona.

Jednoglasno nije prihvaćena inicijativa za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odredbe člana 12 Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

Sud je većinom glasova, uz zajedničko različito izdvojeno mišljenje sudija Dragane Đuranović i Budimira Šćepanovića, donio odbio predlog za utvrđivanje neustavnosti Temeljnog ugovora, te odbio predlog za utvrđivanje neustavnosti i nezakonitosti, stava 3 Preambule, kao i člana 2 st. 1 i 4, člana 6 st. 3, člana 7 st 4 i 6 člana 8, člana 10 st. 2, člana 12 st.1. i Temeljnog ugovora iz stava I izreke ove Odluke. Nisu prihvaćene inicijative za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti Temeljnog ugovora iz stava I izreke, kao ni inicijative za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti st.1, 2, 4, 5 i 6 Preambule, kao i člana 2 st.1 i 2, člana 3, člana 5, člana 6 st.2, člana 7 st. 3 i 4, člana 11, člana 12 Temeljnog ugovora iz stava I izreke Odluke.

Potpisivanje Temeljnog ugovora je bio zvanični razlog izglasavanja nepovjerenja Vladi Dritana Abazovića.

Izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti izbrisani su sporni članovi koji su se odnosili na potencijalni prelazak imovine vjerskih zajednica u državno vlasništvo, ako vjerske zajednice nemaju adekvatne dokaze da su vlasnici te imovine. Takođe je izbrisan član Zakona koji se odnosi na registraciju vjerske zajednice koja djeluje u Crnoj Gori i uveden termin o evidenciji vjerske zajednice.

Te odredbe su dovele do velikih protestnih litija u organizaciji Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP) krajem 2019. i tokom 2020. godine i doprinijele smjeni vlasti u avgustu 2020.

Šta piše u saopštenju suda

Ustavni sud je, kako je saopšteno, nakon razmatranja postupka donošenja osporenih izmjena i dopuna Zakona o slobodi vjeroispovijesti, utvrdio da su ispunjeni uslovi da se odbije predlog za utvrđivanje neustavnosti tog akta.

“Da nema osnova za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti osporenih odredaba Zakon i da su se stekli uslovi za odbacivanje zahtjeva za obustavu izvršenja osporenih odredaba, odnosno radnji preduzetih na osnovu osporenih odredaba člana 7. Zakona”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da je Ustavni sud utvrdio da je za ocjenu formalne ustavnosti Zakona, odnosno postupka njegovog donošenja neposredno mjerodavna odredba člana 91. stav 1. Ustava, iz koje proizilazi da Skupština odlučuje većinom glasova prisutnih poslanika, na sjednici kojoj prisustvuje više od polovine svih poslanika.

“Sud je, na osnovu Zapisnika sa sjednice prvog vanrednog zasijedanja od 20. januara 2021. godine i Izvještaja o prisustvu i glasanju na toj sjednici, utvrdio da je donijet većinom glasova prisutnih poslanika koji čine više od polovine svih poslanika, odnosno na način utvrđen odredbama člana 91. stav 1. i Amandmana IV stav 1. na Ustav”, dodaje se u saopštenju.

Ustavni sud je ocijenio da zakonodavac osporenim odredbama članova 5, 7. i 19. Zakona nije prekoračio svoja ovlašćenja, niti je povrijedio ustavne principe o vladavini prava.

Sud je ocijenio i da osporene odredbe Zakona ne sadrže diskriminatorska ograničenja po bilo kojem diskriminatorskom osnovu, u odnosu na Ustav Crne Gore, niti u smislu u kojem Evropski sud za ljudska prava tumači diskriminaciju.

“Jer se njima ne pravi bilo kakvo razlikovanje između vjerskih zajednica, po osnovu bilo kojeg ličnog svojstva”, navodi se u saopštenju suda.

Ustavni sud je ocijenio da se osporene odredbe člana 5. i 7. Zakona ne mogu dovesti u pitanje ni u odnosu na ustavni i konvencijski princip o slobodi vjeroispovijesti, iz odredaba članova Ustava, Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima i Evropske konvencije.

Sud je, saglasno navedenim stavovima Evropskog suda, konstatovao da je pravo na slobodu vjeroispovijesti od suštinskog značaja za pluralizam u demokratskom društvu i kao takvo predstavlja jedan od temelja takvog društva, jer je to pravo jedan od vitalnih elemenata koji čine identitet vjernika i njihov koncept života.

U saopštenju se navodi da je Ustavni sud našao da osporene odredbe člana 5. i 7. Zakona, koja uređuju pitanje pravnog položaja vjerskih zajednica, odnosno sticanje svojstva pravnog lica kroz odgovarajući postupak upisa u Jedinstvenu evidenciju vjerskih zajednica, ne predstavljaju ograničenje slobode ispoljavanja vjere ili uvjerenja.

Propisivanje mogućnosti da se vjerska zajednica upiše u javnu evidenciju koju država ustanovljava, po ocjeni Ustavnog suda, ne utiče na suštinu zajemčene slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja, niti se ono može smatrati ograničenjem te slobode.

Ustavni sud, kako je saopšteno, smatra da sloboda vjerosipovijesti onih vjernika koji su sljedbenici vjerskih zajednica koje nisu označene kao „postojeće“ ni u čemi nije umanjena ili ograničena samo zbog činjenice da ih zakonodavac nije označio „postojećim“.

Sudije Ustavnog suda nijesu prihvatile inicijative za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Temeljnog ugovora, niti preambule i pojedinih članova tog dokumenta, koji je zaključen 3. avgusta 2022. godine.

Ustavni sud je ocijenio da ne postoje razlozi za pokretanje postupka za ocjenu saglasnosti s Ustavom i zakonom Temeljnog ugovora zbog materijalno-pravnih razloga.

Sud je, kako se navodi, posebno imao u vidu da su vjerska prava iz Temeljnog ugovora supstancijalno sadržana u gotovo identičnom ili sličnom obliku u pomenutim ugovorima koji su zaključeni sa drugim vjerskim zajednicama.

“Navedeno pokazuje da država u kontinuitetu i dosljedno realizuje poštovanje autonomije vjerskih zajednica i vjerskih prava uopšte, na šta se obavezala Ustavom, Zakonom o slobodi vjeroispovjesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, kao i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima”, saopšteno je iz Ustavnog suda.

U odnosu na prigovore podnosilaca formalno-pravne prirode, Ustavni sud je utvrdio da zaključenjem Temeljnog ugovora u ime Crne Gore nije prekoračena ustavna nadležnost Vlade.

Iz Ustavnog suda su istakli da Ustav ne uređuje način i postupak zaštite ljudskih prava i sloboda već, daje ovlašćenje zakonodavcu da, uz poštovanje ustavnih principa, uredi način njihovog ostvarivanja, kada ocijeni da je to neophodno i da uredi druga pitanja od interesa za interesa za Crnu Goru.

Kako su pojasnili, članom 10 Zakona o slobodi vjeroispovjesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, propisano je da se „pojedina pitanja od zajedničkog interesa za Crnu Goru i jednu ili više vjerskih zajednica mogu urediti ugovorom koji zaključuju Vlada i vjerske zajednice“.

Ustavni sud je ocijenio da time što je ugovor sa SPC potpisao tadašnji premijer Dritan Abazović nije povrijeđeno načelo podjele vlasti, niti je Vlada prekoračila ovlašćenje koje crpi ustavne nadležnosti.

“Naprotiv, obezbijeđeno je poštovanje ustavnosti i zakonitosti iz člana 145 Ustava jer je Temeljni ugovor zaključen od strane ovlašćenog lica u skladu sa Ustavom i Zakonom o slobodi vjeroispovjesti, budući da nije mogao biti zaključen kao međunarodni ugovor jer je riječ o vjerskoj zajednici, a ne državnom subjektu”, kaže se u saopštenju.

Ustavni sud je konstatovao da je svaki ugovor sa vjerskom zajednicom potpisao tadašnji predsjednik Vlade „u ime Crne Gore“.

Sud je ocjenjivao navode podnositeljke Inicijative da je zaključivanjem Temeljnog ugovora došlo do favorizovanja SPC, a da je Crnogorska pravoslavna crkva dovedena u diskriminatorni položaj, te da je prethodno trebalo sprovesti postupak njihovog razdvajanja.

“U tom pravcu Ustavni sud zaključuje da su i SPC i CPC upisane kao vjerske zajednice u Registar vjerskih zajednica, čime je država ispoštovala svoju obavezu neutralnosti i nepristrasnosti određenu Ustavom i potvrđenom i objavljenim međunarodnim ugovorima, kao i praksom ESLJP”, navodi se u saopštenju.