Vakcine spadaju među najstrože kontrolisane ljekove, a roditelji mogu biti sigurni da su one koje primaju djeca u Crnoj Gori kvalitetne, bezbjedne i djelotvorne, poručila je direktorica Instituta za ljekove i medicinska sredstva (CInMED) Snežana Mugoša.

Ona je, u intervjuu agenciji MINA, kazala da vakcine prije nego što dođu do pacijenata prolaze rigoroznu kontrolu CInMED-a u pogledu kvaliteta, bezbjednosti i djelotvornosti, dok se njihova bezbjednost prati i nakon dobijanja dozvole za stavljanje u promet.

Mugoša je istakla da se u Crnoj Gori koriste dobro poznate vakcine proizvedene u Evropskoj uniji, a koje se primjenjuju u državama EU i regiona.

„Dodatno provjeravamo kvalitet svake pojedinačne serije vakcine koja se uvozi u Crnu Goru, kao i ispunjenost propisanih uslova za njihov transport i čuvanje od strane ovlašćenih veledrogerija, dok se bezbjednost vakcina kontinuirano prati sve dok su na tržištu“, rekla je Mugoša.

Kako je naglasila, iza svake doze vakcine koju primi dijete u Crnoj Gori stoje godine istraživanja, stroge stručne i regulatorne provjerene i kontinuirano praćenje bezbjednosti.

Ne moramo doživjeti epidemiju da bismo vjerovali nauci

Na pitanje kako je došlo do toga da se ljudi danas više plaše vakcina nego bolesti od kojih one štite, Mugoša je ocijenila da su vakcine postale žrtve sopstvenog uspjeha, jer današnje generacije više nijesu svakodnevno suočene sa bolestima koje su nekada odnosile živote i ostavljale teške posljedice.

Ljudi danas, kako je dodala, žive u svijetu koji su upravo vakcine učinile bezbjednijim.

„Bolesti nijesu nestale zato što smo prestali da ih se plašimo. Potisnute su zato što smo se protiv njih vakcinisali. Kada obuhvat vakcinacijom padne, otvaramo im prostor da se vrate“, upozorila je Mugoša.

Prema njenim riječima, ne moramo ponovo doživjeti epidemiju, niti gledati teško bolesnu djecu da bismo razumjeli vrijednost zaštite koju omogućava savremena medicina.

Mugoša je podsjetila da je, prema velikoj međunarodnoj studiji koju je spredvodila Svjetska zdravstvena organizacija, imunizacija protiv 14 bolesti u posljednjih 50 godina spasila najmanje 154 miliona života.

To je, kako je navela, više od osam hiljada života dnevno, odnosno oko šest svakog minuta, dok se 101 milion spašenih života odnosi na odojčad.

MMR vakcina ne izaziva autizam

Govoreći o tvrdnjama na društvenim mrežama o sastavu vakcina, Mugoša je kazala da njihov sastav nije tajna, već je naveden u zvanično odobrenoj dokumentaciji za svaki lijek i dostupan na internet stranici CInMED-a.

“Supstance koje ulaze u sastav vakcina imaju određenu ulogu, a njihova bezbjednost i količine u kojima se koriste pažljivo se procjenjuju prije nego što vakcina bude odobrena za primjenu kod ljudi”, kazala je Mugoša.

Kako je dodala, neke vakcine, na primjer, sadrže soli aluminijuma koje pojačavaju imunski odgovor.

“Koriste se decenijama, u strogo kontrolisanim količinama, a naučni dokazi jasno pokazuju da aluminijum iz vakcina ne izaziva autizam. Važno je naglasiti i da MMR vakcina, koja se najčešće neopravdano dovodi u vezu sa autizmom, ne sadrži ni aluminijum ni jedinjenja žive koja se u nekim vakcinama mogu koristiti kao konzervans”, navela je Mugoša.

Ona je istakla i da, kada je u pitanju sastav vakcine, ne treba posmatrati neku supstancu izdvojeno iz konteksta. “U farmakologiji nije važno samo koja je supstanca u pitanju, već i u kojoj količini se nalazi, čemu služi i kakvi su naučni dokazi o njenoj bezbjednosti”.

Mugoša je nedvosmisleno poručila da MMR vakcina ne izaziva autizam.

Kako je pojasnila, tvrdnja o povezanosti MMR vakcine i autizma potiče iz rada objavljenog 1998. godine na svega 12 djece, za koji je naknadno utvrđeno da sadrži falsifikovane podatke i ozbiljne metodološke i etičke nepravilnosti.

Rad je povučen, a njegov autor Andrew Wakefield izgubio je ljekarsku licencu.
„Nasuprot tom radu, u narednim decenijama sprovedena su brojna istraživanja na milionima djece u različitim zemljama i nijedno od tih kvalitetnih istraživanja nije potvrdilo da MMR vakcina izaziva autizam“, kazala je Mugoša.

Rizik od same bolesti mnogo je veći

Na pitanje zašto u uputstvu postoje neželjene reakcije ukoliko su vakcine bezbjedne, Mugoša je pojasnila da bezbjednost lijeka ne znači da ne postoji apsolutno nikakav rizik od neželjenih reakcija, već da je potrebno posmatrati veličinu tog rizika u odnosu na rizik bolesti od koje vakcina štiti.

Prema njenim riječima, neželjene reakcije nakon vakcinacije uglavnom su blage i prolazne, poput bola i crvenila na mjestu primjene, povišene temperature, malaksalosti ili blagog osipa, dok su ozbiljne reakcije veoma rijetke.

Kao primjer za odnos koristi i razlika navela je morbile.

Mugoša je ukazala na činjenicu da se kod morbila akutni encefalitis javlja kod približno jednog na hiljadu oboljelih, dok je rizik od encefalitisa nakon vakcine protiv morbila manji od jednog slučaja na milion primijenjenih doza.

„Govorimo o riziku koji je približno hiljadu puta veći nakon same bolesti nego nakon vakcinacije“, rekla je Mugoša.

Suština je, kako je naglasila, da se bira između veoma malog rizika koji nosi vakcinacija I neuporedivo većeg rizika koji nosi sama zarazna bolest.

Mugoša je istakla da zdravstveni problem koji se pojavi nakon vakcinacije ne znači automatski da ga je vakcina izazvala.

„Dogodilo se nakon vakcine nije isto što i dogodilo se zbog vakcine – rekla je Mugoša, navodeći da CInMED kroz sistem farmakovigilance prikuplja i stručno procjenjuje prijave sumnji na neželjene reakcije, prati bezbjednosne signale i razmjenjuje podatke na međunarodnom nivou.

Hiljade pregleda nijesu naučni dokaz

Na pitanje zašto ljudi ponekad više vjeruju objavi na društvenoj mreži nego ljekaru, naučniku ili regulatornoj instituciji, Mugoša je kazala da su društvene mreže omogućile svakome da iznosi tvrdnje bez obaveze da ih dokaže i često bez odgovornosti za njihove posljedice.

„Lično iskustvo nije isto što i naučni dokaz, niti je popularnost objave dokaz njene tačnosti. Hiljade pregleda ne mogu zamijeniti kvalitetno kliničko ili epidemiološko istraživanje“, istakla je Mugoša.

Ona je poručila roditeljima da ne treba slijepo da vjeruju, već da postavljaju pitanja, provjeravaju informacije i traže dokaze, ali i da obrate pažnju na to ko govori, kakvo znanje ima i na čemu zasniva svoje tvrdnje.

“Kada nam se pokvari automobil, idemo kod mehaničara. Kada osnivamo firmu, poreske propise ne provjeravamo u komentarima na društvenim mrežama, već pitamo nekoga ko se time profesionalno bavi. A kada je riječ o nečemu što nam je najdragocjenije, a to je zdravlje našeg djeteta, događa se da povjerenje poklonimo ljudima na internetu bez stručnog znanja i kompetencija, umjesto onima koji su se godinama školovali da brinu o našem zdravlju”, navela je Mugoša.

Mugoša je ukazala i na to da upravo zbog komercijalnih interesa farmaceutskih kompanija postoje nezavisne regulatorne institucije.

Kako je objasnila, lijek ne dobija dozvolu zato što proizvođač tvrdi da je dobar, već tek nakon što eksperti Instituta, na osnovu dokumentacije i naučnih podataka iz laboratorijskih, pretkliničkih i kliničkih ispitivanja, potvrde njegov kvalitet, bezbjednost i djelotvornost.

„Između komercijalnog interesa proizvođača i pacijenta stoji nezavisna stručna procjena eksperata Instituta, koja se sprovodi prema evropskim regulatornim standardima“, navela je Mugoša.

Vakcinacijom štitimo i druge

Roditeljima je preporučila da pouzdane informacije prije svega traže od izabranog pedijatra, dok su zvanični podaci o konkretnom lijeku ili vakcini dostupni u Bazi humanih ljekova CInMED-a.

Mugoša je poručila roditeljima koji se i dalje plaše vakcinacije da strah i dokaz nijesu isto.

„Ne treba da čekamo da se vrate morbili, difterija ili druge bolesti da bismo ponovo shvatili vrijednost vakcinacije“, rekla je Mugoša.

Ona je istakla da vakcinacijom roditelji ne štite samo svoje dijete, već i bebe koje su premale da budu vakcinisane, djecu koja zbog bolesti ili terapije ne mogu da prime određenu vakcinu, kao i osobe čiji imunski sistem ne može dovoljno da ih zaštiti.

„Vakcinacija je zato istovremeno čin zaštite sopstvenog djeteta i odgovornosti prema drugima. Zato vakcinišite svoje dijete prema kalendaru vakcinacije, a ako ste sa nekom vakcinom zakasnili – ne odlažite dalje, zaštitite ga čim prije“, zaključila je Mugoša.

Majka djevojčice koja je bila žrtva seksualnog zlostavljanja počela je protest ispred suda u Bijelom Polju, zahtijevajući da pravosnažno osuđeni bude upućen na izdržavanje zatvorske kazne. Kako je kazala, njena kćerka prošla je kroz četvorogodišnju agoniju, a uprkos pravosnažnoj presudi, osuđeni se i dalje nalazi na slobodi. Iz Osnovnog suda u Bijelom Polju pojasnili su za RTCG da je 31. avgusta sin osuđenog podnio molbu za odlaganje izvršenja kazne zatvora u trajanju od pet godina, na koju je osuđen njegov otac.

Majka je danas ispred suda navela da je njena kćerka tokom postupka saslušavana šest puta, te da je imala sedam godina kada je, kako tvrdi, sudija Dragan Mrdak tražio da svjedoči pred sudom.

„Moja kćerka je preživjela ono najgore. Prošle smo kroz agoniju koja je trajala četiri godine, da bismo dočekale pravdu – pravosnažnu presudu. I šta smo dočekale? Da čovjek koji je pravosnažno osuđen na pet godina zatvora zbog nedozvoljenih polnih radnji nad mojim djetetom i dalje slobodno šeta“, kazala je majka.

Ona tvrdi da osuđeni i njegova porodica koriste pravne prečice, poštu, žalbe i odlaganja kako bi se izvršenje kazne odgodilo.

„Dok moja kćerka nosi traume za cijeli život, monstrum i njegova porodica koriste pravne prečice, poštu, žalbe i odlaganja kako bi izbjegli kaznu“, rekla je majka.

Kako je navela, jutros je na pisarnici suda predala urgenciju, zahtijevajući da se, kako kaže, prestane sa tolerisanjem opstrukcija.

„Jutros u devet sati sam lično na pisarnici ovog suda predala urgenciju. Zahtijevam da sud prestane da toleriše ove opstrukcije. Pitam danas sud u Bijelom Polju, pitam cjelokupno pravosuđe i državu: Čija prava vi ovdje štitite? Pravosnažno osuđenog monstruma ili moje djevojčice?“, upitala je ona.

Kako se navodi u urgenciji predatoj Osnovnom sudu u Bijelom Polju, rješenjem tog suda od 31. avgusta odbijena je molba za odlaganje izvršenja kazne.

U urgenciji se takođe tvrdi da osuđeni izbjegava prijem sudskih pismena kako bi ostao na slobodi, zbog čega roditelji traže hitno izdavanje naredbe policiji za njegovo privođenje i upućivanje na izdržavanje kazne.

Najavila je da će ostati ispred zgrade suda i protestovati sve dok osuđeni ne bude upućen na izdržavanje kazne.

„Tražim samo jedno, odmah i bez odlaganja – hapšenje i izvršenje presude. Neću dozvoliti da sistem ponovo povrijedi moje dijete svojom tromošću i neradom“, kazala je ona.

Pozvala je i Ministarstvo pravde i Sudski savjet da se uključe u slučaj.

Roditelji su u urgenciji zatražili i prekid, kako navode, svih daljih birokratskih odlaganja, tvrdeći da osuđeni zloupotrebljava sistem dok njihovo dijete i dalje trpi posljedice preživljene traume.

Odbijena molba za odlaganje kazne, čeka se uručenje rješenja

Iz Osnovnog suda u Bijelom Polju pojasnili su za RTCG da je 31. avgusta sin osuđenog podnio molbu za odlaganje izvršenja kazne zatvora u trajanju od pet godina, na koju je osuđen njegov otac.

„Istog dana ovaj sud je donio rješenje kojim se zahtjev odbija kao neosnovan. Na navedeno rješenje osuđeni ima pravo žalbe u roku od tri dana od dana prijema presude, i to Višem sudu u Bijelom Polju“, kazao je savjetnik u Osnovnom sudu Miodrag Jelić.

Kako je naveo, rješenje je otpremljeno istog dana, ali sud još nije dobio povratnicu da ga je osuđeni primio.

„Naglašavam da, kako osuđeni živi u drugom gradu, dostava ide preko Pošte Crne Gore“, rekao je Jelić.

On je pojasnio da osuđeni još nije upućen na izdržavanje kazne jer je podnijeta molba za odlaganje izvršenja kazne.

„Osuđeni nije upućen na izdržavanje kazne iz razloga što je podnio molbu za odlaganje izvršenja kazne, koja odlaže izvršenje do pravosnažnosti odluke, a sve shodno članu 19 stav 7 Zakona o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti“, naveo je Jelić.

Vlada je utvrdila Predlog izmjena i dopuna Krivičnog zakonika kojim se, između ostalog, uvodi krivično djelo nezakonitog bogaćenja javnih funkcionera, za koje je predviđena kazna do osam godina zatvora.

Predlog donosi i strože odredbe u vezi sa rodno motivisanim ubistvom, a krivična djela u vezi sa seksualnim deliktima nad djecom više ne bi zastarijevala. Uvodi se i krivično djelo teškog govora mržnje, a krivičnim djelom nedozvoljene proizvodnje oružja biće obuhvaćeno i 3D štampanje vatrenog oružja ili njegovih djelova.

Vlada je 28. avgusta, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, usvojila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore.

Izmjenama se uvodi se krivično djelo nezakonitog bogaćenja javnih funkcionera. Javni funkcioner koji tokom obavljanja funkcije stekne, prenese ili prikrije imovinu koja je u očiglednoj nesrazmjeri sa zakonitim prihodima zatvorom do osam godina.

„Ko za vrijeme vršenja javne funkcije, odnosno za vrijeme trajanja obaveza u vezi sa vršenjem javne funkcije stiče, prenosi ili prikriva imovinu koja je u očiglednoj nesrazmjeri sa njegovim zakonitim prihodima i čija vrijednost prelazi iznos od pedeset hiljada eura,kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina. Ako vrijednost imovine iz stava 1 ovog člana prelazi iznos od sto hiljada eura,učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina“, piše u Predlogu.

Ako je imovina iz prenesena ili je njom raspolagano preko lica povezanih sa javnim funkcionerom, smatraće se da je stečena u njegovu korist, osim ako se dokaže suprotno. Takva imovina bi se oduzimala.

Podsjećamo, u izvještaju o napretku ka Evropskoj uniji još 2014. godine našla se preporuka po kojoj se Crnoj Gori sugeriše kriminalizovanje bogatstva spornog porijekla.

Kazne za seksualne delikte nad djecom neće zastarijevati

Izmjene podrazumijevaju i to da krivično gonjenje i izvršenje kazne ne zastarijevaju za krivična djela za seksualno zlostavljanje djeteta, a rodno motivisano ubistvo ulazi u najteži oblik ubistva.

„Za krivično djelo iz člana 144 predlog istovremeno isključuje mogućnost ublažavanja kazne“, piše u Predlogu izmjena i dopuna.

Uvodi se krivično djelo teškog govora mržnje

Predlogom se u Krivični zakonik uvodi i krivično djelo „teški govor mržnje“.

„Ko javno ispoljava mržnju prema grupi ili članu grupe po osnovu nacionalne ili etničke pripadnosti, rase, vjeroispovijesti, državljanstva, političkog ili drugog ubjeđenja, pola, jezika, boje kože, društvenog položaja, profesionalne orijentacije, porijekla, seksualne orijentacije, rodnog identiteta, invaliditeta ili drugog ličnog svojstva, na način koji može dovesti do nasilja ili izazvati mržnju, mogao bi biti kažnjen zatvorom od tri mjeseca do tri godine“, navodi se u dokumentu.

Ako je takvo djelo učinjeno prema licu koje obavlja posao od javnog značaja, predviđena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Obavezni psihosocijalni tretman za nasilničko ponašanje

Sud bi tu mjeru izricao učiniocu krivičnog djela sa elementima nasilja radi otklanjanja uzroka nasilničkog ponašanja, odnosno smanjenja ili uklanjanja opasnosti da ponovo počini krivično djelo sa elementima nasilja.

Tretman bi se sprovodio u zatvoru, zdravstvenoj ili drugoj odgovarajućoj ustanovi i mogao bi trajati najduže dvije godine. U određenim slučajevima mogao bi se izvršavati i na slobodi, dok bi sud mogao naložiti prinudno izvršenje mjere ako se učinilac bez opravdanog razloga ne podvrgne tretmanu.

Veća zaštita novinara, ljekara i prosvjetnih radnika

Izmjenama se proširuje i pojam poslova od javnog značaja. Njime bi bili obuhvaćeni poslovi u javnoj službi, pravosuđu, javnom informisanju, zdravstvu, obrazovanju, socijalnoj i dječjoj zaštiti, kao i pružanje pravne pomoći pred sudovima i drugim državnim organima.

Za nanošenje lake tjelesne povrede licu koje obavlja posao od javnog značaja pri obavljanju ili u vezi sa obavljanjem tog posla predviđene su strože kazne. U zavisnosti od načina izvršenja, kazna bi mogla iznositi do četiri godine zatvora.

Posebno se uređuje napad na ljekara, zdravstvenog radnika ili zdravstvenog saradnika pri pružanju medicinske pomoći. Za napad ili prijetnju napadom predviđena je kazna zatvora do tri godine, dok bi u slučaju lake tjelesne povrede, prijetnje oružjem ili napada u grupi kazna bila od tri mjeseca do pet godina.

Strože kazne za oružje, obuhvaćena i 3D štampa

Izmjenama se pooštrava kaznena politika i za nedozvoljeno držanje i nošenje oružja.

Predlogom je, između ostalog, propisano da za određeni teži oblik nedozvoljenog nošenja oružja neće biti moguće ublažavanje kazne.

Krivičnim djelom nedozvoljene proizvodnje oružja bilo bi obuhvaćeno i 3D štampanje vatrenog oružja ili njegovih djelova, dok je predviđeno da se 3D nacrti oduzimaju i trajno brišu.

Za nelegalnu gradnju do pet godina zatvora

Predlog donosi i izmjene u oblasti nelegalne gradnje.

„Ko protivno propisima započne gradnju ili gradi objekat bez potrebne dokumentacije ili suprotno odluci nadležnog organa o zabrani građenja, mogao bi biti kažnjen zatvorom od šest mjeseci do pet godina“, piše u dokumentu.

Za priključenje na infrastrukturu objekta izgrađenog bez potrebne dokumentacije ili suprotno izdatoj dokumentaciji predviđena je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Novo krivično djelo prinudnog nestankaKrivični zakonik trebalo bi da dobije i novo krivično djelo – prinudni nestanak.

Službeno lice koje nekoga pritvori, zatvori, otme ili na drugi način liši slobode, a zatim odbija da to prizna ili prikriva mjesto gdje se ta osoba nalazi, čime joj onemogućava pravnu zaštitu, moglo bi biti kažnjeno zatvorom od najmanje pet godina.

Za teže oblike djela predviđeno je najmanje osam godina zatvora, dok se u slučaju smrti prinudno nestalog lica ili organizovanog izvršenja može izreći najmanje osam godina ili kazna dugotrajnog zatvora.

Predlog zakona sadrži ukupno 49 članova, a predviđeno je da zakon stupi na snagu narednog dana od objavljivanja u „Službenom listu Crne Gore“.